Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-23/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Zorana Nikolića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Škunc, odvjetnik u Zaprešiću, protiv tuženika IĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika AĆ, izjavljenoj protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj: Pn-51/2025-3 od 23. listopada 2025., u sjednici održanoj 29. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika ad.1. AĆ odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom dijelu u odnosu na tuženika ad.1. potvrđuje presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj: Pn-51/2025-3 od 23. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tuženika ad.1. za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom zbog ogluhe Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj: Pn-51/2025-3 od 23. listopada 2025., suđeno je:

" Nalaže se tuženicima LĆ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] i RĆ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju NĆ iz [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj] , isplate na ime naknade neimovinske štete svatko po 2.000,00 eura, ukupno 4.000,00 eura , zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude, pravodobnu i dopuštenu žalbu je izjavio tuženik ad.1., zbog svih žalbenih razloga iz članka 354. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu: ZPP), te žalbom predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti koja je tužitelju nastala uslijed pokušaja počinjenja kaznenog djela iznude od strane tuženika BĆ i RĆ. Tužitelj od svakog tuženika na ime naknade neimovinske štete potražuje iznos od 2.000,00 EUR.

5.1. U ovom predmetu prvostupanjski je sud donio presudu zbog ogluhe, jer je utvrdio da su za istu ispunjeni uvjeti iz članka 331.b. ZPP, jer tuženici nisu podnijeli odgovor na tužbu, a tužba im je zajedno s pozivom na davanje odgovora na tužbu bila uredno dostavljena. Osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi koje nisu u protivnosti s dokazima predloženim u tužbi.

6. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tuženik ad.1. navodeći da je počinjena bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP. jer nisu ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe odnosno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 331.b.stavak 1. točka 2. i 3. ZPP koji se kumulativno moraju ispuniti da bi se presuda zbog ogluhe mogla donijeti.

6.1. U konkretnom slučaju rade se o presudi zbog ogluhe pa se ista na temelju članka 353. stavak 2. ZPP ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

7. U žalbi žalitelj suštinski navodi da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, te smatra da zbog toga što tužitelj nije dostavio nikakvu medicinsku dokumentaciju kojom bi dokazao da je imao duševne boli nije mogla biti donesena niti odluka o osnovanosti visine tužbenog zahtjeva, a visina može biti ocijenjena samo putem vještaka specijalista psihijatra koji će na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja utvrditi trajanje i intenzitet straha te druge posljedice. Ujedno smatra da je odlučivanjem o osnovanosti zahtjeva, čija osnovanost ne proizlazi niti iz dokaznih činjenica ili notornih koje su opće poznate, prvostupanjski sud donio odluku za koju je potrebno imati stručno znanje iz oblasti medicine odnosno psihijatrije, a što je u cijelosti nezakoniti i neprihvatljivo.

8. Neosnovano žalitelj navodi da osnovanost zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi. Naime, u činjeničnim navodima tužbe navodi se da je radnjama tuženika odnosno počinjenjem kaznenog djela (pokušaj ucjene) došlo do povrede prava osobnosti i da je tužitelj pretrpio strah te je na okolnost povrede prava osobnosti predloženo izvođenje dokaza među kojima i psihijatrijsko vještačenje, a sve kako bi se utvrdilo da se tužitelj bojao, tj. bio u strahu sve do dovršetka kaznenog postupka. Dakle, tužitelj je u tužbi već naveo sve činjenice iz kojih proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a dokazi koje je predložio nisu u suprotnosti s činjenicama navedenim u tužbi niti s općepoznatim činjenicama.

9. S obzirom da iz spisa proizlazi da su ispunjeni svi uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe iz članka 331.b. ZPP to nije osnovana žalba radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

10. S obzirom da žalitelj nije sa žalbom uspio, to je njegov zahtjev da mu tužitelj naknadi troškove žalbe valjalo odbiti i odlučiti kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske presude na temelju odredbe članka 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP.

U Dubrovniku, 29. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Josita Begović