Poslovni broj:K-53/24-20

 

 

 

 

                                                                                                                                                             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                  Poslovni broj:K-53/24-20

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Zlataru, po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog I. H., zbog kaznenog djela iz članka 179.a. i članka 139. stavka 3. u vezi članka 51. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23; dalje KZ), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-41/2024 od 31. siječnja 2024. činjeničnog opisa izmijenjenog na raspravi 9. travnja 2024., nakon održane javne rasprave 9. travnja 2024. u prisutnosti Dragice Mišić, savjetnice općinske državne odvjetnice u Zlataru, optuženog I. H. i njegove braniteljice po službenoj dužnosti, odvjetnice M. A. P. te oštećenih E. H. i B. Č., 12. travnja 2024. objavio je i

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Optuženi   I. H., OIB: ……….., sin J. i E. rođ. Š., rođen ……. u Z., državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u E.Z., poljoprivredne vrtlar, pismen sa završenom srednjom školom, nezaposlen, vlasnik kuće na adresi prebivališta, bez druge vrjednije imovine, neoženjen, bez djece, neosuđivan kazneno i prekršajno, nalazi se u istražnom zatvoru

 

 

k r i v   j e

 

što je:

 

              u razdoblju od točno neutvrđenog dana tijekom siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. u obiteljskoj kući na adresi u E. Z. iako je znao da uživanje alkohola izaziva promjene u ponašanju, te pristajući na sve posljedice koje mogu nastati takvim njegovim ponašanjem, uživao u alkoholu u većim količinama do takvog stanja da nije mogao upravljati svojim postupcima, pa je u takvom stanju protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), u cilju da ponizi i omalovaži svoju majku E. H., imenovanu ponekad psovao riječima: "Bog mater" i "Isus mater" i svakodnevno joj govorio joj da je kurva, te ju otprilike dva puta mjesečno tjerao van iz kuće, što je kod nje izazvalo osjećaj poniženja i manje vrijednosti te bespomoćnosti, a dana 29. prosinca 2023. oko 15,00 sati na adresi u E. Z. ,  u cilju da ustaši majku E. H., rekao joj: "Nemaš pravo tu više stanovati, ubit ću te i zakopati", što je kod nje izazvalo osjećaj straha i bojazni za vlastiti život, te istog dana nešto iza 15,00 sati na dvorištu obiteljske kuće, u cilju da ustaši svoju sestru B. Č., rekao joj: "Kurva, gubi se, ja sam tu gazda, razbit ću ti auto i ubit ću te",

 

dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo ju u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

 

čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po članku 179a. KZ/11  i dva kaznena djela protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano u članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11, sve u vezi sa člankom 51. KZ/11.

             

II.               Zbog toga se   optuženome  I. H. za kazneno djelo iz članka 179a.  KZ/11

 

       u t v r đ u j e

              KAZNA  ZATVORA U TRAJANJU  1 (JEDNE) GODINE

 

a  za kazneno djela iz članka  139. stavak 3. KZ/11

 

u t v r đ u j e

              KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) MJESECI

u odnosu na oštećenu E. H.

u odnosu na oštećenu B. Č.

 

i na temelju članka  51. stavak 1. i 2. KZ/11 optuženi I. H.

 

o s u đ u j  e   n a

JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU

1 (JEDNE) GODINE   i 8 (OSAM) MJESECI

 

                            Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu neuvjetovanu kaznu zatvora uračunava se vrijeme oduzimanja slobode od  29. prosinca 2023. do 30. prosinca 2023. te od 18. siječnja 2024. pa nadalje.

 

III.                            Na temelju članka 69. KZ/11. optuženom I. H.

 

i z r i č e   s e

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG LIJEČENJA

OD OVISNOSTI O ALKOHOLU

 

koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

 

IV.      Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11,  91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24; dalje: ZKP/08)  nalaže se optuženom I. H. platiti troškove kaznenog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu  iznosu 70,00 € (sedamdeseteura ), u  roku  1 (jedne) godine.

 

Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženik se djelomično oslobađa dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka, i to u odnosu na troškove kaznenog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 te troškova kaznenog postupka koji se odnose na nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja.

 

 

 

Obrazloženje

 

1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu.

 

2. Oštećenice nisu postavile imovinskopravni zahtjev.

 

3.Pozvan da se očituje o osnovanosti optuženice, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret.

 

4.1.Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao oštećene E. H. i B. Č., dok  je svjedokinja J. R. kao sestra optuženika uskratila svjedočki iskaz.

 

4.2.Pročitani su, odnosno pregledani: posebno izvješće Policijske postaje Zlatar Bistrica broj: 511-17-10/3-K-127/2023 od 30. prosinca 2023. (list 5-8), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave ošt. E. H. od 29. prosinca 2023. (list 17-19), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave ošt. B. Č. od 29. prosinca 2023. (list 20-22),  izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji PP Zlatar Bistrica od 29. prosinca 2023. (list 23-25), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okr. od 29. prosinca 2023. (list 26), obavijest žrtvi kaznenog djela (list 33-34, 37-38),  imovinsko-pravni zahtjev oštećenika (list 39-, 47), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list 40, 48), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list 50-53), zapisnik o ispitivanju žrtve E. H. od 23. siječnja 2024. (list 111-113; 148-149)), zapisnik o ispitivanju žrtve B. Č. od 29. siječnja 2024. (list 114-115; 150-152),  zapisnik o ispitivanju svjedokinje J. R. od 29. siječnja 2024. (list 116-117;153-154), osobni zdravstveni karton optuženika (list 187-191) te nalaz i mišljenje vještaka za psihijatriju i neurologiju od 4. travnja 2024. (stranice 196-201).

 

4.3.Nakon toga drugih dokaznih prijedloga nije bilo.

 

4.4. Sud je na raspravi pročitao iskaze privilegiranih svjedoka koji su ispitani pred policijskim istražiteljem. Prema članku 431. stavku 2. ZKP/08, ako dokazna radnja ispitivanja svjedoka nije provedena na način propisan člankom 235. ZKP/08, ti se zapisnici mogu pročitati, ali se samo na tim zapisnicima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda. Zbog toga je sud u postupku iskaz oštećenica koje su dale pred policijskim istražiteljem dovodio u vezu s dokazima koje je proveo na raspravi, radi ocjene proizlaze li inkriminirajuće radnje i iz dokaza provedenih na raspravi pa ako je tako, u kojoj je to mjeri. Također je pročitao iskaz svjedokinje J. R., koja nije željela svjedočiti na raspravi. Međutim, u ovoj situaciji količina i kvaliteta dokaza koji su provedeni na raspravi je bila dovoljna za donošenje osuđujuće presude, a iskazi privilegiranih svjedokinja pred policijskim istražiteljem bili su samo pomoćno sredstvo za dopunu tih dokaza oko nekih detalja kako će to biti kasnije obrazloženo.

 

4.5.Kao zadnji dokaz prije ispitivanja optuženika, sud je pročitao izvatke iz njegove kaznene i prekršajne evidencije (list spisa 217-218) te je na kraju dokaznog postupka optuženik pozvan iznijeti obranu (list 215), nakon čega je sud reproducirao snimku njegovog ispitivanja kao okrivljenika.

 

5.1. Optuženik  na raspravi nije želio iznositi obranu, a prilikom prvog ispitivanja okrivljenika se branio navodeći da nije istina da bi on majku i sestru vrijeđao i psovao te im prijetio, on već godinu dana boravi u klijeti i ne može trpjeti svoju majku. Ona već mjesec dana pije alkohol i tablete za smirenje Normabel.

 

              6.1.Slijedom takve obrane u postupku nije bilo sporno da su optuženik i oštećena E. H. sin i majka, dok su optuženik i oštećena B. Č. brat i sestra.

 

6.2. Ostalo je sporno jesu li optuženik i oštećena E. H. u razdoblju od siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. živjeli u istom kućanstvu u obiteljskoj kući na adresi u E. Z. . Također je bilo sporno je li optuženik u tom razdoblju majku, u cilju da je ponizi i omalovaži, učestalo nazivao pogrdnim riječima, psovao je i govorio joj da je kurva te ju tjerao van iz kuće. Bilo je sporno je li 18. svibnja 2023. optuženik majku fizički napao te je li optuženikovo cjelokupno ponašanje kod majke izazvalo osjećaj poniženja, manje vrijednosti i straha.

 

6.3.U odnosu na događaj od 29. prosinca 2023. bilo je sporno jesu li se optuženik i oštećena E. H. oko 13,00 sati nalazili na adresi E. Z. te je li optuženik tada majci prijetio smrću.

 

6.3. U odnosu na taj događaj, bilo je sporno jesu li se optuženik i oštećena B. Č. oko 15,00 sati nalazili na dvorištu obiteljske kuće E. Z.   te je li tada optuženik sestri prijetio smrću.

 

7.1. Oštećena E. H. iskazala je (list 211-212) da se datuma ne sjeća, ali može opisati događaj na dan kada je došla policija i uhitila njenog sina. Bila je kod susjede i oko 13 sati se vratila kući, a vani ju je dočekao krevet kojeg je sin izbacio van te joj je rekao da nema pravo tu više stanovati, da će ju ubiti i zakopati. Ona je ostala van kuće budući da joj je rekao da nema pravo ući te je nazvala kćerku B. Č. i rekla joj što se dogodilo. Kćerka je radila do 14 sati i nakon posla je došla ispred kuće, to je bilo oko 14,30.  Sin i ona su sami stanovali u obiteljskoj kući koja se sastoji od jedne prostorije te su u toj prostoriji i spavali i provodili vrijeme. Unazad dvije godine prije dolaska policije i uhićenja sina, on je otprilike dva put mjesečno nju tjerao iz kuće, govorio joj da bježi iz kuće van jer je on tu gazda. Ona je tada bježala i sklonila se u klijeti poznanice B. B. koja stanuje u Z. i ponudila joj je, kada je kod nje doma "gužva", da se tamo skloni. Ona je znala da bježi iz kuće zbog sina. Njoj je bilo teško što mora bježati.  Sin je od nje tražio novce za alkohol i cigarete i kada mu nije mogla dati novce, društvo ga je usmjeravalo protiv nje i smatra da ju je tada tjerao van.

 

              7.2.Kćeri B. Č. optuženik je rekao da je kurva, da je on tu gazda i da će joj razbiti auto. Policiju je nazvala starija kćerka J. R., kojoj je da se nešto događa javila B., koja je nazvala sestru J. putem do kuće, nakon što je oštećena E. H. B. nazvala.

 

7.3.Nakon što joj se predočava njen iskaz na listu 112 spisa, navodi da je čula da je sin rekao B. da će ju ubiti, a to danas na raspravi nije ponovila jer se ne osjeća dobro zbog tlaka. Njoj je sin gotovo svakodnevno govorio da je kurva. Ponekad joj je psovao "Bog mater" i "Isus mater". Smatra da bi se sin trebao liječiti od alkohola jer se tako ponaša zbog alkohola. Njoj je policajka našla smještaj u Z., ona je podstanarka i namjerava ostati živjeti u stanu. Ona se ne zalaže za zatvorsku kaznu sinu. Njen sin je dvaput bio liječenju u V., ali je drugi puta pobjegao. Ne znam kada je drugi put bio na liječenju. I nakon tog drugog liječenja sin je nastavio piti. Sin je znao povremeno raditi kod zidara. Ne zna zbog čega se sin nije zapošljavao.

 

8.1. Svjedokinja B. Č. iskazala je da je inače već i ranije od majke dobila informaciju da ju brat tjera iz kuće, više puta ju je zvala da je vani, a sve se to događa jer brat pije i traži ju novac za alkohol i cigarete. Nju je majka 29. prosinca 2023., nakon što se vratila s posla, oko 15,15, nazvala i rekla da joj je brat iz kuće izbacio krevet i rekao da će je ubiti. Čini joj se da je majka rekla kada ju je nazvala da se to dogodilo oko pola sata prije poziva. Ona je otišla do kuće u kojoj su stanovali, a putem je zvala sestru J. R. i rekla što se dogodilo. Sestra se vraćala iz Bolnice B. te je rekla da će putem stati  u postaji Z. B. i rekla da će prijaviti što se dogodilo, a za put od Bolnice do postaje treba 15 minuta. Ne zna gdje je točno na putu bila sestra kada ju je nazvala.  Kada je došla ispred kuće, brat je i njoj rekao da ode i da će ju ubiti i razbiti joj auto te joj je rekao da je kurva i drolja. Ona se nije bojala jer je znala da dolazi policija i vidjelo se na bratu da je jako pod utjecajem alkohola, on je jedva stajao na nogama.  Napomenula je da su majci više puta rekli da prijavi brata policiji, ali ona nije htjela. Majka je bila ustrašena, sva se od straha tresla. Ona zbog brata uopće ne dolazi u posjet u kuću gdje su stanovali, ali majka ju je svakodnevno zvala i žalila se da ju brat traži novce i da ju tjera iz kuće. Majka joj je rekla i da ju je brat znao udariti, žalila se da ju je udario po nozi, po ruci, ali to nije bilo često i ne može se vremenski o tome očitovati. To sve traje godinama.

 

9.1. Prema zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, okrivljenik je 29. prosinca 2023. u 16,30 bio pod utjecajem alkohola od 1,97 g/kg alkohola u organizmu.

 

9.2. Sadržaj ovih isprava sud ocjenjuje istinitim budući da su nastale u obavljanju poslova policijskih službenika koji nisu subjektivno zainteresirani.

 

10.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihijatriju i neurologiju S. T. od 4. travnja 2024. (list 196-201) proizlazi da je, prema medicinskoj dokumentaciji okrivljenikov odnos spram alkohola u kategoriji ovisnosti o alkoholu. Radi se o fizičkoj i psihičkoj bolesti ovisnosti o alkoholu. Okrivljenik nema uvid u svoju bolest ovisnosti i krajnje je nekritičan spram potrebe za liječenjem od alkoholizma. U tri je navrata bolnički liječen u Klinici za psihijatriju V., ali nikada nije nastavio sa ambulantnim kontrolama po otpustu iz bolnice niti se uključio u rad KLA te nije posjećivao ambulantu dr PZZ radi propisivanja lijekova. Činjenica da je okrivljenik osoba skromnijih intelektualnih sposobnosti ( koje vjerojatno dosežu do razine lake mentalne retardacije) dodatno potencira njegovu nekritičnost spram vlastite alkoholne bolesti. Vještakov klinički dojam o njegovim skromnijim intelektualnim kapacitetima proizlazi iz činjenica, iz njegovog života, da je i osnovu školu i kasnije osposobljavanje za pomoćnog vrtlara završio po posebnom programu.

 

10.2.Okrivljenik je osoba u dobi od 39 godina života koja je nezaposlena, egzistencijalno je ugrožen, trenutačno i otežano pokretan zbog neliječenog i loše sraslog prijeloma u području lijevog koljena. Vezano za lijevo koljeno izražava motivaciju da se liječi, a liječenje će morati biti operativno. Da bi se moglo pristupiti operativnom liječenju lijevog koljena okrivljenik mora doseći stabilnu fazu remisije od ovisnosti o alkoholu. Tijekom procesa liječenja i rehabilitacije nakon operacije koljena morati će biti izrazito discipliniran i suradljiv, te potpuno trijezan, kako bi liječenje i rehabilitacija koljena bilo uspješno. U slučaju da se okrivljenik ne bi liječio od alkoholizma i ušao u fazu potpune remisije od ovisnosti o alkoholu postoji mogućnost da dolaskom na operativni zahvat razvije kliničku sliku alkoholnog delirija. Osim što je alkoholni delirij stanje opasno po život, razvoj alkoholnog delirija, kod svježe operiranog pacijenta, poremetilo bi čitav tijek liječenja ili upropastilo do tada učinjeno jer osoba u alkoholnom deliriju nije svjesna što radi, a morala bi strogo mirovati i maksimalno surađivati sa medicinskim osobljem.

 

10.3.Ubrojivost optuženika u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. vještak ocjenjuje kao samoskrivljenu neubrojivost. Naime, okrivljenik se uporabom alkohola doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja i nije mogao vladati svojom voljom. To proizlazi iz prateće medicinske dokumentacije (Prijemni zapisnik Klinike za psihijatriju V. od 24.01. 2023. kada je primljen u stanju alkoholnog delirija), otpusna pisma Klinike za psihijatriju V. od 25.01.do 15.03. i od 28.06. do 15. 07. 2023. ) te alkotest o 29.12.2023. kojim mu je izmjerena koncentracija alkohola u organizmu od 1,97‰ - pijano stanje. Mišljenja je da je kaznena djela, koja mu se optužnicom stavljaju na teret, počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, te postoji opasanost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti novo kazneno djelo. Smatra da mu je nužno potrebno izreći sigurnosnu mjeru obaveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu. Navedena se mjera može provoditi, ovisno o odluci suda, i u penalnim uvjetima, ali prioritet daje liječenju u zdravstvenoj ustanovi koja se bavi liječenjem ovisnika. Predlaže da to bude u Klinici za psihijatriju V.. Liječenje bi trebalo započeti u bolničkim uvjetima (iz naprijed navedenih i obrazloženih razloga) i nastaviti se ambulantno u ukupnom trajanju liječenja od dvije godine uz paralelno uključivanje u rad KLA, prema mjestu stanovanja tj. u Z. B.. Okrivljenik je raspravno sposobna osoba.

 

10.4.Nalaz i mišljenje vještaka T. sud ocjenjuje objektivnim, jasnim i potpunim, temelji se na svoj dostupnoj medicinskoj dokumentaciji za optuženika i na njegovom pregledu, a niti mu stranke nisu prigovarale.

 

11. KAZENO DJELO IZ ČLANKA 179.a KZ/11

 

11.1. Putem iskaza oštećenih E. H. i B. Č. sud je utvrdio da su optuženik i njegova majka E. H. zajedno stanovali u istom kućanstvu na adresi  E. Z. (koje se sastoji od jedne prostorije u kojoj se obavljaju sve životne aktivnosti), dugo vremena, pa tako i u razdoblju od siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. Putem iskaza oštećenica utvrđeno je da je optuženik tijekom tog razdoblja majku imenovanu učestalo nazivao pogrdnim riječima, psovao je i govorio joj da je kurva te ju tjerao van iz kuće. Da je takvo postupanje kod oštećene E. H. izazvalo osjećaj poniženja i manje vrijednosti, sud zaključuje na temelju okolnosti slučaja. Naime, oštećenica je u takvim situacijama morala bježati iz kuće i sklanjati se u klijeti poznanice te se žaliti na sinovo ponašanje poznanici B. B. i kćerima, a notorna je činjenica da takva situacija kod osobe koja se u njoj našla izaziva upravo opisane osjećaje.

 

11.2.U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji, člankom 10. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22) propisano je da je nasilje u obitelji, između ostalog, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost te ekonomsko nasilje onemogućavanjem korištenja imovine. Upravo takvu vrstu nasilja je oštećena E. H. pretrpjela.

 

11.3.Putem dokaza provedenih u postupku sud je utvrdio da je optuženik majku, uznemiravao psovkama i uvredama, zbog čega je kod nje nastupila uznemirenost te osjećaj bezvrijednosti i poniženosti, odnosno povreda dostojanstva, kao i da  ju je tjerao van iz kuće i onemogućavao je da ju koristi, čime je ostvario sva bitna objektivna obilježja djela iz članka 179.a. Optuženiku se stavlja na teret kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, koje, kao blanketna norma, upućuje na posebni propis, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, za kršenje kojeg su propisane prekršajne sankcije. Kazneni zakon inkriminira teško kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji. Intenzitet protupravnog ponašanja, po ocjeni suda, opravdava intervenciju kaznenog državnog aparata zbog kriminalne količine koja se stekla u radnjama optuženika. Naime, oštećenica je opisala da je tijekom inkriminiranog razdoblja od godinu dana, nju sin otprilike dva put mjesečno tjerao iz kuće i govorio joj da bježi iz kuće van jer je on tu gazda, da joj je sin gotovo svakodnevno govorio da je kurva, a ponekad joj je psovao "Bog mater" i "Isus mater".

 

11.4. Činjenični opis djela iz članka 179.a KZ/11 opisan u optužnici glasio je:

 

              „u razdoblju od točno neutvrđenog dana tijekom siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. u obiteljskoj kući na adresi u E. Z. , iako je znao da uživanje alkohola izaziva promjene u ponašanju, te pristajući na sve posljedice koje mogu nastati takvim njegovim ponašanjem, uživao u alkoholu u većim količinama do takvog stanja da nije mogao upravljati svojim postupcima, pa je u takvom stanju protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17, 126/19 i 84/21) u cilju da ponizi i omalovaži svoju majku E. H., imenovanu učestalo nazivao pogrdnim riječima, psovao je i govorio joj da je kurva, te ju tjerao van iz kuće, što je kod nje izazvalo osjećaj poniženja i manje vrijednosti, te bespomoćnosti”.

 

              11.5.Sud je po službenoj dužnosti intervenirao u taj dio činjeničnog opisa, uskladivši ga s činjenicama koje je utvrdio na raspravi, pazeći da time ne dođe do teže inkriminacije, nego da izmjene služe pobližem opisu djela u okviru danog činjeničnog supstrata. Tako je naznačio ispravno sve brojeve glasila u kojem je objavljenja blanketna norma, a koje su, s obzirom na vrijeme počinjenja djela, primjenjive.

 

              11.6.Potom je iz činjeničnog opisa ispustio navod, koji se tiče upućivanja pogrdnih riječi majci, da je optuženik: “učestalo nazivao majku pogrdnim riječima”, a navod da je majci „govorio da je kurva”, koji je neodređen, zamijenio s navodom da je majci svakodnevno govorio da je kurva.

 

              11.7.Također je navod da je: “učestalo majku psovao” zamijenio navodom da je majku: “ponekad psovao riječima: "Bog mater" i "Isus mater".

 

              11.8. Na taj je način sud činjenični opis, u svojim ovlastima, uskladio s iskazom oštećene E. H. što se tiče preciziranja riječi koje joj je optuženik upućivao i vremenskog intenziteta upućivanja takvih riječi. Bilo je još mjesta preciziranju činjeničnog opisa s obzirom na razdoblje trajanja djela iz članka 179.a Kz/11, za koje je oštećena E. H. iskazala da se ponavljalo zadnje dvije godine prije sinova uhićenja, ali bi takvo preciziranje činjeničnog opisa bio na štetu optuženika, a intervencija državnog odvjetnika je izostala.

 

12. KAZNENO DJELO IZ ČLANKA 139.STAVKA 3. KZ/11-oštećena E. H.

 

12.1. Optuženiku se stavlja na teret i jedno kazneno djelo prijetnje na štetu majke. Putem iskaza oštećenica sud je utvrdio da je nasilničko ponašanje sina prema majci kulminiralo 29. prosinca 2023. Tog je dana optuženik, osim uobičajenog nasilničkog ponašanja, počinio i teže kazneno djelo, a to je prijetnja, tako da je majci uputio riječi nedvosmislenog sadržaja da će je ubiti. Oštećena E. H. opisuje izrečene riječi i kontekst situacije (da je sin iz prostorije koju su koristili izbacio njen krevet i zabranio joj ulazak u kuću), a ona je požalila kćeri B. Č., koja je o događaju javila sestri J. R. i sestre su se dogovorile da će se obavijestiti policija. Sud ocjenjuje da kriminalna količina ovog posljednjeg događaja opravdava kvalifikaciju posebnog kaznenog djela prijetnje. Naime, ranije optuženik majci nije prijetio da će je ubiti, a u zadnjem je događaju to učinio. O strahu kojeg je majka doživjela svjedoči oštećena B. Č., koja je došla na dvorište kuće i vidjela da se majka trese od straha. Glede distinkcije između kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji i težeg kaznenog djela ukazat će se na odredbu članka 179. a Kz/11 gdje je propisana kažnjivost za to djelo „ako time nije počinjeno teže kazneno djelo“. Optuženik je na dan 29. prosinca 2023. počinio i ekonomsko nasilje nad majkom, ali težina izgovorenih riječi koje jasno idu za time da joj prijeti lišenjem života, opravdavaju kvalifikaciju državnog odvjetnika.

 

12.2. Oštećena E. H. je još pred policijskim istražiteljem (list 112) iskazala da se 29. prosinca 2023. kući od susjeda, kamo je otišla oko 13,00 sati, vratila oko 15,00 sati i tada joj je sin prijetio. Na raspravi je iskazala da se oko 13,00 sati vratila kući, da je nazvala kćerku B. koja je radila do 14,00 sati i kćerka je oko 14,30 došla ispred kuće. Svjedokinja B. Č. je (list 115) iskazala da ju je majka nazvala oko 15,00 sati, a na raspravi je iskazala da je to bilo oko 15,15 (list 213) te da joj je tada rekla da je prije oko pola sata brat izbacio njen krevet i prijetio joj smrću. Nazvala je sestru J. R., za koju zna da je vozila na nekoj dionici iz smjera Z. u smjeru Z. B. i sestra je otišla na policiju. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji Policijske postaje Zlatar Bistrica (list 23-24) proizlazi da je J. R. došla u postaju 29. prosinca 2023. u 15,20. Sud ocjenjuje da su policijski službenici točno upisali vrijeme dolaska svjedokinje J. R. jer oni u tom trenutku nisu bili subjektivno zainteresirani, nego su radili svoj posao. Taj slijed događaja odgovara iskazu oštećene E. H. pred policijskim istražiteljem, da je oko 15,00 sati došla kući i tada joj je sin zaprijetio smrću, kao i iskazu svjedokinje B. Č. da se oko 15,15 vraćala s posla i tada ju je majka nazvala i rekla za događaj koji se odvijao pola sata ranije. Sud ocjenjuje da se oštećena E. H. na raspravi, uslijed uznemirenosti svjedočenjem protiv sina, a u prisutnosti sina koji je doveden iz istražnog zatvora, zbunila i nije se mogla vremenski odrediti pa je stoga iskazala da se kući vratila oko 13,00 sati. Zbog svega toga sud je po službenoj dužnosti izmijenio vremena počinjenja svakog od djela iz članka 139. stavka 3. koja su naznačena u optužnici na način da je djelo prema E. H. počinjeno oko 15,00 sati, a djelo prema B. Č. nešto iza 15,00 sati, čime je uskladio činjenični opis s  provedenim dokazima.

 

12.3 Dakle, provedenim dokazima sud je utvrdio da je optuženik oštećenici, svojoj majci, prijetio da će je usmrtiti, čime je počinio sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. KZ/11.

 

13. KAZNENO DJELO IZ ČLANKA 139.STAVKA 3. KZ/11-oštećena B. Č.

 

13.1. Iz iskaza oštećenica proizlazi da je, nakon što je po pozivu oštećene E. H. na dvorište došla i oštećena B. Č., optuženik i njoj zaprijetio smrću. Oštećena B. Č. na raspravi je iskazala da se nije prestrašila kad joj je brat izgovorio te riječi jer je bio vidno alkoholiziran i jedva je stajao na nogama, a znala je da dolazi policija. Iz obrasca rizičnih faktora i pojedinačne procjene žrtve utvrđeno je da su policijski službenici utvrdili da žrtva iskazuje strah od počinitelja (list 52), a taj se strah odnosi ne na konkretnu situaciju, nego odnos žrtve prema počinitelju inače. Objektivno obilježje djela iz članka 139. stavka 3. KZ/11 ne tvori nastupjela posljedica u vidu straha kod oštećenika, nego je bitno da je riječ o ozbiljnoj prijetnji sa strana osobe koja je prijetnju uputila. Okolnosti slučaja, da se oštećena B. Č. općenito boji brata, govore u prilog ozbiljnosti konkretne prijetnje. Međutim, s obzirom da oštećenica niti pred policijskim istražiteljem (list 115) niti na raspravi nije iskazivala o strahu vezanom za konkretni događaj, sud je dio činjeničnog opisa koji je glasio: “što je kod B. Č. izazvalo osjećaj straha za vlastiti život“, ispustio.

 

13.2.Provedenim dokazima sud je utvrdio da je optuženik i oštećenici, svojoj sestri B. Č., prijetio da će je usmrtiti, čime je počinio sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. KZ/11.

 

14. Vezano uz ocjenu provedenih dokaza, valja reći da su oštećenice gotovo istovjetno opisale događaje iz optužnice, dok se optuženik brani da nije niti bio na mjestu navodnog počinjenja djela jer već godinu dana stanuje u klijeti. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji Policijske postaje Zlatar bistrica (list 23-24) proizlazi da je J. R. došla u postaju 29. prosinca 2023. u 15,20, a da su policijski službenici iz Z. B. u E. Z. upućeni na intervenciju u 15,23, a tamo su došli u 15,43 sati. Tom su prilikom ugledali raskomadani krevet i madrac van kuće, a od osoba su zatekli oštećenice i optuženika, time da je oštećena E. H. bila uznemirena. U 15,45 proveli su alkotestiranje optuženika. Optuženik je uhićen 29. prosinca 2023. u 16,35 na adresi E. Z. Kada se uračuna put potreban da J. R. nakon što je primila poziv B. Č. dođe u Policijsku postaju u Zlatar Bistrici i da policijski službenici iz postaji dođu u E. Z., tada vremenski slijed događaja govori u prilog tome da je optuženik bio na adresi E. Z. u vrijeme kada se oštećena E. H. vratila kući, kada je pred kućom čekala jer nije smjela ući u kuću i kada je došla B. Č.. To govori u prilog vjerodostojnosti iskaza oštećenica, a protiv paušalne obrane optuženika, očito sračunate sa ciljem da izbjegne kaznenu dogovornost.

 

15.1.U optužnici je opisano da je optuženik znao da uživanje alkohola izaziva promjene u ponašanju te pristajući na sve posljedice koje mogu nastati takvim njegovim ponašanjem, uživao u alkoholu u većim količinama do takvog stanja da nije mogao upravljati svojim postupcima, pa je u takvom stanju počinio svako od opisanih djela. Obrana u završnom govoru problematizira da optuženik, ako uslijed konzumacije alkohola nije mogao upravljati svojom voljom, nije mogao niti postupati u cilju da bilo koga ustraši ili uznemiri.

 

15.2. Ovdje je riječ o počinitelju koji je u vrijeme kada se dovodio u alkoholizirana sanja znao kako na njega djeluje alkohol. Sva kaznena djela koja je optuženik počinio, i prema majci i prema sestri, po ocjeni suda, bila su obuhvaćena njegovom namjerom kada se dovodio u stanje neubrojivosti uslijed konzumiranja alkohola jer se on u stanju alkoholiziranosti kroz dulje razdoblje agresivno ponašao prema majci, a i sestra ga se bojala i nije dolazila kući iz straha da ne bi bio agresivan.

 

15.3. Počinitelj u stanju neubrojivosti nije u mogućnosti vladati svojom voljom i ne može shvatiti značenje svojeg postupanja pa u takvom stanju čini kazneno djelo. Tako se i u činjeničnom opisu protupravnih djela koja su počinile osobe s duševnim smetnjama opisuje subjektivni element. Međutim, takav počinitelj protupravno djelo čini i sa subjektivnom komponentom, ali je specifičan prema tome što mu se ta subjektivna komponenta ne uračunava (ne ubraja).

 

15.4. Zbog toga sud prihvaća činjenični opis državnog odvjetnika da se optuženik doveo u alkoholizirano stanje dok su kaznena djela koja je u takvom stanju činio bila obuhvaćena njegovom neizravnom, namjerom, pristao je na počinjenje tih djela. Stoga se on smatra ubrojivim. U trenutku počinjenja djela on je postupao u cilju da ponizi i omalovaži majku te da ustraši majku i sestru B. Č., postupao je s namjerom na ponižavanje/omalovažavanje majke i zastrašivanje majke i sestre. Optuženik je sva djela činio prije svega revoltiran time što mu majka nije omogućila da nabavlja alkohol, također što je sestra došla u pomoć majci, dakle u ljutnji. Notorna je činjenica da je zabranjeno nasilnički se ponašati u obitelji te da je zabranjeno prijetiti članovima obitelji, a to može shvatiti i osoba s lakom mentalnom retardacijom.

 

15.5.Optuženikova ubrojivost u postupku bila je predmet nalaza i mišljenja vještaka za psihijatriju, iz kojeg proizlazi da optuženik boluje od ovisnosti o alkoholu. Radi se o osobi koja je djela počinila pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti te postoji opasnost da bi zbog te ovisnosti u budućnosti mogla počiniti ista ili teža kaznena djela te stoga postoji potreba izricanja sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti. To što je optuženik u trenutku počinjenja djela, uslijed nekritičke konzumacije alkohola, bio neubrojiv, rezultat je njegove zlouporabe alkohola te se kao takvo ne može smatrati olakotnom okolnošću.

 

15.6. Počinitelj koji se uporabom alkohola doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili vladati svojom voljom se ne smatra neubrojivim. Sud nije prihvatio pravni opis i zakonsku kvalifikaciju državnog odvjetnika koji je u pravnom opisu naznačio da je optuženik bio u stanju samoskrivljene neubrojivosti i u zakonskoj kvalifikaciji se pozvao na članak 25. KZ/11, ocjenjujući da je to suvišno s obzirom da je riječ o počinitelju koji se ne smatra neubrojivim te se na njega ne primjenjuju nikakve posebne odredbe KZ, niti ZKP. Suprotno tome, kod neubrojivih počinitelja se naznačava posebna zakonska osnova jer za njih vrijede posebne odredbe postupovnog zakona i posebne mjere prema odredbama materijalnog zakona.

 

16.1.Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženik počinio svako kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret pa je istog za svako djelo proglasio krivim i kaznio.

 

16.2.Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

 

              16.3.Kao olakotno, u odnosu na svako počinjeno djelo, je sud cijenio okolnost da je optuženik rođen 1985., a prije nije kazneno niti prekršajno osuđivan. Također mu je kao olakotno uzeo to što je on osoba s blagom mentalnom retardacijom, koja je odrastala u nepovoljnim socioekonomskim uvjetima (prijašnji počiniteljev život-podaci iz nalaza vještaka) pa mu se zbog toga može uputiti manji stupanj krivnje jer nije kao takav imao prilike imati prikladni uzor za primjereno ponašanje.

 

16.4.Kao otegotno, u odnosu na djelo iz članka 179.a KZ/11, sud je optuženiku uzeo dugotrajnost razdoblja počinjenja djela od jedne godine. U odnosu na djela prijetnje, kao otegotno mu je uzeo okolnosti što je prilikom počinjenja djela pokazao upornost i visoki stupanj kriminalne količine, što se očituje u tome da je majku uz prijetnju i spriječio da uđe u kuću te joj je rekao i da će je zakopati, time da je djelo počinio prema majci staroj 71 godinu, čime je stupanj povrede zaštićenog dobra veći, a veće su i posljedice koje je pretrpjela žrtva.  Od optuženika kao sina bi se očekivalo da majci pruži pomoć i podršku, a ne da je tjera iz kuće pa je i stupanj povrede počiniteljevih dužnosti u ovoj situaciji veći. Također je kao otegotno u odnosu na oštećenu B. Č. sud uzeto to što je sestri prijetio i da će joj razbiti auto te ju je pritom i vrijeđao da je „kurva“, čime je optuženiku potrebno uputiti veći stupanj prijekora. Optuženik se ni u jednom trenutku nije ispričao oštećenicama niti izrazio svoje žaljenje zbog počinjenja djela. On to, naravno, nije dužan, ali takav postupak govori o njegovom odnosu prema žrtvama koji je lišen empatije.

 

16.5.Drugih otegotnih, niti olakotnih, okolnosti na strani optuženika nije bilo.

 

16.6.Stoga je optuženiku za počinjeno djelo iz članka 179.a KZ/11 sud utvrdio kaznu zatvora u trajanju jedne godine, a za svako kazneno djelo iz članka 139. stavka 3. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, dakle sve u visini minimalne kazne koju je mogao izreći, ocjenjujući da će se takvom vrstom i mjerom svake pojedinačne kazne izraziti dostatna mjera prijekora prema optuženiku. Nakon toga je, vodeći računa o međusobnoj povezanosti djela i ličnosti počinitelja izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju kao u izreci, ocjenjujući da će se jedinom izvršavanjem takve kazne u potpunosti postići sve svrhe kažnjavanja, odraziti krivnja za počinjeno djelo i postići generalna i specijalna prevencija.

 

16.7. Uz to, optuženiku je izrekao sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu prema preporuci vještaka za psihijatriju. Sud ocjenjuje da je u ovoj situaciji primjereno da se optuženik liječi u zatvorskim uvjetima, s obzirom da prema zloupotrebi alkohola nije kritičan te nema niti podršku članova obitelji koji bi mu pomogli da održi apstinenciju i liječi se na slobodi. Od žrtve se zbog dobi i straha takvo što ne može očekivati.

 

17.1.Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 142. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. optuženik je dužan platiti troškove kaznenog postupka u odmjerenom paušalnom iznosu, odmjereno u skladu sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.),  sukladno trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju optuženika.

 

17.2. Sud ocjenjuje da optuženik, koji se može povremeno zaposliti, a nema drugih dužnosti uzdržavanja, može te troškove platiti bez štete po svoje dužnosti uzdržavanja. S obzirom na optuženikovo imovno stanje i visinu troškova vještačenja te obrane po službenoj dužnosti, sud je optuženika oslobodio dužnosti plaćanja tih troškova.

 

U Zlataru 12. travnja 2024.

 

                                                                                                        S U T K I N J A

 

                                                                                      mr. sc. Aleksandra Leljak

 

 

 

                                                                                                                                                   

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude stranke mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

 

 

DOSTAVITI:

 

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO -41/2024

2. Optuženik, Zatvor Zagreb

3. Braniteljica

4. Oštećena E. H.-po pravomoćnosti

5. Oštećena B. Č.--po pravomoćnosti

6. Nadležna PP-Protokol, po pravomoćnosti

7. Nadležni HZSR-Protokol, po pravomoćnost