REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3811/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. VS, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Koprivnica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici od 21. veljače 2025., broj: Pp-789/2024-16, u sjednici vijeća održanoj 4. kolovoza 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Koprivnica kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Koprivnici od 21. veljače 2025., broj: Pp-789/2024-16, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15.. 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen je optužbe okr. VS da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje ili preinači i donese nova zakonita presuda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Nije u pravu tužitelj kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, ističući da je u izreci pobijane presude navedeno da je okrivljenik oslobođen po čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, a da su u obrazloženju navedeni razlozi koji se odnose na čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona.
6. Prvostupanjski sud je u t. 14. obrazloženja pobijane presude iznio razloge zbog kojih je okrivljenika oslobodio optužbe. Unatoč tome što je u prvoj rečenici tog odlomka naveo „sud ocjenjuje kako postupanjem okrivljenika nisu ostvarena obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret“, a što može implicirati na oslobođenje od optužbe po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, ukupnost razloga iznesenih u tom odlomku jasno i bez ikakve sumnje upućuju da je prvostupanjski sud, na temelju analize izvedenih dokaza, zaključio kako nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj na način kako mu se to optužbom stavlja na teret i donio oslobađajuću presudu na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, kako je to i naveo u izreci pobijane presude. Stoga se neosnovano u žalbi tvrdi da je izreka pobijane presude proturječna njenim razlozima i da bi bila počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.
7. Neosnovani su i žalbeni navodi kojima se prvostupanjska presuda pobija po osnovi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, optužbom se okrivljeniku stavljalo na teret da je počinio prekršaj psihičkog nasilja u obitelji na štetu svoje bivše supruge na način da je „s verande obiteljske kuće bacio 6 tegli cvijeća“. Ni iz jednog izvedenog dokaza, kako je to pravilno i osnovano zaključio i prvostupanjski sud, ne proizlazi da bi okrivljenik predmetne tegle s cvijećem bacio, a upravo se u tom nasilnom činu bacanja sastojalo njegovo inkriminirano ponašanje. Žrtva nasilja nije vidjela da bi to okrivljenik učinio („te sam pretpostavila da je VS to cvijeće negdje pobacao. Ja nisam vidjela da bi to napravio VS“), policijski službenici koji su izašli na intervenciju nisu vidjeli razbacane tegle ni cvijeće, svjedokinja JS je ispričala kako je u telefonskom razgovoru s okrivljenikom rekla da to nisu njene tegle i da ih makne ako mu smetaju te da je kasnije kada je došla u dvorište vidjela te tegle pored gnojišta poslagane na betonskom zidiću, a okrivljenik se branio da nije bacio tegle s cvijećem, nego ih je maknuo tj. odnio dalje u dvorište pored gnojišta. Kod takvog stanja stvari, pravilno je i osnovano prvostupanjski sud zaključio kako nema dokaza da bi okrivljenik „s verande obiteljske kuće bacio 6 tegli cvijeća“, kako mu se to optužbom stavlja na teret. Neosnovani su žalbeni navodi kojima se ukazuje da je sam okrivljenik rekao da je predmetne tegle s cvijećem maknuo s verande, jer mu se optužbom nije stavljalo da ih je maknuo nego da ih je bacio, a prvostupanjski sud osnovano zaključuje da je radnja premještanja tegli s cvijećem na drugo mjesto, koja proizlazi iz rezultata dokaznog postupka, lišena suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje.
8. Tužitelj u žalbi neosnovano predlaže izvođenje dokaza ispitivanjem svjedoka policijskog službenika IS. Prije svega, taj dokazni prijedlog, već po osnovi čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, ne može biti s uspjehom istican u žalbenom postupku, jer tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije predlagao da se taj dokaz izvede, a navedena zakonska odredba propisuje da se nove činjenice i novi dokazi u žalbi mogu iznositi samo ako nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao, a koji uvjet u ovom konkretnom predmetu očigledno nije ostvaren. Osim toga, ispitani svjedok policijski službenik ĆS je jasno i nedvosmisleno iskazao što su on i IS uočili dolaskom na intervenciju na mjesto događaja.
9. Prema tome, usvajajući u svemu uvjerljive i logične razloge na kojima je utemeljena pobijana presuda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, smatra da je prvostupanjski sud sa svom potrebnom pouzdanošću izveo pravilan zaključak pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 4. kolovoza 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Koprivnici u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
