Poslovni broj:P-1022/2024-73
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U RIJECI
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 44
51410 Opatija
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Denisu Putiću u pravnoj stvari tužiteljice SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Filipu Gereciu, odvjetniku iz Zagreba protiv tuženih: 1. UJ iz [adresa], OIB. [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Senadu Vukoviću, odvjetniku iz Rijeke, 2.Grada Opatije, Opatija, Maršala Tita 3, OIB:99455464348, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Knežević i Partneri j.t.d. iz Rijeke, 3. OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. AJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Maji Tuhtan Grgurić, odvjetnici iz Matulja, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave 17.lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, 1.tužene, punomoćnika 1.tužene, punomoćnice 2.tuženika IJ, odvjetnice iz [adresa] i punomoćnice 3. i 4. tuženika te objave 31.srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I/ Utvrđuje se da je tužiteljica SJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva u cijelosti na svoje ime na nekretnini – po staroj izmjeri dijelu grč. 199 k. o. [katastarska općina], a po novoj izmjeri dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je omeđen točkama A-B-B1 (označena po sucu na skici lica mjesta brojem 4 iz Dopune vještaka geodetske struke Ivana Sobola iz prosinca 2025. koji se nalazi nasuprot točke B između točaka G i H) nastavno H-A u Dopuni nalaza geodetskog vještaka Ivana Sobola iz prosinca 2025. godine, koja čini sastavni dio ove presude, a što su 1.tužena UJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženik Grad Opatija, Opatija, Maršala Tita 3, OIB: 99455464348, 3. tuženik OJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužena AJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati i trpjeti da se temeljem ove presude izvrši uknjižba prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u cijelosti na ime i u korist tužiteljice SJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku 15 dana.
Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Opatija Općinskog suda u Rijeci temeljem ove presude provesti uknjižbu prava vlasništva u cijelosti na ime i u korist tužiteljice SJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na nekretnini - po staroj izmjeri dijelu grč. 199 k. o. [katastarska općina], a po novoj izmjeri dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je omeđen točkama A-B-B1 (označena po sucu na skici lica mjesta brojem 4 iz Dopune vještaka geodetske struke Ivana Sobola iz prosinca 2025. koji se nalazi nasuprot točke B između točaka G i H) nastavno H-A u Dopuni nalaza geodetskog vještaka Ivana Sobola iz prosinca 2025. godine, koja čini sastavni dio ove presude, u roku 15 dana.
II/ Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kao neosnovan.
III/ Tuženi su dužni tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 250,00 EUR sa zateznom kamatom od 31.srpnja 2026. do isplate u roku od 15 dana, dok se preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnine grč 200 k. o. [katastarska općina] koja je nakon nove izmjere dobila novu oznaku zč. 627 k. o. [katastarska općina], dok su tuženi suvlasnici nekretnine grč 199 k. o. [katastarska općina] koja je nakon nove izmjere dobila oznaku zč. 626 k. o. [katastarska općina]. U naravi da se radi o okućnici tužiteljice preko koje pristupa kući i koji prijepor je tužiteljica s pravnim prednicima koristila dulje od 65 godina. Nakon provedenog očevida na licu mjesta postavlja tužbeni zahtjev i eventualno kumulirane tužbene zahtjeve kako je navedeno u podnesku od 19.svibnja 2026.
2. 1.tužena u odgovoru na tužbu osporava da bi tužiteljica bila u poštenom posjedu prijepora jer iz Ugovora o darovanju nekretnine te Rješenja o nasljeđivanju iza pok. TJ proizlazi da je predmet Ugovora, odnosno Rješenja o nasljeđivanju bila grč 200 k. o. [katastarska općina] s točno naznačenom površinom i opisom nekretnine. Osporava da bi posjed tužiteljice bio pošten obzirom da je znala da on čini sastavni dio susjedne grč 199 k. o. [katastarska općina].
3. 2.tuženi u odgovoru na tužbu također osporava savjesnost posjeda tužiteljice iz istih razloga kao i 1.tužena i osporavaju identifikaciju prijepornog dijela nekretnine.
4. 3. i 4. tuženi također osporavaju savjesnost posjeda tužiteljice jer je još ranije imala saznanja o tome da prijepor ne pripada grč 200 k. o. [katastarska općina] obzirom da je 1998.godine zatraženo spajanje grč 200, zč 310/1 i zč 311 k. o [katastarska općina] u jedinstvenu grč 200 k. o. [katastarska općina] što nedvojbeno ukazuje da su tužiteljicii bile poznate granice grč 200 k. o. [katastarska općina], kao što su bile poznate i njezinim pravnim prednicima.
5. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u izvatke iz zemljišne knjige, prijepis posjedovnog lista, izvode iz katastarskog plana, kopije katastarskog plana, ugovor o darovanju nekretnine zaključen između ŽJ i tužiteljice **.**.2003., Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu posl.br. O-2401/85 od 22.travnja 1985.godine iza pok. TJ i posl.br. O-2069/85 od 10.travnja 1985. iza pok. VJ, Kupoprodajni ugovor zaključen između prodavatelja S i ČJ i kupca VJ od 9.ožujka 1956.godine, izjavu RJ od 29.kolvoza 2017., prijavni list iz ovosudnog spisa posl.br. Z-555/98, fotografije, povijest promjena na katastarskim česticama, građevinsku dozvolu od 3.svibnja 1956. Izdanu VJ, skicu premjeravanja Krešimir d.o.o. od 3.lipnja 1998.godine, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Sobola koji je izradio dvije dopune nalaza, saslušanjem svjedoka BJ, CJ, JJ, EJ, ZJ, ŠJ, ĐJ, KJ, NJ, FJ i saslušanjem stranaka.
6.Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje ZPP) utvrđuje se da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.
7.Iz izvadaka iz zemljišne knjige razvidno je da je tužiteljica vlasnica zč.627 upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 404 m2 u naravi dvorište, dvorište, kuća, [adresa] i garaža (prije nove izmjere grč 200 k. o. [katastarska općina] s površinom od 378 m2). Tuženi su suvlasnici nekretnine zč.626 upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 116 m2 u naravi dvorište i kuća u [adresa], (prije nove izmjere grč 199 k. o. [katastarska općina] kuća stanovanja i gospodarska zgrada površine 114 m2).
8.U odnosu na pravni slijed tužiteljice sud je proveo dokaz uvidom u Kupoprodajni ugovor od 9.ožujka 1956.godine zaključen između prodavatelja S i ČJ i kupca VJ iz kojeg je razvidno da je kupac kupio nekretnine grč 200 i zč. 310/1 i zč. 311 k. o. [katastarska općina] koje su kasnije spojene u jedinstvenu grč 200 k. o. [katastarska općina] u ovosudnom predmetu posl.br. Z-555/98 po prijavnom listu Krešimir d.o.o. iz 1998.godine.
9.Nakon smrti VJ njezinim nasljednikom proglašen je TJ i to prema Rješenju Općinskog suda u Zagrebu posl.br. O-2069/85. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. TJ Općinskog suda u Zagrebu posl.br. O-2401/85 nasljednikom su proglašene tužiteljica u ½ dijela i ŽJ u ½ dijela.
10.Ugovor o darovanju zaključenim između ŽJ kao darovateljice i tužiteljice kao daroprimca tužiteljica je postala nakon uknjižbe vlasnica grč 200 k. o. [katastarska općina] u cijelosti, u odnosno danas zč. 627 k. o. [katastarska općina].
11.Sud je radi identifikacije prijepora proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Sobola koji je na nalazu i mišljenju odnosno dopuni nalaza 1 prikazao prijepor unutar točaka A-B-C-X-E-F-G-H-A. Po tom nalazu i mišljenju tužiteljica je konačno podneskom od 19.svibnja 2025. postavila tužbeni zahtjev da je stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva u cijelosti na svoje ime na nekretnini zč. 626 k. o. [katastarska općina] i dijelu zč.627 k. o. [katastarska općina] koji je omeđen naprijed navedenim točkama. Iz dopune nalaza vještaka geodetske struke Ivana Sobola od 9.prosinca 2025.godine i skice lica mjesta 4 (list 190 spisa) proizlazi da se prijepor djelomično nalazi na zč. 626 i djelomično na zč. 627 k. o. [katastarska općina]. Na citiranoj skici lica mjesta broj 4 međa odnosno razgraničenje između zč. 626 i zč. 627 k. o. [katastarska općina] prikazana je zelenom bojom isprekidanim crticama time da započinje u točki B i završava između točaka G-H na suprotnoj strani. U konkretnom slučaju prijepor može isključivo biti onaj dio koji se nalazi na zč.626 k. o. [katastarska općina], a ne i onaj koji se nalazi na zč. 627 k. o. [katastarska općina] koja nekretnine je vlasništvo tužiteljice što proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige. Iz tog razloga odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva na cijeloj nekretnini zč. 626 k. o. [katastarska općina] uknjižbu prava vlasništva tog dijela nekretnine jer je tužiteljica vlasnica te nekretnine i to joj tuženi ne osporavaju kao i preko točaka navedenih u točki 1 izreke koje točke se nalaze na nekretnini vlasništvo tužiteljice.
12.Prijepor koji se nalazi na zč.626 k. o. [katastarska općina] nalazi se unutar točaka A-B-B1 (označene po sucu na skici lica mjesta 4 iz dopune vještaka geodetske struke Ivana Sobola od proisinca 2025. koja se nalazi nasuprot točke B između točaka G i H), nastavno H-A predstavlja predmet spora i isti se nalazi unutar ograđene okućnice do koje se prolazi vratima, a što je sve prikazano na fotografijama koje prileže spisu. S nekretnine tuženih ne može se pristupiti na sporni dio ukoliko se zaključa predmetni portun koji se nalazi uz [adresa]. U postupku je bilo sporno da li su se ova vrata zaključavala, da li su tuženi koristili šternu i prostor oko šterne za druženje odnosno kada je napravljen zid koji je razvidan na fotografiji broj 4 s lista 134 spisa. Od trenutka kada je izgrađen ovaj zid i od trenutka kada su zaključana vrata prikazana na fotografiji broj 3 s lista 133 spisa na prijepor više se nije moglo pristupiti.
13.Iz suglasnih iskaza svjedoka proizlazi da je zid koji je razvidan na fotografiji s lista 134 spisa zazidan u razdoblju 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. O tome precizna saznanja nemaju niti stranke niti svjedoci pa se razliku trenutak gradnje toga zida ali obzirom na utvrđene činjenice u tijeku postupka točno utvrđenje godine kada je zid sagrađen nije odlučno za ishod predmeta spora. Nakon gradnje zida tuženi više nisu mogli pristupiti u vrt preko prijepora obzirom da je to bio jedini pristup. U tom trenutku gradnjom zida okućnica tužiteljice i njezinih pravnih prednika postaje zaokružena i ograđena te se do prijepora može pristupiti isključivo kroz ulazna vrata koja su se zaključavala od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika koji tu nisu stalno živjeli već bi povremeno dolazili. Zaključavanjem ulaznih vrata u dvorište kuće tužiteljice nije se moglo više koristiti šternu i prostor oko šterne za druženje. Razvojem ovoga kraja i područja gdje se nalazi prijepor prestala je potreba za korištenjem vode iz šterne za piće, a nakon što je sagrađen zid korištenje vode iz šterne za zalijevanje vrta bilo je toliko otežano jer se je moralo izaći na ulicu i kroz kuću u kojoj žive tuženi nositi vodu u vrt. Sud prihvaća iskaze tužiteljice i svjedoka BJ, ĐJ, MJ da su se ova ulazna vrata zaključavala što je i logično da prolaznici s ceste ne mogu ući u dvorište kuće tužiteljice. Također je i logično da u doba kada su tužiteljica i njezini prednici bili u [adresa], da se ova vrata zaključavaju, makar u noćnim satima te stoga tuženi više nisu mogli pristupiti na prijepor. Gradnjom zida i zaključavanjem ulaznih vrata stranke su na nedvosmislen način manifestirale volju da prijepor pripadne kući tužiteljice što i logično izgleda kada se vidi prijepor. Nekada su obje kuće pripadale obitelji MJ i tada nije bilo važno da li prijepor pripada kbr.8 ili kbr.10, ali u trenutku kada su postali različiti vlasnici kuće kbr.8 i kbr.10 tada je prijepor pripao kbr.8. Da je to tako ukazuje iskaz svjedoka MJ koji je unuk nekadašnjeg vlasnika kbr.8 i kbr.10 odnosno brat 1.tužene koji je iskazao da se sjeća kada je htio ući u dvorište koje je predmet spora, da je od nonota dobio po prstima te mu je rekao da ne smije ulaziti u tuđa dvorišta. Ovaj svjedok iz obitelji MJ koji nije u zavadi sa sestrom – 1.tuženom ima izvorna saznanja o tome da li prijepor pripada kbr.8 ili kbr.10 jer mu je o tome pričao djed koji je nekada bio vlasnik obje kuće.
14.Svjedok CJ iskazala je da od kada je napravljen ovaj zid s fotografije broj 4, da su prijepor koristili samo supružnici TJ. Ovaj svjedok je u kući kbr.10 živjela od rođenja do 1980.godine a iskazuje da je ovaj zid napravljen još dok je bila djevojčica, dakle 1970 i neke godine. Navod svjedoka potvrđuje i 3.tuženi koji je iskazao da je zid sazidan negdje 70-ih godina prošlog stoljeća, a da se je tada počeo i zaključavati portun, odnosno ulaz u dvorište jer je obitelj TJ imala vučjaka. Od kada su se počela zaključavati uzlazna vrata nitko drugi osim obitelji TJ da nije imao ključeve od ulaznih vrata u dvorište, a nakon što su supružnici TJ umrli U da su nastavili koristiti ono što su koristili obitelj TJ. Sestra 3.tuženika i majka 4.tužene potvrdila je da je zid napravljen 70-ih odnosno 80-ih godina prošlog stoljeća te da se je šterna koristili jer susjedi na kbr.10 nisu imali vodu, ali da je to bilo prije 80-ih godina prošlog stoljeća. Vrata prema ulici da su se počela zaključavati 80-ih godina i misli da je to od kada su došli tu živjeti U.
15. Odredbom čl. 159 st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da s dosjelošću stječe vlasništvo samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik pokretne stvari koje mu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog a samostalnog posjedovanja (st.3.). Odredbom čl. 160 st.1. ZV propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnoga za dosjelost. Kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću (st.4.).
16.Sud smatra da je tužiteljica dokazala da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću temeljem citiranih odredbi ZV jer se u posjedu prijepora osobno i putem pravnih prednika nalazi od 70-ih, 80-ih godina prošlog stoljeća do danas. Jasno očitovanom voljom prednika i tužiteljice tuženi su onemogućeni doći do prijepora i još pravni prednici tužiteljice su se suglasili da, bez obzira na eventualnu nepreciznost katastarskih planova, da granica između prijepora je kuća na kbr.10 obzirom da iz te kuće tuženi ne mogu stupiti na prijepor osim kroz ulazna vrata koja se nedvojbeno zaključavaju već cca 50 godina.
17.U tijeku postupka su tuženi isticali da posjed tužiteljice nije pošten obzirom na spajanje grč.200, z.č.310/1 i z.č.311 k. o. [katastarska općina] u jedinstvenu grč.200 k. o. [katastarska općina], a što se je provodilo 1998.godine, a što je razvidno iz prijavnog lista za gruntovnicu dostavljenog pod posl.br.Z-555/98. Predmet spajanja nije prijepor i spajanje ovih čestica ne znači da je tužiteljica u tom trenutku znala da prijepor ne pripada katastarski čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nego čestici grč.199 k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica nedvojbeno se ponaša kao vlasnica prijepora i preostalog dijela grč.200 k. o. [katastarska općina] koja je njezino vlasništvo i prema obje nekretnine odnosi se kao vlasnik. Njezino vlasništvo nitko ne dovodi u pitanje nikakvim manifestacijama, prigovaranjem, osporavanjem ili vođenjem sudskog postupka pa sud smatra da je posjed tužiteljice kontinuirano pošten osobito obzirom na činjenicu da i njezinim pravnim prednicima nitko nije ne osporava da koriste prijepor, a tužiteljica nastavlja koristiti ono što su oni koristili. Stoga sud smatra da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na dijelu nekretnine z.č.626 k. o. [katastarska općina], ranije grč.199 k. o. [katastarska općina] unutar točaka kako je navedeno u točki I/ izreke, dok je u preostalom dijelu odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice jer je preostali dio prijepora označen po vještaku geodetske struke u vlasništvu tužiteljice i nalazi se na z.č.627 k. o. [katastarska općina].
18. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbama čl. 154.st.4. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično prihvaćen, a djelomično odbijen. Iz skice lica mjesta vještaka razvidno je da se radi o približno jednakim površinama u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji je prihvaćen i dio koji je odbijen pa je sud odlučio da u tom dijelu svaka stranka snosi svoj trošak, osim u dijelu koji se odnosi na troškove izlazaka suda na lice mjesta, vještačenja i dopune vještačenja koji trošak je bio nužan za vođenje parnice i priznat je tužiteljici u cijelosti u iznosu od 1.000,00 EUR.
19.Tužiteljica je prouzročila trošak odgode glavne rasprave zakazane za 19.svibnja 2026. jer je sudu dostavila podnesak od 19.svibnja 2026. kojim je, između ostalih navoda iz podneska, postavila još jedan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev čime je prouzročila trošak održavanja slijedećeg ročišta jer su se tuženi imali pravo očitovati na navode iz tog podneska i postavljeni eventualno kumulirani tužbeni zahtjev iz čl. 188 st. 2 ZPP-a. Time je tužiteljica uzrokovala tuženima trošak, svakome u iznosu od 200,00 EUR i PDV 50,00 EUR, odnosno ukupno 750,00 EUR. Stoga je tužiteljici dosuđen trošak postupka u iznosu od 250,00 EUR.
20.O eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima tužiteljice sud nije odlučivao jer je prihvaćen prvi tužbeni zahtjev tužiteljice.
U Opatiji, 31.srpnja 2026.
S u d a c :
Denis Putić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
-tužiteljici po pun. uz pristojbu na presudu
-pun.1.tužene
-pun.2.tuženika
-pun.3. i 4.tuženika
