REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Z A G R E B , Kennedyev trg 11
P – 1740/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu ovog suda Vjekoslavu Zaninoviću, u pravnoj stvari tužitelja EXPORTDRVO d.d., [adresa], OIB 89462181048, kojeg zastupa punomoćnica Anđela Glumac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu BENKO I PARTNERI d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete , nakon glavne rasprave zaključene dana 30. srpnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja, odvjetnika Danijela Benka i punomoćnice po zaposlenju tuženika HG na ročištu za donošenje, objavu i uručenje presude, 12. kolovoza 2026.,
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 platiti tužitelju EXPORTDRVO d.d. iz [adresa], OIB 89462181048 iznos od 35.547,35 EUR na ime naknade štete za neplaćenu zakupninu i zajedničku potrošnju zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. srpnja 2020. godine pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena;
II Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 platiti tužitelju EXPORTDRVO d.d. iz [adresa], OIB 89462181048 na ime naknade štete za troškove dovođenja zgrade u stanje prije potresa iznos od 431.467,77 EUR s obračunatim PDV-om, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od 27. srpnja 2020. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena .
III Nalaže se CROATIA OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 naknaditi tužitelju EXPORTDRVO d.d. iz [adresa], OIB 89462181048 trošak parničnog postupka u iznosu od 70.086,47 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. kolovoza 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,
sve u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je kao osiguranik podnio tužbu protiv tuženika kao osiguratelja radi naknade štete i isplate neisplaćene osigurnine obzirom na nastanak štetnog događaja.
2. U tužbi iznoseći činjenični i pravni osnov utuženja u bitnome navodi da je dana 22. ožujka 2020. u potresu koji je zadesio Zagreb oštećena zgrada tužitelja na križanju ulice Ljudevita Farkaša Vukotinovića 1 i [adresa] u vlasništvu tužitelja. Nakon nastanka štetnog događaja, tužitelj je isti prijavio tuženiku, no tuženik da nije pristupio očevidu nakon prijave štete. Tužitelj da je međutim pristupio pregledu i sanaciji nastale štete. Izrađenim projektom građevinske konstrukcije od 21. travnja 2020. od strane društva Gafikon d.o.o. za projektiranje i usluge da utvrđeno da je zgrada tužitelja pretrpila znatna oštećenja, između ostalog u obliku pukotina u nosivim i pregradnim zidovima. Oštećenja opisana u navedenom projektu da je bilo nužno sanirati kako bi se postigla zadovoljavajuća posmična i fleksijska otpornost zidova da bi zgrada bila ponovno upotrebljiva. Da je tužitelj imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja pod brojem 078700042060 REE kojom je obuhvaćeno između ostalog osiguranje od potresa s iznosom osiguranja od 148.125.891,89 kn za sve zgrade tužitelja (dalje u tekstu: Polica). Da je dana 27. srpnja 2020. tužitelj uputio odštetni zahtjev tuženiku temeljem sklopljene Police, a na koji odštetni zahtjev da se tuženik nije očitovao. Budući do podnošenja odštetnog zahtjeva nije izvršena sanacija cjelokupne štete na zgradi u vlasništvu tužitelja, tužitelj je u dostavljenom odštetnom zahtjevu istaknuo kako zadržava pravo prijave dodatne štete nakon popravka iste temeljem ispostavljenih računa dobavljača. Tužitelj da je dopisom od 20. lipnja 2022. nadopunio odštetni zahtjev te da je isti tuženik otklonio dopisom iz razloga jer da je obračun štete manji od ugovorenog učešća u šteti, što da je, kako to drži tužitelj, u cijelosti neosnovano. Tužitelj u tužbi te nastavno u postupku elaborira svoje pravno i činjenično shvaćanje franšize. Policom da je ugovorena franšiza u iznosu od 5% od iznosa štete čime na tužitelja otpada dio štete u visini franšize. Nadalje da su Posebnim uvjetima za osiguranje od rizika potresa, osiguranjem pokriveni fiksni i dodatni troškovi. Fiksni troškovi da su ograničeni na gubitak u vezi s osiguranim fiksnim troškovima nastalim zbog smanjenja prometa i povećanje troškova rada. Dodatni troškovi da su ograničeni na daljnji dodatni trošak iznad onog nadoknadivog, a koji će tužitelj razumno učiniti jer je neophodan tijekom perioda naknade, a kao posljedicu štetnog događaja, u svrhu izbjegavanja ili umanjivanja smanjenja prometa. Zbog oštećenja zgrade tužitelja uslijed potresa, ista da nije bila sigurna u cijelosti za korištenje zbog potrebe sanacije, i to u periodu od potresa pa do djelomične sanacije zgrade. Slijedom navedenog, šteta koja je nastala tužitelju uslijed štetnog događaja da obuhvaća i troškove neplaćene zakupnine i troškove zajedničke potrošnje zakupnika te troškove sanacije zgrade. Tužitelj da je za poslovne prostorije u zgradi [adresa] imao sklopljena dva ugovora o zakupu poslovnih prostorija i to s: Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva iz Zagreba, Štrigina 1/A (dalje u tekstu: Zaklada) od dana 19. rujna 2018. s obvezom zakupnika na plaćanje mjesečne zakupnine u iznosu od 11.553,84 eura bez PDV-a plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem prvog kalendarskog dana u mjesecu za koji se obračunava zakupnina za poslovni prostor od 1.283,76 m2, i Odvjetničkim društvom Benko i partneri d.o.o. iz [adresa] (dalje u tekstu: OdBP) od dana 6. lipnja 2019. s obvezom zakupnika na plaćanje mjesečne zakupnine u iznosu od 4.395,10 eura plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Privredne banke Zagreb d.d. na dan ispostavljanja računa za poslovni prostor od 439,51 m2, troškove zajedničke potrošnje u iznosu od 1.098,77 eura za svaki mjesec bez PDV-a plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Privredne banke Zagreb d.d. na dan ispostavljanja računa te troškove individualne potrošnje po ispostavljenim računima dobavljača. Zakupnik Zaklada za vrijeme od 22. ožujka 2020. pa sve do obnove predmeta zakupa, odnosno do 18. svibnja 2020. da nije mogao isti koristiti zbog sanacije štete od strane tužitelja. Zakupnik OdBP da za vrijeme od 22. ožujka 2020. godine pa do 14. lipnja 2020. nije u cijelosti mogao koristiti predmet zakupa zbog sanacije štete uzrokovane potresom. Budući da je za vrijeme od potresa pa do obnove predmeta zakupa za Zakladu i OdBP nije bilo moguće koristiti predmete zakupa zbog sanacije štete, to zakupnici, sukladno čl. 11. i čl. 12. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, da nisu bili dužni plaćati tužitelju mjesečnu zakupninu i troškove zajedničke potrošnje. Stoga da se radi o fiksnom trošku tužitelja u vezi smanjenja prometa zbog nemogućnosti korištenja predmeta zakupa od strane zakupnika za vrijeme popravka zgrade oštećene u potresu. Sukladno ugovoru o zakupu poslovnog prostora, Zaklada kao zakupnik plaća mjesečnu zakupninu u iznosu od 11.553,84 eura bez PDV-a plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem prvog kalendarskog dana u mjesecu za ko ji se obračunava zakupnina za poslovni prostor od 1.283,76 m2 te troškove potrošnje u iznosu od 6.418,80 eura bez PDV-a plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem prvog kalendarskog dana u mjesecu za koji se obračunava. Od 22. ožujka 2020. pa do 18. svibnja 2020. Zaklada je na ime zakupnine i troškova potrošnje platila iznos od ukupno 175.981,22 kn s uračunatim PDV -om, dok bi ukupno platila iznos od 339.875,53 kn s uračunatim PDV-om da nije nastala šteta uzrokovana potresom. Stoga, da zbog smanjenja prometa naknada štete koju je osiguratelj po Polici dužan platiti oštećeniku iznosi ukupno 163.894,31 kn s uračunatim PDV-om. Sukladno ugovoru o zakupu poslovnog prostora, OdBP kao zakupnik plaća mjesečnu zakupninu u iznosu od 4.395,10 eura plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Privredne banke Zagreb d.d. na dan ispostavljanja računa za poslovni prostor od 439,51 m2, troškove zajedničke potrošnje u iznosu od 1.098,77 eura za svak i mjesec plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Privredne banke Zagreb d.d. na dan ispostavljanja računa te troškove individualne potrošnje po ispostavljenim računima dobavljača. Od 22. ožujka 2020. pa do 14. lipnja 2020. OdBP je na ime zakupnine i troškova potrošnje platio iznos od ukupno 519,03 kn s uračunatim PDV -om i to za troškove individualne potrošnje. Da nije nastala šteta uzrokovana potresom tužitelju bi, na ime zakupnine i troškova potrošnje, bio plaćen iznos od ukupno 104.456,23 kn s uračunatim PDV-om. Stoga, da zbog smanjenja prometa naknada štete koju je tuženik po Polici dužan platiti tužitelju iznosi ukupno 103.937,20 kn s uračunatim PDV -om. Tužitelj da je odmah nakon potresa prijavio štetu osiguratelju, međutim tuženik nije obavio izvid štete. Nakon prijave, tužitelj da je izvršio sve potrebne preglede i započeo sanaciju zgrade na [adresa]. Tužitelj je zaključno pregledno i akribično iznio grupirani popis svih troškova koje je imao radi sanacije štete sve do računa 15. lipnja 2020. godine, a koji troškovi je podijelio u pet grupa (bez uračunatog PDV-a): materijal za održavanje opreme nakon potresa, nabavljene usluge tekućeg održavanja, nabavljene usluge za investicijsko održavanje i popravke, usluge čišćenja i pranja, odvoz smeća i fekalija, namještaj i ostali troškovi. Tužitelj da je tako na ime troškova sanacije platio iznos od 2.776.094,01 kn + pripadajući iznos PDV-a, odnosno 3.126.405,03 kn s obračunatim PDV-om. Tužitelj da je imao i i dodatne troškove nužne radi sanacije i obnove zgrade te je tako radi sanacije zgrade naručio Projekt obnove konstrukcije zgrade – projekt popravka građevinske konstrukcije od društva Gafikon d.o.o. od siječnja 2022. godine. Temeljem navedenog Projekta društvo Veselčić d.o.o. da dostavilo ponudu br. 53/P/2022/MM o cijeni radova i materijala od 6. svibnja 2022. godine. Ponuda da je sadržavala cijenu radova i materijala koji su potrebni za vraćanje zgrade u stanje u kakvom je bila prije potresa te cijenu radova i materijala potrebnih za dodatno ojačanje zgrade. Tužitelj iznosi tvrdnju da od tuženika potražuje štetu u visini cijena radova i materijala koji su potrebni da bi se zgrada dovela u stanje u kakvom je bila prije potresa a koje specificirano navodi. Dakle, da su isključeni iz tužbe troškovi radova i materijala potrebnih za dodatno ojačanje zgrade obuhvaćeni ponudom. Na ime troškova nužne sanacije potražuje iznos od 1.080.723,00 kn + pripadajući iznos PDV -a, odnosno 1.350.903,75 kn s obračunatim PDV-om. Zaključno navodi da na ime naknade štete po Polici potražuje sljedeće iznose: na ime troškova neplaćene zakupnine i potrošnje iznos od 267.867,51 kn s uračunatim PDV-om, na ime troškova sanirane štete iznos od 3.126.405,03 kn s obračunatim PDV-om, na ime troškova buduće nužne sanacije i uporabe zgrade iznos od 1.350.903,75 kn s obračunatim PDV-om. Dakle, da šteta na zgradi tužitelja na [adresa] iznosi ukupno 4.745.176,29 kn s obračunatim PDV-om. Ugovoreni samopridržaj na ukupnu štetu u iznosu 5% od nastale štete da iznosi 237.258,81 kn, a koji iznos da je tužitelj oduzeo od troškova neplaćene zakupnine i potrošnje.
3. U potkrijepu svojih navoda dostavio je isprave kao dokaze. Dostavlja i upire na isprave kao dokaze: Projekt građevinske konstrukcije izrađen od Gafikon d.o.o. od 21.4.2020. (list 12-40), Izvještaj o istražnim radovima na postojećoj konstrukciji zgrade Exportdrvo d.d. izrađen od Geoexpert - I.G.M. d.o.o. od svibnja 2020. (list 41-68), saslušanje ĐG, polica osiguranja broj [broj police osiguranja] REE s prilozima (list 69- 72), Opći uvjeti za osiguranje imovine (list 73-77), Posebni uvjeti za osiguranje od rizika potresa (list 78-80), Klauzula sa posebnim uvjetima za osiguranje na novonabavnu vrijednost za industrijske, komercijalne i stambene rizike (list 81-82), odštetni zahtjev tužitelja od 27. srpnja 2020. (list 83-86), dopuna odštetnog zahtjeva tužitelja od 20. lipnja 2022. (list 87-93), odgovor tuženika od 8. srpnja 2022. (list 94-95), sudska praksa - presuda Vrhovnog suda RH posl. br. Rev-93/06 od 5. listopada 2006., rješenju Vrhovnog suda RH posl. br. Rev-1108/07 od 30. prosinca 2008. (list 96-99), Ugovor o zakupu poslovnog prostora između Exportdrvo d.d. i Zaklade od 19.9.2018. (list 102-111), Ugovor o zakupu poslovnog prostora između Exportdrvo d.d. i OdBP od 6.6.2019. (list 112-119), financijsko vještačenje, konto kartica te nastavne isprave različitih računa (list 126-214), okončana situacija Veselčić gradnje sa potvrdom naručitelja (list 215-220), Ponuda Veselčić gradnje broj 40/P/2020/VO sa računima (list 221-235), različiti računi (list 236- 296), Projekt obnove konstrukcije zgrade – projekt popravka građevinske konstrukcije od društva Gafikon d.o.o. od siječnja 2022. (list 297-697), pojašnjenje procjene troškova iz Projekta od 20. lipnja 2022. (list 658), Ponuda br. 53/P/2022/MM društva Veselčić d.o.o. od 6. svibnja 2022. (list 660-671), građevinsko vještačenje.
4. U pisanom odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva iako potrđuje da su tužitelj i tuženik u trenutku štetnog događaja (zagrebačkog potresa) imali zaključenu policu osiguranja imovine broj 078700042060. Izlažući svoje pobijajuće navode u bitnome navodi da je za osigurani rizik potresa jasno bilo navedeno osiguranje zgrade, skladišta, opreme i zaliha na raznim mjestima u RH prema privitku police te da je navedeno da se franšiza obračunava 5% od svote osiguranja, min. 56.000 kn, a max. 1.875.000 kn. Da kako je zgrada tužitelja na adresi [adresa] osigurana na svotu/iznos osiguranja od 396.330,05 eur / 59.723.053,24 kn te da kad se na ugovorenu svotu/iznos osiguranja primjeni franšiza od 5% da se dolazi do franšize od 396.330,05eur / 2.986.152,66 kn, pa da se prema tome ima primijeniti ugovorena maksimalna franšiza od 248.855,26 eur / 1.875.000 kn. Kako je obračun štete manji (168.556,72 eur / 1.269.990,64 kn) od ugovorene franšize (248.855,26 eur / 1.875.000 kn) to da je jasno da je odštetni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti. U odnosu na visinu štete koju potražuje tužitelj tuženik napominje da je obveza osiguratelja ovdje tuženika nakon nastupa osiguranog slučaja - povrat objekta u prvobitno stanjete da svi radovi koji imaju za cilj protupotresno ojačanje nisu obaveza po polici kao primjerice - oblaganje cijelih zidova u FRCM mreže i postavljanje sidara. Iz dostavljene dokumentacije da je vidljivo da je tužitelj radio poboljšanje a ne popravak/otklanjanje oštećenja s ciljem vraćanja predmeta osiguranja u prvobitno stanje dok je tužitelj vršio obnovu same zgrade a što po predmetnoj polici nije obveza osiguratelja. Osiguratelj da priznaje samo troškove otklanjanja štete kako bi se zgrada vratila u prvobitno s tanje i da ne priznaje popravke površina koje nisu oštećene, niti troškove poboljšanja/pojačanja konstrukcije, kao niti troškove cjelovite obnove prema slovu Zakona o obnovi. Temeljem cjelokupno dostavljene dokumentacije i uz primjenu važećih odredbi ugovora o osiguranju, da je izvršen končani obračun naknade štete na način da je tužitelju temeljem sačinjenog nalaza od tvrtke Visia d.o.o. za nadzor, građenje i usluge utvrđen visina osigurnine za uključenim iznosom PDV-a u iznosu od 168.556,72 eur/ 1.269.990,61kn. Ovako utvrđeni iznos štete (168.556,72 eur/ 1.269.990,61kn) da je manji od ugovorene maksimalne franšize koja u konkretnom slučaju iznosi 1.875.000 kn te stoga da je zahtjev tužitelja prema tuženiku u cijelosti neosnovan. Tuženik osporava potraživanje tužitelja bazirano na dostavljenom troškovniku u cijelosti, iz razloga što tuženik po predmetnoj polici osiguranja ima pravo na trošak povratka građevine u stanje prije štetnog događaja, dok da se u konkretnom slučaju radi o poboljšanju građevine. Kao dokaze u potkrijepu svojim navodima predlaže razgled isprava na koje upire, saslušanje predloženih svjedoka i privatno naručen i sačinjen Nalaz s mišljenjem sudskih vještaka Ive Smoljo i Dalibora Mačkića od 30.04.2021 (list 723-766).
5. Predmet spora je dakle potraživanje tužitelja koje se odnosi na isplatu osigurnine kao naknade štete koju je tužitelj kao osiguranik tuženika pretrpio nastupom potresa kao osiguranog štetnog događaja i rizika po (nesporno) zaključenoj polici osiguranja broj [broj police osiguranja] REE.
6. Parnične stranke nažalost nisu uspjele iznaći rješenje prijepora te eventualni kompromis u međusobnom spornom odnosu, u postupku medijacije na koju ih je sud uputio, imajući u vidu činjeničnu i pravnu narav predmetnog spora.
7. Sud je stoga nastavno proveo parnični postupak razmatranjem izloženih navoda i tvrdnji parničnih stranaka te je predmetni prijepor razmatrao u kontekstu odredbi Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, NN 41/08, NN 125/11, NN 78/15, NN 29/18, NN 126/21 i NN 114/22; dalje ZOO) kako onih koja uređuju opća načela kod zasnivanja obveznih odnosa tako posebice i onih koje uređuju odnose u kontekstu sklopljenog Ugovora o osiguranju - čl. 921. i dalje ZOO-a.
8. Između stranaka dakle nije sporno da je tužitelj kao ugovaratelj i osiguranik s tuženikom kao osigurateljem zaključio policu osiguranja br. [broj police osiguranja] REE, između ostalog od potresa, s ukupnim iznosom osiguranja od 148.125.891,89 kn za svu imovinu tužitelja (dalje u tekstu: Polica), nije sporno niti postojanje sastavnih dijelova Police i to:
Općih uvjeti za osiguranje imovine tuženika, Klauzule za osiguranje imovine od svih opasnosti, Posebnih uvjeti za osiguranje od potresa i Posebna ugovaranja za Exportdrvo d.d. (Odredbe iz tendera) a koji opći akti tuženika su (nesporno) primjenjivi u predmetnom slučaju te su svi kako je naprijed navedeno sadržani i privijeni sudskom spisu te isčitani u dokaznom postupku. Ovdje valja reći da se radi o aktima koji čine sastavni dio Ugovora između stranaka te budući da su sastavljeni od strane tuženika imaju se sadržajno u njihovoj primjeni na sporna pitanja iz ugovornog odnosa između stranaka tumačiti u korist tužitelja (čl. 320 st. 1. ZOO-a). Nije sporno nadalje da je dana 22. ožujka 2020. godine u Zagrebu došlo do potresa uslijed kojeg osigurana zgrada na [adresa] pretrpjela oštećenja uslijed kojih privremeno nije bio moguć boravak u njoj . Nije sporna niti činjenica da su zakupljene poslovne prostore koristila dva zakupoprimca temeljem postojećih Ugovora kao i da su odnosni zakupnici zbog neupotrebljivosti prostora oštećenog u potresu koji su koristili morali privremeno iseliti iz zgrade što je imalo za posljedicu također i prestanak plaćanja zakupnine. Nije sporno nadalje da je tužitelj dana 2. travnja 2020. godine prijavio tuženiku štetu, da je dana 23. srpnja 2020. dostavio svoj odštetni zahtjev koji je i dopunio 14. lipnja 2022., te konačno da je odštetni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan jer da je obračun štete manji od ugovorenog učešća osiguranika u šteti (franšize). Za istaknuti je naposljetku da tuženik nije učinio spornim niti jednu od isprava i opsežne dokumentacije koje je tužitelj kao dokaze priložio spisu i koje su bile podloge sudskom vještaku za građevinu prilikom provedbe građevinskog vještačenja. Svoju poreku osnovanosti utuženja i otklon obveze isplate osigurnine tuženik temelji naime na svom tumačenju i (nevaljanom) izračunu franšize u predmetnom slučaju. Zaključno također je za istaknuti da tuženik nije osporio da tuženik po prijavi štete nije učinio pregled građevine već je to učinio naknadno, nakon proteka više od godine dana (08. travnja 2021.).
9. S druge strane pak spornim je dakle izračun (njegova valjanost) franšize, povezano s navedenim da li je iznos naknade štete koji tužitelj potražuje manji od iznosa odbitne franšize, da li potraživanje tužitelja uključuje i poboljšice koje je tužitelj učinio sanacijom građevine, da li tužitelj ima pravo i naknadu troškova uslijed izostanka prometa – dobitaka zakupnine te drugih razumnih troškova potrebnih radi otklanjanja posljedica potresa – čišćenja, uklanjanja otpada, raščišćavanja i tome sl.
10. Sud je u dokaznom postupku isčitao sve naprijed navedene isprave i dokumentaciju, javnobilježnički ovjerene svjedočke izjave, po tuženiku privatno sačinjeni Nalaz i mišljenje građevinskih vještaka kao što je i izveo dokaz građevinskim vještačenjem.
11. Sud je savjesno ocijenio sve tako izvedene dokaze kako zasebno tako i sve izvedene dokaza zajedno (čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91., NN 91/92., NN 112/99., NN 88/01., NN 117/03., NN 88/05., NN 84/08., NN 96/08., NN 123/08., NN
57/11., NN 148/11., NN 25/13., NN 89/14., NN 70/19., NN 80/22., NN 114/22., NN 155/23. i NN 146/25., dalje ZPP) da bi u kontekstu ukazanog materijalnog prava i izloženih pravnih shvaćanja došao do zaključka i uvjerenja da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
12. Ovaj sud nalazi i cijeni temeljem provedenog postupka da tuženik nije sačinio valjani obračun franšize, dočim je to valjano učinio tužitelj. Navedeno stoga što tuženik pri izračunu nije uzeo u obzir valjane polazne veličine. Naime ugovorena vrijednost predmetne građevine, kako je to navedeno u popisu osigurane imovine (stvari) tužitelja koju je sačinio tuženik, jest 23.889.221,30 kn (list 720 spisa – ispravu je spisu priložio upravo tuženik uz odgovor na tužbu), a ne 59.723.053,24 kn kako to navodi tuženik. U izračunu 5% od iznosa na koji je osigurana zgrada, daje iznos franšize od 1.194.461,06 kuna / 158.532,23 eura, a za koji iznos je tužitelj (korektno) umanjio svoj tužbeni zahtjev prema tuženiku.
13. Nadalje, po uvjerenju ovog suda tužitelj ima, sukladno Posebnim uvjetima za osiguranje od rizika potresa tuženika (koji su primjenjivi na zaključeni ugovor o osiguranju) pravo i na zahtjevani trošak u iznosu od 267.831,15 kuna / 35.547,35 eur obzirom na (nesporno) smanjeni promet od najma zgrade, odnosno sve druge razumno potrebne troškove u sanaciji zgrade nakon potresa. To dakle podrazumijeva sve radnje i mjere koje je tuženik morao poduzeti kako bi smanjio gubitke i osiguranu zgradu doveo u stanje prije potresa pa tako primjerice - istražni radovi i pregledi, dokumentiranje oštećenja i izradu potrebnih projekata i elaborata, nabavu materijala, alata i opreme za uklanjanje šute i ostataka oštećenja, nabavu građevinske skele i zaštitne jute, zaštitu prostora, obijanje i odvoz oštećene žbuke, žbukanje i sanaciju pukotina, struganje oštećene boje i ličenje zidova, čišćenje oluka, uklanjanje srušenog dimnjaka i oštećenih zidova, pospremanje i odvoz svih uklonjenih i srušenih dijelove, odštopavanje začepljenih odvoda, vađenje i odvoz taloga šljunka, obnova i postavljanje oštećenih parketa, čišćenje ventilacije i unutrašnjosti zgrade, demontažu i montažu rasvjete, bojlera, cjevovoda i druge opreme, regulaciju kotlovnice nakon potresa, uklanjanje i ponovnu izvedbu izolacije, itd. Sve poduuzete radnje i pružene usluge u tom kontekstu je tužitelj uvjerljivo dokumentirao priloženim ispravama (koje tuženik nije osporio).
14. Sud je izveo i dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku .
15. Za istaknuti je da polica osiguranja ne sadrži zapisnik o stanju građevine u trenutku zaključenja Ugovora o osiguranju kao i da nije sporna činjenica da se tuženik oglušio na poziv tužitelja za razgledom zgrade i utvrđenjem štete radi provedbe postupka isplate osigurnine. Očevidu je tuženik kao osiguratelj pristupio nakon proteka više od godine dana nakon nastupa štetnog događaja protivno ugovornim i zakonskim obvezama. Razumnim i životno nadasve prihvatljivom je činjenica da je tužitelj morao pristupiti otklanjanju posljedica potresa. U svakom slučaju ovakva nesavjesnost tuženika, protivna osnovnim načelima obveznog prava ( arg. iz čl. 10. ZOO-a) ujedno i neprofesionalnost tuženika, koja ne pridonosi valjanijem utvrđenju činjeničnog supstrata, ne smije ići na štetu tužitelja. Tužitelj je tužbu potkrijepio i spisu priložio dovoljno stručne dokumentacije i podloga (uključujući i fotografije) da bi sudski vještak građevinske struke mogao provesti vještačenje. Tu se prvenstveno misli na fizikalne protege same građevine, veličine i površine neophodno potrebne kod utvrđenja opsega i količine potrebnih radova za dovođenje građevine u stanje u prije potresa.
16. Sudski vještak je sačinio pisani Nalaz s mišljenjem (list 1029 – 1057 spisa) s dopunom (list 110-1101 spisa) u kojem je iznio svoja zapažanja i utvrđenja te elaborirao i detaljno obrazložio svoje zaključke i mišljenje o visini troškova potrebnih da se zgrada vrati u prvobitno stanje. Vještak je u iskazu vrijednosti potrebnih troškova izričito isključio poboljšice što je između stranaka sporna činjenica. Tabelarno je prikazao procjenu zidnih površina kao i utvrđene vrijednosti za troškove obnove. Za istaknuti je da dakle da je trošak obnove oštećenih građevina, odnosno vrijednosti potrebnih građevinskih radova radi sanacije oštećenja visoko uprosječena činjenica budući je po prirodi stvari u potresu nažalost stradala svaka "stara" zgrada na području zaštićene povijesne donjogradske cjeline. U Nalazu je razložno odredio ukupne postotke sanacije te dao utemeljene procjene količine potrebnih specifičnih grupa radova (bojanja zidova stubišta i ulaznog hola te uklanjanje postojeće žbuke, injektiranje i izvedbe nove žbuke). Navedeno je i pregledno tabelarno prikazao kao ostale grupe radova i usluga potrebnih u postupku sanacije i vraćanja u prvobitno stanje (postava skele, fasada, zaštita površine zgrade, čišćenja, demontaže opreme i instalacija, troškovi preseljenja namještaja i opreme, sanacije dimnjaka i hitne mjere, troškovi projektiranja, ispitivanja i vještaćenja, nadzora, kontrole i koordinacija). Iskaz svih obuhvaćenih radova i nužno povezanih usluga je uključio u izračun isključivo u ugovorenim važećim uvjetima osiguranja radi povrata u prvobitno stanje bez uključenih poboljšica. Dakle, bez dopuštenih troškova ojačanja konstrukcije ili materijala i tehnologija koje podrazumijevaju takvu vrstu radova. U ovim radovima se ne primjenjuje cijena i radovi koji na primjer obuhvaćaju ojačanja zidova sa različitim sistemima, dodatnim mrežicama za ojačanja, zatim ne dopušta se primjena suvremenih ultra čvrstih materijala već se isključivo usvaja da se isti izvode naj bliže izvornima, a to podrazumijeva cementne i vapneno cementne žbuke te mineralne fasadne materijale za popravak fasade, dok se za boje u interijeru pretpostavlja primjena istih tehnika, ukrasnih detalja kakvi su i izvorni. Također se na slikama vidi i dio oštećenih kamenih obloga koje su u općenitim troškovima sadržani u iskazanim vrijednostima ali nisu zasebno navedeni ili obračunati. Vještak procjenjuje da to sve radovi koji su ugovorenom policom obuhvaćeni definicijom: vraćanje u prvobitno stanje.
17. Iz vještačenja provedenog po stalnom sudskom vještaku dipl. ing Ivanu Martiću proizlazi da je za izvedbu svih navedene ukupnih radova radi povratka građevine u prijašnje stanje prema danom izračunu potreban ukupni iznos od 472.000,00 eur, odnosno sa uključenim PDV-om 590.000,00 eur.
18. Sud je u potpunosti poklonio vjeru vještaku Martiću, kako obzirom na njegovu nepobitnu nepristranost u predmetu i stručnost njegova vještačenja, radno i životno iskustvo tako i radi dojma nesumnjive vjerodostojnosti njegovih stručnih kompetencija te konačno razumne i nepobitne suglasnosti utvrđenja i zaključaka koja iz provedene ekspertize proizlaze sa sadržajem ostalih razgledanih i isčitanih isprava – dokumentacije koja je privijena spisu i koju je sud isčitao i razgledao (posebice fotografije – list 850- 866) a na koje se vještakova ekspertiza referira. Konačno, sud je uvjerenje o valjanosti provedenog vještačenja stekao i temeljem dojma neposrednog raspravnog saslušanja sudskog vještaka imajući u vidu suglasnost utvrđenja i zaključaka koja iz provedene ekspertize proizlaze sa sadržajem ostalih razgledanih i iščitanih isprava na koje se ista referira.
19. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan dokaz privatno naručenu i sačinjenu ispravu – vještački Nalaz (list 723-747 spisa) od strane tuženika vještaka Smolje i Mačkića cijeneći da je isti intoniran i artikuliran radi "poboljšice" pozicije tuženika u ovoj parnici pa time nužno i pristran. Za primjetiti je da je utvrđeni iznos troška sanacije od 841.003,62 kn (111.620,36 eur) po navedenim vještacima, u kontekstu svih ostalih isčitanih i razgledanih isprava te izvedenih dokaza, u ozbiljnom raskoraku s realitetom.
20. Sud je također isčitao i javnobilježnički ovjerene izjave svjedoka: SG, ĐG i TG (list 994 - 1001 spisa). Sud je u cijelosti prihvatio izjave svjedoka te istima u potpunosti poklonio vjeru cijeneći izjave navedenih svjedoka, detaljnim, logičnim, konzistentnim a također i u suglasju s sadržajem svih ostalih iščitanih i razgledanih isprava koje su privijene sudskom spisu. Njihov sadržaj vjerodostojno ilustrira držanje tuženika kao ugovorne strane u prijepornom poslovnom odnosu.
21. Sud je stoga našao i ocijenio osnovanim zahtjev tužbe temeljem provedenog postupka uz primjenu mjerodavnog materijalnog prava na izloženo i nesporno činjenično stanje.
22. Iz provedenog postupka dakle, prema uvjerenju ovog suda, proizlazi da je tužitelj dokazao svoje tužbene tvrdnje dočim tuženik navedeno nije uspio dovesti u razumnu sumnju.
23. Štoviše, za ustvrditi je da u provedenom postupku tuženik juridičkim sofizmom zamagljuje bit predmetnog spora – izbjegavanje i isplatu isplate ugovorene osigurnine osiguraniku nakon notorno nespornog nastupjelog osiguranog slučaja – potresa, a koji je osiguranik uredno plaćao premije kroz zaključeni ugovor o osiguranju da bi naposljetku bio i primoran radi zaštite svojih prava pokrenuti predmetni postupak.
24. Primjenom mjerodavnog materijalnog prava, čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a tužitelju je također valjalo dosuditi i pravo na isplatu zahtijevane zakonske zatezne kamate.
25. Troškovi postupka odmjereni su primjenom odredbe članka 154. st. 1., 155. i 164. ZPP-a, te je stoga tužitelju obzirom na uspjeh u sporu valjalo priznati naknadu troška postupka potrebnog radi vođenja ove parnice, a sastoji se od troškova odvjetničkog zastupanja temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarifa.
26. Tužitelju su kao potrebni priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, i to; za sastav tužbe iznos od 9.000,00 eur (Tbr. 7.1. Tarife), za sastav podneska od 16. lipnja 2023. u iznosu od 7.087,40 eur (Tbr. 8.1. Tarife), za sastav podneska od 30. travnja 2025. u iznosu od 5.514,00 eur (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje na ročištu 15. svibnja 2025. u iznosu od 5.514,00 eur (Tbr. 9.1. Tarife), za sastav podneska od 27. svibnja 2025. u iznosu od 5.514,00 eur (Tbr. 8.1. Tarife), za sastav podneska od 13. lipnja 2025. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8.4. Tarife), za sastav podneska od 24. ožujka 2026. u iznosu od 7.026,00 eur (Tbr. 8.1. Tarife), za sastav podneska od 24. ožujka 2026. u iznosu od 7.026,00 eur (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje na ročištu 30. srpnja 2026. u iznosu od 7.026,00 eur (Tbr. 9.1. Tarife) sve uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife), što iznosi 13.551,85 eur. Navedenom se pribraja iznos troškova provedenog vještačenja u iznosu od 1.000,00 eur te troškova sudskih pristojbi za tužbu i presudu u iznosu od po 663,61 eur, sveukupno 70.086,47 eur.
27. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 30. st. 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 dalje OZ), a ista teče od dana donošenja ove presude do isplate prema stopi čl. 29. st. 2. ZOO-a.
28. Slijedom svega obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu, 12. kolovoza 2026.
SUDAC:
Vjekoslav Zaninović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave ove presude i rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu e komunikacijom, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
DNA
- Tužitelj po pun uz pristojbu za prvostupanjsku presudu
- tuženik
- kal 30 dana