Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-599/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća te Renate Miličević i Jasne Smiljanić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ZB zbog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog ZB, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj: K-265/2024-31 od 19. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 18. kolovoza 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenog ZB kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj: K-265/2024- 31 od 19. svibnja 2026., okrivljeni ZB proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv gospodarstva - prijevarom u gospodarskom poslovanju, opisanog i kažnjivog po članku 247. stavku 1. KZ/11, činjenično i pravno opisanog u izreci prvostupanjske presude te je na temelju istog zakonskog članka osuđen na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09 – izmjene i dopune, 80/11 - izmjene i dopune, 91/12 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12 - izmjene i dopune, 56/2013 – izmjene i dopune, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP) sud je oštećenoj NB, OIB: [osobni identifikacijski broj] dosudio imovinskopravni zahtjev u iznosu 3.347,67 eura (slovima: tri tisuće tristo četrdeset sedam eura i šezdeset sedam centi) i naložio okrivljenom ZB da iznos 3.347,67 eura naknadi oštećenoj NB, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime imovinskopravnog zahtjeva, u roku 15 dana od pravomoćnosti prvostupanjske presude. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP u svezi članka 145. stavka 2. točke 6. i 7. ZKP okrivljeniku je naloženo da plati troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 100,00 eura (slovima: sto eura) u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, pod prijetnjom ovrhe, kao i nagradu nužnih izdataka braniteljice po službenoj dužnosti o čemu će se odlučiti donošenjem zasebnog rješenja.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljeni ZB po braniteljici Aleksandri Ojkić Bucić, odvjetnici iz Orahovice, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak, odnosno da se presuda preinači „u smislu žalbenih razloga“.
3. Odgovor na žalbu podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici koje je predložilo da se žalba okrivljenika odbije kao neosnovana.
4. Prije sjednice vijeća, u smislu članka 474. stavka 1. ZKP, predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba okrivljenog ZB nije osnovana.
6. Okrivljenik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP jer je izreka pobijane presude nerazumljiva i proturječna sama sebi, da uopće nema razloga o odlučnim činjenicama jer obrazloženje pobijane presude ne sadrži analizu kaznenog djela za koje je on proglašen krivim i zašto sud nalazi da su ti elementi ostvareni i da se u njegovim radnjama ostvaruju elementi kaznenog djela za koje je proglašen krivim. Međutim, prvostupanjski sud je (točka 17. i 18.) dao razloge o svim odlučnim činjenicama i obrazložio čime su ostvarena subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 247. stavka 1. KZ/11. Nastavno, okrivljenik navodi da je prvostupanjski sud počinio daljnju bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je odbio dokazni prijedlog za ispitivanje svjedoka MB, pri čemu smatra da su pogrešni navodi prvostupanjskog suda o razlozima odbijanja tog dokaznog prijedloga te obrazlaže razloge zbog kojih je trebalo ispitati tog svjedoka. Takvim navodima žalbe okrivljenik zapravo obrazlaže žalbenu osnovu nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a ne procesnu povredu - „povredu prava na pravično suđenje i prava na obranu“. Suprotno tvrdnjama okrivljenika, prvostupanjski sud je korektno prenio sadržaj dokazne građe, dao argumente za ocjenu dokaza koje je međusobno usporedio i konfrontirao te je u razlozima presude iznio jasne, valjane i dostatne razloge bez proturječja o svim odlučnim činjenicama, a koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, stoga žalba okrivljenika zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka nije osnovana.
7. Osporavajući pravilnost i potpunost činjeničnih utvrđenja, okrivljenik u suštini daje drugačiju ocjenu izvedenih dokaza i smatra da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je on počinio inkriminirano mu kazneno djelo. Naime, okrivljenik navodi da je trgovačko društvo ... nakon tog spornog događaja 7. prosinca 2022. "nastavilo pravno postojati, funkcionirati i biti aktivno na tržištu još gotovo dvije godine prije nego što je konačno brisano iz sudskog registra" zbog čega smatra nije dokazano postojanje unaprijed stvorene prijevarne namjere kod njega u trenutku sklapanja inkriminiranog posla. No, pravilno utvrđuje prvostupanjski sud da je okrivljenik doveo u zabludu oštećenu NB kada ju je uvjerio da će pravna osoba čiji je direktor ispoštovati dogovor i isporučiti ugovorenu količinu umjetnog gnojiva nakon što oštećenica izvrši plaćanje. Oštećena NB je stoga, na traženje okrivljenika, uplatila novčani iznos od 25.223,00 kuna na račun ...“ j.d.o.o., ali unatoč tome isporuka robe nije izvršena, pri čemu je okrivljenik nakon poziva TB zbog kašnjenja isporuke robe, obećavao da će se roba isporučiti sa zakašnjenjem, nakon čega se prestao javljati na pozive niti je vratio novac za umjetno gnojivo koje nije isporučio kupcu. Niti jedan dokaz nije proveden niti je obrana predložila dokaz kojim bi se prikazalo izvjesnim stvarno postojanje robe, umjetnog gnojiva, koje je ...“ j.d.o.o. nudilo na prodaju i prodalo oštećenoj NB, odnosno nije dokazano da bi okrivljenik poduzeo bilo koju radnju u cilju realizacije navedene prodaje umjetnog gnojiva oštećenoj NB. Stoga ispravno zaključuje prvostupanjski sud da je okrivljenik u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa, ...o.o., pribavi protupravnu imovinsku korist doveo oštećenu NB lažnim prikazivanjem činjenica da će joj isporučiti umjetno gnojivo nakon što mu ona plati - u zabludu, zbog čega je oštećenica na račun društva okrivljenika uplatila iznos 25.223,00 kuna čime je na štetu svoje imovine nešto učinila, nakon čega ju je okrivljenik i održavao u zabludi navodeći da će njegovo trgovačko društvo isporučiti umjetno gnojivo sa zakašnjenjem. Stoga, suprotno stavu okrivljenika, prvostupanjski sud je ispravnom analizom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice te je pravilno primijenio odredbe kaznenog zakona kada je okrivljenika proglasio krivim zbog inkriminiranog mu kaznenog djela iz članka 247. stavka 1. KZ/11 nalazeći da su u njegovom utvrđenom ponašanju ispunjena sva subjektivna i objektivna obilježja tog kaznenog djela. Okrivljenik ničim nije dokazao niti učinio vjerojatnim da je MB povezan s poslovanjem ...“ j.d.o.o. jer ne postoji ugovor o radu ili dokaz o bilo kakvom njegovom angažmanu kojim bi isti bio ovlašten postupati u ime društva okrivljenika zbog čega žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
8. Okrivljenik u žalbi ne navodi da se žali zbog odluke o kazni, ali je ovaj drugostupanjski sud sukladno odredbi članka 478. ZKP ispitao tu žalbenu osnovu budući da žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede kaznenog zakona u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni te je ovaj žalbeni razlog razmatran kao da je žalba okrivljenika podnesena s prijedlogom da se blaže kazni. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ispravno je prvostupanjski sud na strani okrivljenika olakotnim cijenio njegove životne prilike, da je nezaposlen, dok je otegotnim cijenio njegovu dosadašnju višekratnu osuđivanost zbog niza kaznenih djela pretežno imovinskog karaktera. Imajući na umu navedeno, vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11) te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da je utvrđena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine - u cijelosti primjerena svim navedenim okolnostima jer je evidentno da dosadašnje osude okrivljenika nisu na njega utjecale na način da svoje ponašanje uskladi s prihvaćenim društvenim normama te i ovaj drugostupanjski sud smatra da će se osudom na bezuvjetnu kaznu zatvora ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno u dovoljnoj će mjeri takva kazna utjecati kako na okrivljenika tako i na sve ostale da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Stoga, blaže kažnjavanje okrivljenika nije osnovano.
9. Člankom 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23) propisano je da je štetu drugome dužan naknaditi onaj koji je štetu prouzročio. Stoga, iako je trgovačko društvo „...“ j.d.o.o. brisano iz sudskog registra, u konkretnom slučaju radi se o nadoknadi štete koja je nastupila isključivo zbog postupanja okrivljenika, stoga je pravilna odluka prvostupanjskog suda kojom je oštećenoj NB dosuđen imovinskopravni zahtjev i naloženo je okrivljeniku da isti naknadi u iznosu 3.347,67 eura. Stoga žalba okrivljenika zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu nije osnovana.
10. Kako žalbenim razlozima okrivljenika nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP te nije našao da bi bila počinjena kakva bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, pa je na temelju članka 482. ZKP odlučeno kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 18. kolovoza 2026.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Siniša Pleše
