Baza je ažurirana 14.02.2026. zaključno sa NN 136/25 EU 2024/2679
1
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčevič, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja N. P., OIB:…, M., kojeg zastupa punomoćnik D. O., odvjetnik u D., protiv protustranke V. C., OIB:…, M., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik B. V., odvjetnik iz Z., radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. R1-36/20 od 19. svibnja 2022., dana 12. travnja 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. R1-36/20 od 19. svibnja 2022.
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I. Odbija se prijedlog predlagatelja za osnivanje nužnog prolaza na nekretnini oznake k.č. 266/5 k.o. O. u korist nekretnine oznake k.č. 261/3 k.o. O., i to cijelom dužinom južnog dijela k.č. 266/5 k.o. O., širine 3,5 m.
II Nalaže se predlagatelju nadoknaditi protustranci trošak postupka u iznosu od 4.687,50 kuna."
2. Protiv navedenog rješenja je žalbu iz svih zakonom predviđenih razloga izjavio predlagatelj te predlaže žalbu usvojiti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet ovog izvanparničnog postupka je zahtjev predlagatelja za osnivanje nužnog prolaza (služnost staze i kolnika) u korist njegove nekretnine u mjestu M. preko nekretnine protustranke oznake k.č. 266/5 k.o. O. cijelom dužinom južnog dijela širine od 3,5 metara, u korist novoformirane nekretnine oznake k.č. 261/3 k.o. O., koja je nastala parcelacijom k.č. 261/2 k.o. O. (list 148 spisa) uz uknjižbu istog prava.
5. Prema odredbi čl. 224. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje ZV) nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika nekretnine ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Prema st. 2. istoga članka se nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači; a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog. Prema odredbi čl. 191. ZV nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom, a na nužni prolaz se primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnoga prolaza nije što posebno propisano.
6. Dakle, iz sadržaja citiranih odredbi za zaključiti je da se zahtjevom za otvaranje nužnog prolaza može udovoljiti ako su za to ispunjene slijedeće pretpostavke:
- da do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne prometne veze s javnim putem i
- da je korist od osnivanja nužnog prolaza za gospodarenje tom (povlasnom) nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.
7. Sud prvog stupnja je polazeći od rezultata provedenog uviđaja na licu mjesta i geodetskog i građevinskog vještačenja po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. geod. S. G. i dipl. ing. građ. M. B., utvrdio, a što između stranaka i nije sporno, da nekretnina oznake k.č. 266/4 (u suvlasništvu predlagatelja i njegove majka koja izravno graniči s javnim putem), kao i nekretnina oznake k.č. 266/5 k.o. O. (u vlasništvu protustranke) u naravi predstavljaju obiteljske kuće s dvorištem koje se jednom stranom naslanjaju jedna na drugu (dvojna kuća), te da nekretnina predlagatelja oznake k.č. 261/3 k.o. O. u naravi predstavlja zemljište na kojem se nalazi drveni magazin, objekt autolakirnice i makadamski put, dok nekretnina oznake k.č. 266/1 k.o. O. predstavlja javni put, na koji nije moguće izravno pristupiti s nekretnine predlagatelja 261/3 k.o. O. nego isključivo s nekretnine oznake k.č. 266/4 k.o. O. (u suvlasništvu predlagatelja i njegove majke), a da makadamski put koji je smješten na nekretninama oznake k.č. 262, 260, 258/2, 259/3, 258/2 k.o. O. predstavlja put koji se proteže do objekta vodospreme, a time i zaštićenog komunalnog vodnog objekta, koji kao takav ne predstavlja odgovarajuću vezu nekretnine oznake k.č. 261/3 k.o. O. sa javnim putem s time da dok nekretnina predlagatelja oznake k.č. 261/3 k.o. O. neposredno graniči s nekretninama oznake k.č. 269/1, 262, 261/2, 263 i 264 k.o. O., kao i s nekretninom protustranke oznake k.č. 266/5 k.o. O., zaključio da je prema sadašnjem stanju lica mjesta povlasna nekretnina predlagatelja oznake k.č. 261/3 k.o. O. bez izravnog pristupa na javni put za koji je nedvojbeno utvrđeno da se nalazi na nekretnini oznake k.č. 266/1 i 931 k.o. O., odnosno da ne postoji nikakva izravna putna veza te nekretnine s nekretninom predlagatelja koja bi omogućavala izvršavanje sadržaja služnosti puta s nekretnine k.č. 261/3 k.o. O. do postojećeg javnog puta, te da poslužna nekretnina oznake k.č. 266/5 k.o. O. u naravi predstavlja obiteljsku kuću protustranke u kojoj živi te zemljište koje, u dijelu u kojem se predlaže osnivanje nužnog prolaza, predstavlja dio okućnice protustranke u kojem isti ima ograđeni vrt i pomoćni objekt (garaža), a između kojih se, u odnosu na vanjske zidove kuće protustranke, nalazi i jedina površina za parkiranje vozila protustranke Pored toga, na fasadnom zidu koji graniči s dijelom zemljišta na kojem predlagatelj predlaže osnivanje nužnog prolaza se nalazi prozor stambenog prostora koji se proteže prizemljem kuće predlagatelja (fotografija na listu 96 spisa), te vrata koja vode u prizemlje objekta.
8. Polazeći od navedenog, kao i iskaza protustranke, kojem je u cijelosti poklonio vjeru jer je iskazivao uvjerljivo i životno logično, prvostupanjski je sud utvrdio da je kuća protustranke kao i susjedna kuća s kojom graniči, građena na zemljištu koje su kupili roditelji protustranke i majke predlagatelja (njegove sestre), a da su se, zbog činjenice da je sestri pripao dio zemljišta koji je uz javni put, dogovorili da on prolazi do svog dijela preko dijela ispred kuće koju je ona izgradila, da se protustranka protivi da dio zemljišta ispred njegove kuće i ispred njegovog prozora postane ulica kojom bi prolazili automobili u svako doba dana i zbog kojih ne bi mogao parkirati svoje vozilo u dvorištu te je zaključio da iako iz prethodno navedenog proizlazi da nekretnina oznake k.č. 261/3 k.o. O. nema nikakvu putnu vezu s javnim putem, navedena okolnost sama po sebi ne opravdava osnivanje nužnog prolaza (sadržaja kao služnosti puta) u korist iste preko nekretnine protustranke jer za osnivanje nužnog prolaza moraju kumulativno biti ispunjena oba zakonska uvjeta, a u konkretnom slučaju šteta od otvaranja nužnoga prolaza na nekretnini protustranke znatno je veća za poslužnu nekretninu od koristi za gospodarenje povlasnom nekretninom predlagatelja, s time da ne postoji ni osobito jak razlog za osnivanje prolaza u dvorištu protustranke osobito imajući u vidu srodstvo stranka i znanje predlagatelja u trenutku osnivanja trgovačkog društva koje posluje na nekretnine oznake k.č. 261/3 k.o. O., za čije potrebe se i zahtijeva osnivanje nužnog prolaza, a koje društvo je prema izvatku iz sudskog registra (list 17 spisa) osnovano 2013. kao i činjenicu da su predlagatelj i njegova majka suvlasnici nekretnine oznake 266/4 k.o. Obuljeno, koja nekretnine izravno graniči s javnim putem, to sama činjenica da predlagatelj svoju djelatnost na nekretnini oznake k.č. 261/3 k.o. O., ne može obavljati bez prolaza i provoza preko nekretnine protustranke, nije dovoljno ozbiljan razlog da bi se protustranci naložilo da trpi da se njegovo dvorište po cijeloj dužini južnog dijela k.č. 266/5 k.o. O., širine 3,5 m koristi kao javno dostupni prolaz brojnim vozilima i korisnicima usluga predlagatelja i to neposredno ispred prozora stambenog prostora protustranke i njegove obitelji, faktično odvajajući njegovu kuću od ostatka nekretnine, koji po logici stvari i funkciji korištenja čine jedinstvenu cjelinu, čime bi mu se ujedno uskratila i mogućnost da, osim u prostor garaže, parkira svoje vozilo i vozila svojih ukućana ili gostiju na jedinom dijelu njegove nekretnine na kojem je to moguće, te je uzimajući u obzir da se predmetne nekretnine nalaze u djelu koji predstavlja stambeno naselje s obiteljskim kućama, a u neposrednoj blizini nekretnine predlagatelja postoje neizgrađena, neograđena zemljišta (list 102 spisa) preko kojih je nužni prolaz moguće osnovati uz potrebne građevinske radove, to po ocjeni prvostupanjskog suda nisu ispunjene pretpostavke za osnivanje nužnog prolaza u korist nekretnine predlagatelja, a na teret nekretnine protustranke.
9. U postupku suda prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP
10. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke te je na osnovu izvedenih dokaza u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.
11. Temeljem odredbe čl. 365. st. 2. u vezi odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14,70/19,80/22 i 114722 - dalje ZPP), koje trebaju primijeniti kao supsidijarni propis temeljem odredbe Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934., a sve temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", br. 73/91), ovaj sud je ocijenio da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.
12. U žalbenoj fazi postupka nije sporno da povlasna nekretnina predlagatelja nema vezu s javnim putom.
13. Žalitelj u žalbi prigovara da je pogrešnom primjenom materijalnog prava odbijeno osnivanje nužnog pristupa za nekretninu bez mogućnosti pristupa te naglašava da je predmet ovog postupka dio betoniranog puta ispred kuće protustranke koji njegova obitelj ionako koristi od 1984. identičnom onome koji se nalazi na kat. čest. 266/4 k.o. O. u vlasništvu predlagatelja i kojim dijelom se na identični način koristi protustranka da bi došla do svoje nekretnine s javnog puta.
14. Pravilno, sukladno odredbi čl. 224. st. 1. ZV nije udovoljeno prijedlogu da se osnuje nužni prolaz, jer odnosi pravne prednice predlagatelja i protustranke prilikom izgradnje dvojnog objekta prema kojem sporazumu je majka predlagatelja protustranci nesporno dozvolila pravo pristupa do njegove nekretnine preko njezinog dijela nije odlučno u predmetnoj pravnoj stvari jer takav sporazum ne daje nikakva dodatna ovlaštenje predlagatelju za stjecanje prava na prolaz i provoz po zatraženom dijelu nekretnine protustranke, a pri tom i neosnovano i bez uporišta u stanju spisa štetu protustranke u žalbi minimalizira.
15.15.15.15.Protivno prigovoru žalitelja na njemu je bilo da dokaže postojanje odlučnih činjenica (čl. 7. ZPP), pa tako i da je u smislu čl. 224. st. 1. ZV korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje povlasnom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini koja u konkretnom slučaju iz provedenih dokaza ne proizlazi nego je upravo suprotno utvrđeno da je šteta na poslužnoj nekretnini veća od koristi na povlasnoj nekretnini, slijedom čega u žalbi neosnovano ističe da sud pobijanom odlukom daje veća prava protustranci glede načina korištenja betoniranog prolaza ispred njihovih dviju obiteljskih kuća odnosno korištenja dijela nekretnine protustranke ispred njegove obiteljske kuće u odnosu na predlagatelja jer se ovdje ne radi o uspostavi jednakih uzajamnih prava i tereta na susjednim nekretninama oznake 266/4 i 266/5 obje k.o. O., kako to pogrešno smatra žalitelj nego o osnivanju nužnog prolaza (služnost staze i kolnika) u korist druge nekretnine predlagatelja oznake k.č. 261/3 k.o. O., preko nekretnine protustranke oznake k.č. 266/5 k.o. O. cijelom dužinom južnog dijela širine od 3,5 metara.
16. Ograničenja otvaranja nužnog prolaza iz čl. 224. ZV odnosi se na poslužna dobra pa tako i na ograđena kućna dvorišta. Pojam "ograđena kućna dvorišta" je pravni standard kojeg sudska praksa tumači na suženi način. Kako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka poslužna nekretnina oznake k.č. 266/5 k.o. O. u naravi predstavlja obiteljsku kuću protustranke u kojoj živi, s time da se na vanjskom zidu koji graniči s dijelom zemljišta na kojem predlagatelj predlaže osnivanje nužnog prolaza nalazi prozor stambenog prostora i vrata koja vode u prizemlje kuće te zemljište koje, predstavlja dio okućnice protustranke u kojem isti ima osim pristupnog puta i ograđeni vrt i pomoćni objekt (garaža), te jedinu površina za parkiranje vozila protustranke izvan garaže. Dakle, poslužno dobro, u dijelu preko kojeg se traži otvaranje nužnog prolaza po svom izgledu i funkciji predstavlja dvorište protustranke u okviru kojeg je i prilazni put dvorištu i kući protustranke.
17. Stoga je na pravilno utvrđeno činjenično stanje, koja žalbenim prigovorima nije dovedeno u sumnju, pravilno primijenjeno materijalno pravo, te je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP odlučeno kao u izreci.
18. Odluka o troškovima postupka, kojoj se određeno ne prigovara, je pravilna i zakonita.
Sutkinja:
Ksenija Jakovčević, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.