Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7786/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R JE Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog Suda: Nediljka Bobana predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Nade Horvatović, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Mirne Piršlin kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika FH, zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022), kojeg brani Zoran Vukić, odvjetnik u Rijeci, odlučujući o žalbi okrivljenika FH, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, od 2. lipnja 2026. godine, broj: Pp-271/2023-16, na sjednici vijeća održanoj dana 13. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba okrivljenika FH osnovanom, ukida se pobijana presuda i predmet se vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
Obrazloženje:
1. Pobijanom presudom okrivljenik CH proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 EUR-a, zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koju je obvezan platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, time ako okrivljenik u roku koji mu je određen plati dvije trećine novčane kazne ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
Prvostupanjskom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanja troškova postupka u iznosu od 30,00 EUR-a, u istom roku kao i novčanu kaznu.
2. Protiv navedene presude pravodobno je podnio žalbu okrivljenik zbog bitne povrede pravila postupka, jer da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, budući je okrivljenik proglašen krivim i sankcioniran novčanom kaznom zbog prekršaja iz članka 216. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer da bi kritične zgode upravljao motornim vozilom u prometu na cestama prije stjecanja prava na upravljanje, iako je u tijeku postupka ostalo dvojbeno je li okrivljenik zatečen u prometu bez da bi imao kod sebe vozačku dozvolu (prekršaj iz članka 229. stavak 5. istog Zakona), koja je izgubljena, o čemu da mu je izdana potvrda. Žalitelj dalje navodi da je u tijeku postupka saslušan policijski službenik iz čijeg iskaza i proizlazi da okrivljenik prilikom kontrole nije imao uza se nikakav dokument kojim bi dokazao da ima pravo na upravljanje motornim vozilom B kategorije, a što ne ulazi u bitno obilježje prekršaja iz članka 216. stavak 3. Zakon o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da bi upravljao motornim vozilom u prometu na cesti prije stjecanja prava na upravljanje.
Žalitelj predlaže žalbu prihvatiti, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje, odnosno preinačiti je i osloboditi ga od optužbe.
3. Žalba okrivljenika je osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022) i u okviru žalbenih navoda okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: ovaj Sud) kao drugostupanjski sud, našao je da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a s tim u vezi pogrešno je za sad primijenjeno i materijalno pravo na štetu okrivljenika.
5. Naime, prvostupanjski sud je proveo dokazni postupak, između ostalog, saslušanjem svjedoka policijskog službenika RH, kao što proizlazi iz stanja spisa predmeta (zapisnik o glavnoj raspravi od 2. lipnja 2026.), koji je izjavio da okrivljenik prilikom kontrole u prometu kritične zgode nije kod sebe imao nikakav dokument kojim bi dokazao da ima dozvolu za upravljanje motornim vozilom B kategorije, te je prvostupanjski sud uvidom u ostale materijalne dokaze, utvrdio da je okrivljenik upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje vozilom bilo koje kategorije. Međutim, osnovano zasada ističe žalitelj da iz provedenog dokaznog postupka ne proizlaze elementi prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim pobijanom presudom, te bi se eventualno moglo raditi o prekršaju iz članka članka 229. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a za što ga se ne tereti činjeničnim opisom prekršaja iz optužnog prijedloga.
Kako u odnosu na ove kontradiktorne činjenice prvostupanjski sud nije proveo dokazni postupak, činjenično stanje u predmetu nije pravilno niti potpuno utvrđeno, na što upire i žalitelj.
6. Slijedom navedenog trebalo je prihvaćanjem žalbe okrivljenika ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak, u kojem će se prije svega saslušati okrivljenika, te zatražiti da predoči potvrdu o gubitku vozačke dozvole, zatim zatražiti od podnositelja optužnog prijedloga da eventualno izvrši provjeru statusa vozačke dozvole okrivljenika, te provesti druge dostupne i potrebne dokaze, a po tom će se donijeti nova valjano obrazložena odgovarajuća presuda.
7. Zbog naprijed izloženih razloga trebalo je riješiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 13. kolovoza 2026.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Zlatko Hasić, v.r.
Nediljko Boban, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i ovlaštenog tužitelja.