REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10466/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŠŠ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 12. lipnja 2025., broj: Pp-18178/2022-11, u sjednici vijeća održanoj 4. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okr. ŠŠ a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. ŠŠ je postala bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 12. lipnja 2025., broj: Pp-18178/2022-11, okr. ŠŠ je proglašen je krivim da je počinio dva prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koja mu je utvrđena novčana kazna 260,00 eura za svaki prekršaj te, na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), izrečena ukupna novčana kazna 520,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi 30,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika Krune Peronje, zbog svih žalbenih osnova s prijedlogom da se žalba prihvati i pobijana presuda ukine odnosno preinači na način da ga se slobodi optužbe, a podredno vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, jer je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog.
5. Optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje Split klasa: 211-07/22-5/33204, urbroj: 511-12-24-22-1 od 23. prosinca 2022., okr. ŠŠ je bilo stavljeno na teret da je, na način činjenično opisan u t. a) i B) optužnog prijedloga, počinio jedan prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dok ga je prvostupanjski sud proglasio krivim za dva prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6. S obzirom da je iz gramatičke konstrukcije pravnog opisa naznačenog u optužnom prijedlogu (radi se o jednini, a ne množini) te iz pravne kvalifikacije optužnog prijedloga (čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji), kao i iz kazne predložene u optužnom prijedlogu (7.000,00 kuna), okr. ŠŠ bio stavljen na teret jedan produljeni prekršaj, a prvostupanjski sud ga je proglasio krivim za dva prekršaja, prvostupanjski sud je prekoračio optužbu i na taj način počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Ovo unatoč činjenici da su oba prekršaja za koja je okrivljenik proglašen krivim blaža djela od onog koje mu je stavljeno na teret, jer to nema utjecaja na zaključak o prekoračenju optužbe. Prvostupanjski sud je, razdvojivši radnju počinjenja na dva djela protupravnog ponašanja, okrivljenika proglasio krivim za više od onoga što mu je optužbom bilo stavljeno na teret (jedno djelo produljenog prekršaja). Takva izmjena, po ocjeni ovog suda, predstavlja prekoračenje optužbe, bez obzira što sud okrivljenika nije proglasio krivim za neko drugo djelo u odnosu na djelo za koje je optužen. Prvostupanjski sud je u ponašanje okrivljenika, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao veću količinu protupravnog ponašanja i to odlučujući o dva djela prekršaja što nije optuženo.
7. Bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može ukazati na nekoliko propusta prvostupanjskog suda.
8. Ocjenjujući iskaz žrtve nasilja (odlomak 10.) prvostupanjski sud navodi da je ista, prilikom provođenja dokazne radnje suočenja s okrivljenikom, „iskazivala dosljedno, čvrsto u svom stavu i izričaju te iskreno opisujući događaje“, no uvidom u zapisnik o glavnoj raspravi 9. lipnja 2025., na kojoj je radnja suočenja provedena, vidljivo je da nije zabilježena nikakva razlika između okrivljenika i žrtve nasilja u vidu drugačijeg „govora tijela“ i ponašanja prilikom iskazivanja pa nije jasno na temelju koje okolnosti je prvostupanjski sud zaključio da se „dosljedno, čvrsto u svom stavu i izričaju te iskreno opisujući događaje“ odnosi na žrtvu nasilja a ne i na okrivljenika.
9. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da prvostupanjski sud vjeruje i svjedokinji žrtvi nasilja i svjedoku IŠ, a oni u odnosu na odlučnu činjenicu sadržaja riječi koje je okrivljenik uputio žrtvi nasilja u događaju od 29. studenog 2022. iskazuju drugačije i to upravo u vezi onih izričaja za koje i okrivljenik navodi da ih nije izgovorio. Stoga nije jasno kako je prvostupanjski sud, prihvaćajući vjerodostojnim iskaze oba svjedoka, a koji iskazuju različito, proglasio okrivljenika krivim za cjelokupni sadržaj upućenih riječi naznačen u optužbi.
10. Osnovano se u žalbi ističe da prvostupanjski sud nije dao razloge u odnosu na dio obrane u kojoj je okrivljenik tvrdio da je njegovo ponašanje bilo opravdano zbog ranijeg ponašanja žrtve nasilja zbog kojeg je proglašena krivom u kaznenom postupku za stjecaj četiri kaznena djela, u vezi čega je i dostavio presudu Općinskog suda u Splitu broj Kzd-127/2023 od 30. siječnja 2025., koju je prvostupanjski sud pročitao u dokaznom postupku (ne navodeći radi li se o pravomoćnoj odluci).
11. Slijedom svega navedenog, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će prvostupanjski sud na odgovarajući način ispraviti uočenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti dokazni postupak te će, na temelju provedenih dokaza, donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama. Pritom će prvostupanjski sud, u slučaju eventualnog donošenja osuđujuće presude i u ponovljenom postupku, voditi računa da je uspostavljeno načelo zabrane reformatio in peius s obzirom da je protiv pobijane presude podnesena samo žalba u korist okrivljenika.
12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 4. kolovoza 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Nada Horvatović. v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
