Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-856/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac te suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja ID, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jadranka Matić, odvjetnica u Velikoj Gorici, protiv tuženika Grad Velika Gorica, OIB: 75834963344, Trg kralja Tomislava 34, kojeg zastupa punomoćnik Ljudevit Bučanac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P- 441/2024-13 od 9. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 25. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P-441/2024-13 od 9. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja je pod točkom I. izreke utvrđeno da je tužitelj ID, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao u vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oznake kč. br. [katastarska čestica] [adresa][2] izgrađeno zemljište od 152 m ukupne površine 1038 m , te je tuženik Grad Velika Gorica, OIB: 75834963344, dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva tih nekretnina za korist tužitelja.

Pod točkom II. je naloženo tuženiku Gradu Velika Gorica, OIB: 75834963344, naknaditi tužitelju ID, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 3.929,09 eura sa zateznom kamatom od 9. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), te predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, a podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženika, tužitelj poriče žalbene navode te predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i traži trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženika je neosnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se poziva tuženik. Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oznake kč. br. [katastarska čestica] [adresa][2] , izgrađeno zemljište od 152 m , ukupne površine 1038 m[2] .

7. U tijeku prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da prema iskazima saslušanih svjedoka ŠD i DD te iskazu tužitelja, kojima je prvostupanjski sud u cijelosti poklonio vjeru jer su u skladu s materijalnom dokumentacijom, predmetna nekretnina je oduvijek posjedovana od strane prednika tužitelja te tužitelja osobno od 1999. (kč. br. [katastarska čestica]) odnosno 2001. (kč. br. [katastarska čestica]),

- da iz povijesti promjena na katastarskim česticama proizlazi kako je u postupku katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] koja je u upotrebi od 1954. kao korisnik kč. br. [katastarska čestica] do 1973. bila upisana u dijelu na ČD i KD, a popisom promjena kč. br. [katastarska čestica] se parcelirala na kč. br. [katastarska čestica], te se kč. br. [katastarska čestica] upisuje na KD, a kč. br. [katastarska čestica] na MD; da se popisom promjena 161/1999 na kč. br. [katastarska čestica] upisuje ID, a popisom promjena 24/2001 na kč.br. upisuje se ID, temeljem kupoprodaje,

- da je ocjenom iskaza stranaka i svjedoka te uvidom u isprave koje prileže spisu utvrđeno da je kč. br. [katastarska čestica] koju je tužitelj kupio od KD u posjedu tužitelja od kupnje 1999., a kč. br. [katastarska čestica] koju je kupio od MD u posjedu tužitelja od kupnje 2001., pri čemu je taj posjed tužitelja zakonit, budući da tužitelj ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (Kupoprodajni ugovor od 28. rujna 1999. i Kupoprodajni ugovor od 8. siječnja 2001.), da je njegov posjed istinit, budući da nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja te pošten, sve primjenom odredbe članka 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZVDSP),

- da kroz čitavo vrijeme posjeda tužitelja nitko nikada nije osporavao pravo tužitelja na posjed, s time da pri ocjeni savjesnosti posjeda neke osobe, činjenica da je posjedovana nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, a isto tako do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje upisa u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao nekog ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed,

- da je tužitelj predmetnu nekretninu, ranije katastarske oznake kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] stekao naplatnim pravnim poslom koji je u cijelosti ispunjen, da tužitelj i njegovi pravni prednici od 1954. nekretninu nesmetano posjeduju, da nitko nikada nije osporavao pravo tužitelja na posjed pa je posjed tužitelja zakonit, pošten i istinit.

8. Prema ocjeni prvostupanjskog suda su tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetne nekretnine jer su posjed vršili samostalno, jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, pa su imali razloga osnovano vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.).

9. Odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP-a u sadržaju iz 1996. je propisivala da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Navedena odredba izmijenjena je odredbom čl. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 114/01) kojom je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

10. Ustavni sud Republike Hrvatske je 17. studenoga 1999. ukinuo odredbu članka 388. stavak 4. ZVDSP iz 1996. odlukom broj U-I-58/1997, U-I235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997 i U-I 1054/1997. ("Narodne novine", br. 137/99 od 4. prosinca 1999.).

11. S obzirom da su u konkretnom slučaju pravni prednici tužitelja predmetne nekretnine nedvojbeno posjedovali od 1954. (list 12 spisa), prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda su stekli pravo vlasništva dosjelošću do stupanja na snagu odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a dana 1. siječnja 1996., zbog čega u konkretnom slučaju, suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, treba primijeniti odredbu čl. 388. st. 4. ZVDSP-a koja je bila na do 17. studenoga 1999., a kako su nakon toga pravni prednici tužitelja naplatnim pravnim poslom prodali predmetne nekretnine tužitelju, to je pravilna odluka prvostupanjskog suda da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine.

12. Žalitelj u bitnome ističe da su prednici tužitelja bili nepošteni posjednici, zbog čega nisu bile ispunjene pretpostavke za stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

13. Na opisane žalbene navode valja odgovoriti kako slijedi.

14. Iz isprava u spisu proizlazi da pravni prednik tuženika, koji je donio rješenje broj 04- 4854 od 22. kolovoza 1959. kojim je utvrđeno koje su nekretnine u Katastarskoj općini [katastarska općina] nacionalizirane danom 28. prosinca 1958. (list 34-44 spisa), nikada nije stupio u posjed predmetnih nekretnina koje su pravni prednici tužitelja i sam tužitelj nesmetano posjedovali 70 godina do trenutka podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari . Pored toga se pravnom predniku tužitelja KD, očito kao poštenom posjedniku nekretnine, nagodbom sklopljenom 16. srpnja 1981. (list 14 spisa) Samoupravna interesna zajednica komunalnih djelatnosti općine [adresa] (dalje: SIZ) obvezala isplatiti naknadu u iznosu od 4.398,00 dinara za štetu koja je nastala na zemljištu označenom kao čkbr. [katastarska čestica], i to izgradnjom kanala II oborinske kanalizacije u [adresa].

Iz navedenog valja zaključiti da pravni prednik tužitelja KD nije bio nepošteni posjednik čkbr. [katastarska čestica] niti ga je takvim smatrao pravni prednik tuženika općina [adresa], kao osnivač SIZ-a, kada mu je isplatio naknadu štete koja je nastala na predmetnom zemljištu.

15. Stoga su neosnovani žalbeni navodi tuženika u kojima se poziva na nepoštenje posjeda pravnih prednika tužitelja.

16. Nadalje, neosnovani su i žalbeni navodi tuženika u kojima ističe da je pobijana presuda nezakonita jer rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama.

17. Iz zapisnika Općinskog suda u Velikoj Gorici, Zemljišno-knjižni odjel, broj Z- 1351/2008/6125 od 14. rujna 2011. (list 47 spisa) nije vidljivo na je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za predmetne čestice sudjelovao tužitelj niti da je bio uredno pozvan pristupiti na zapisnik pa se ne može smatrati da je sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige.

18. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP -a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka.

19. Slijedom navedenoga i na temelju odredbe čl. 368. st. 2. ZPP-a odlučeno je kao u točki I. izreke.

20. Budući da tuženik nije uspio u žalbenom postupku, valjalo je u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP-a odbiti njegov zahtjev za naknadu troška sastava žalbe i odlučiti kao u točki II. izreke ove presude.

21. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu, temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, jer isti nije bio potreban za vođenje postupka.

U Zagrebu 25. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac