Poslovni broj:P-1825/2024-48

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Stalna služba u Delnicama

Izdvojena lokacija u Vrbovskom

Ivana Gorana Kovačića 20A

Vrbovsko

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, Izdvojena lokacija u Vrbovskom, po sucu Denisu Putiću, u pravnoj stvari tužiteljice RB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Goranki Puhar, odvjetnici iz Delnica protiv tužene RBP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, 15.lipnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice i tužene te objave 27.srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je tužiteljica RB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla na osnovi dosjelosti vlasništvo djela kčbr. [katastarska čestica], a koji dio bi po geodetskom elaboratu i prijedlogu parcelacije iz listopada 2024.g dobio novu oznaku kčbr. [katastarska čestica] pašnjak u površini od 173 m2, zatim djela kčbr. [katastarska čestica] koji bi dobio novu oznaku kčbr. [katastarska čestica] voćnjak u površini od 16 m2 i djela kčbr. [katastarska čestica] koji bi dobio novu oznaku kčbr. [katastarska čestica] dvorište u površini od 2m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji geodetski elaborat je izrađen po poduzeću GEA-D d.o.o. Ogulin iz Ogulina i ovlaštenom geodetu SB, dipl. ing. geodezije, što je tuženica dužna priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva s njenoga imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama za korist tužiteljice temeljem ove presude.

II/ Nalaže se tuženoj da tužiteljici naknadi trošak parničnoga postupka u iznosu od 2.086,88 EUR sa zateznom kamatom od 27.srpnja 2026. do isplate uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnine zč 7548 kuća br.36 i dvorište u [adresa] upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje je stekla nasljeđivanje iza pok. oca KB, a on iza svojih roditelja R i FB. Tužena da je u svibnju 2024. kupila nekretnine zč 7546, zč 7547 i zč 7549 od ČB koji ju je kao prodavatelj upozorio da je stanje na terenu drugačije jer dijelovi tih nekretnina nisu predmet kupoprodaje obzirom da su vlasništvo tužiteljice. Djed i baka tužiteljice da su kuću sagrađenu na zč 7548 k. o. [katastarska općina] kupili 1962. te su uvijek koristili prostor ispred kuće do nerazvrstane ceste, dok se kuća tužene nalazi preko ceste i sagrađena je na zč 7550 k. o. [katastarska općina]. Na dijelu prijeporu tužiteljica i pravni prednici da su parkirali automobil, dio je uređena travnata površina, dio cvjetnjak s posađenim ružama i drugim cvijećem. Desno od kuće da se nalazi prolaz za dvorište iza kuće i druge nekretnine tužiteljice. Tužiteljica da je za izradu geodetskog elaborata cijepanja predmetnih nekretnina prema uživanju i stvarnom stanju angažirala ovlaštenog geodetu koji je izradio prijedlog uvjetnog cijepanja s rezervacijom brojeva. Predlaže da sud donese presudu sadržaja kao u izreci.

2.Tužena u odgovoru na tužbu ističe da je predmetne nekretnine kupila temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina 13.svibnja 2024. od prodavatelja ČB koji je usmeno i člankom 2 ugovora jamčio da predmetne nekretnine su neopterećene bilo kakvim knjižnim ili vanknjižnim teretima ili pravima trećih osoba koja bi isključivala, umanjivala ili ograničavala njegovo pravo vlasništva. Prilikom pokazivanja predmetnih nekretnina s agentom AB točno je utvrđeno koje su nekretnine predmet kupoprodaje temeljem valjane dokumentacije. Tužena osporava da bi je ČB upozorio u vezi spornog posjedovnog stanja te da sporni posjed nije postojao prilikom sklapanja ugovora niti prilikom predaje u posjed nekretnina pa tužena predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u Izvatke iz zemljišne knjige, prijavni list za zemljišnu knjigu, skicu prijedloga diobe, potvrdu rezervacije katastarskih brojeva katastarskih čestica, Ispostave za katastar nekretnine Vrbovsko, fotografije, ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen između prodavatelja ČB i tužene kao kupca od 13.svibnja 2024., predugovor zaključen između istih stranaka od 7.svibnja 2024., tabularnu ispravu od 17.svibnja 2024., prijepis posjedovnog lista, izvod iz katastarskog plana, privremeno porezno rješenje Porezne uprave Ispostava Delnice od 12.lipnja 2024., foto snimku dronom, potvrdu Policijske postaje vrbovsko do 19.prosinca 2024., povijesni izvadak iz zemljišne knjige, rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama posl.br. Z-12821/2024 od 20.svibnja 2024., sms poruke, ugovore o posredovanju od 3.svibnja 2024. I 4.svibnja 2024. zaključene između Four nekretnine i tužene, email komunikaciju, rješenje ovoga suda posl.br. Z-11977/2026. od 13.svibnja 2026., očevidom na licu mjesta gdje je saslušan svjedok ČB, saslušanjem svjedoka S, KB, K i LB, AB, HB, DB i saslušanjem stranaka.

4.Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje ZPP) utvrđuje se da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

5. Iz izvatka iz zemljišne knjige razvidno je da je tužiteljica vlasnica nekretnine zč 7548 kuća br. 36 i dvorište u [adresa] površine 24 čhv upisane u zkul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz koju nekretninu graniči prijepor zč 7546, zč 7547 i zč 7549 upisanih u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužene.

6.Predmetne nekretnine tužena je stekla ugovorom o kupoprodaji zaključenom s ČB **.**.2024. Iz kojeg ugovora je razvidno da prodavatelj jamči kupcu da su nekretnine isključivo njegovo vlasništvo te da iste nisu opterećene bilo kakvim knjižnim ili vanknjižnim teretima ili pravima trećih osoba koja bi isključivala, umanjivala ili ograničavala njegovo pravo vlasništva. Iz fotografija te foto snimke dronom razvidno je što predstavlja prijepor, a taj prijepor prikazan je u prijavnom listu za zemljišnu knjigu koji je izradio ovlašteni geometar ĐB i prikazao na skici prijedloga diobe. Radi se o prostoru koji se nalazi ispred kuće i garaže tužiteljice do ceste te o prostoru između kuće i nekadašnje ruševine, sadašnje garaže koja je na fotografiji s lista 49 spisa označena slovom R na desnoj strani krovišta gledajući od ceste prema kući i garaži.

7.Ove činjenice utvrđene su uvidom u isprave koje su citirane te ih stranke u tijeku postupka nisu osporavale. Sporno je da li je tužiteljica prije kupoprodaje obaviještena o tome da tužiteljica polaže pravo na dijelove nekretnina koje je tužena u cijelosti kupila kupoprodajnim ugovorom odnosno da li su tužiteljica i njezini pravni prednici bili u mirnom i poštenom posjedu prijepora dovoljnom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

8. Iskazi svjedoka podijeliti će se u dvije grupe u zavisnosti o njihovim saznanjima o parcelaciji i posjedovanju prijepora. O parcelaciji odnosno dogovoru između tužiteljice i ČB imaju saznanja ČB, djelomično AB i DB te tužiteljica dok preostali svjedoci imaju saznanja o tome kako se je koristio prijepor kroz dugi niz godina od strane roditelja tužiteljica i odnosima s pravnim prednicima prodavatelja ČB. Sud iskaze tužiteljice i svih saslušanih svjedoka prihvaća kao istinite i objektivne obzirom na priložene isprave i stanje lica mjesta te osobnu nezainteresiranost za ishod predmeta spora.

9. Svjedok ČB koji je saslušan na očevidu i koji je po uvjerenju suda uvelike doprinesao da nastane ovaj spor jer nije dovoljno jasno i precizno tuženoj prilikom kupoprodaje objasnio da vrlo vjerojatno neće moći koristiti prijepor obzirom da isti nije koristio prodavatelj niti njegovi pravni prednici već su prijepor koristili tužiteljica i njezini pravni prednici. Međutim, obzirom na stanje lica mjesta svaki kupac mora izraziti opravdanu sumnju da to što kupuje, bez obzira na stanje zemljišne knjige može biti predmet spora. Radi se o prostoru ispred bivše garaže i ulaza u kuću tužiteljice pa je u tom slučaju upitno i vlasništvo prijepora odnosno upitna je objektivna mogućnost korištenja prijepora. U tom smislu ČB iskazao je da su tužiteljica i on angažirali geometra koji je napravio skicu, koja je već citirana, i kojom je podijelio zemljište koje se nalazi uz kuću tužiteljice kako se je to godinama koristilo. Nije tuženoj rekao za parcelaciju ali joj je rekao da su dijelovi ovih čestica uvijek služili kući tužiteljice.

10.Svjedok AB koji je kao agent u posredovanju prilikom kupoprodaje nekretnina zastupa obje stranke iskazao je da se sjeća da je ČB rekao da 200m2 ispred kuće tužiteljice ona koristi i da bi joj to trebalo dati da ima ulaz u kuću jer da je to uvijek koristila. Ne zna točno kojim riječima je to rekao ali to da je spomenuo nekoliko puta. Sjeća se da je ČB na licu mjesta pokazao to što se nalazi ispred garaže, dio koji je rekao da koristi tužiteljica. Potvrdio je komunikaciju sms porukama između njega i tužene koja se nalazi u spisu na listu 213-224 spisa te se na listu 221 navodi poruka svjedoka da je ČB nekoliko puta usmeno spomenuo spornih 200 m2.

11.Svjedok DB iskazao je da mu je ČB rekao za ovaj problem ispred kuće tužiteljice i da bi tu trebalo napraviti parcelaciju jer ima kupca za kuću. Rezervacija podbrojeva u katastru da je tražena 2024. kao priprema za izradu elaborata. Svjedok je zaposlen u katastru [adresa] te živi otprilike 200 metara od prijepora i daljnji je rođak prodavatelja ČB.

12.Citirani iskazi svjedoka potvrđuju zaključak suda da je trebala prije izvršene kupoprodaje biti provedena parcelacija sukladno korištenju prijepora te je ovaj zaključak suda sukladan i iskazu tužiteljice da su se s ČB nakon smrti oca dogovorili da će to riješiti pravno jer su znali da on ide u prodaju svoje kuće, a do realizacije parcelacije nije došlo zbog zdravstvenog stanja roditelja.

13. U odnosu na korištenje prijepora dugih niz godina o tome imaju saznanja svi saslušani svjedoci osim AB i svi svjedoci potvrđuju da su dijelove spornih nekretnina oduvijek koristili tužiteljica i njezini pravni prednici, osim nakon smrti roditelja tužiteljice kada je te dijelove nekretnina pokosio ČB ali bez pretenzije da to čini kao vlasnik nekretnina već isključivo obzirom na činjenicu da je tužiteljica živjela izvan mjesta [adresa], s ČB je prodavao kuću te je želio da prijepor i nesporni dio oko prijepora izgleda uredno. Prijepor su prednici tužiteljice koristili od 60- tih godina prošlog stoljeća kada je kuću kupila baka zajedno s djedovom sestrom. Nakon njih 90-tih godina u kuću su došli živjeti roditelji tužiteljice i tu su živjelo do smrti 2023. i 2024. Iz suglasnih iskaza svih svjedoka proizlazi da su prijepor uvijek koristili i održavali prednici tužiteljice te da nikada nije bilo spora s prednicima ČB oko korištenja prijepora. Na prijeporu je majka sadila cvijeće, kosilo se je, odlagao se je građevinski materijal, a na jedno mjesto moglo se je parkirati. Iskazi svih svjedoka i tužiteljice su logični i istiniti osobito kada se vide fotografije lica mjesta jer sporni dijelovi nekretnina isključivo služe kući vlasništvo tužiteljice i nalaze se preko ceste u odnosu na kuću tužiteljice. Dio prijepora služi i kao prolaz koji se nalazi između kuće tužiteljice i bivše ruševine, sada garaže, a kojim prolazom se dolazi do ostalih nekretnina tužiteljice. Svjedoci nisu u srodstvu s tužiteljicom, mještani su sela u kojem se nalazi prijepor i tu žive dugi niz godina pa je logično da imaju saznanja o korištenju prijepora osobito obzirom na činjenicu da cesta dijeli kuće stranaka i radi se o maloj i mirnoj sredini gdje se svi mještani poznaju i zasigurno bi imali saznanja da bi nekada postojao prijepor između prednika tužiteljice i prednika prodavatelja ČB.

14.Odredbom čl. 159.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV) propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. U st.3. istog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je odredbom st.4. propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinice lokalne samouprave i jedinice područne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je, barem pošteni i samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz st.2. i 3. istog članka. Odredom čl. 160.st.1. ZV propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se s istekom posljednjeg dana potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika nekretninu neprekidno posjedovali kao pošteni samostalni posjednici.

15. Kako je tužiteljica dokazala da se u posjedu prijepora nalazi dovoljan broj godina (60 godina) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kako je već obrazloženo, sud je već prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje prava vlasništva. Tužena nije dokazala da tužiteljica i njezini pravni prednici ne bi bili pošteni posjednici prijepora jer se poštenje presumira, a iz predloženih, ujedno i provedenih dokaza u tijeku postupka ne proizlazi da bi tužiteljica odnosno njezini pravni prednici bili nepošteni. U prijašnja vremena nije se obraćalo pažnju na vlasništvo u zemljišnoj knjizi i bilo je logično da ona osoba koja koristi nesmetano kuću da je i vlasnik dijelova nekretnina koji se nalaze neposredno uz kuću i garažu, bez obzira što se formalno stanje razlikuje u odnosu na zemljišnu knjigu i katastar, odnosno posjedovno stanje koje se je prenosilo na istovjetan načina kao i u zemljišnoj knjizi. Ostala dokumentacija u koju je sud proveo dokaz neće se posebno obrazlagati jer ista kraj provedenih dokaza nije relevantna za ishod predmeta spora. U konkretnom slučaju radi se o stjecanju prava vlasništva dosjelošću i ispunjenju pretpostavki za utvrđenje prava vlasništva prije nego što je tužena nekretnine kupila od prodavatelja ČB. Tužiteljica je dokazala da je prije kupoprodaje tužene stekla pravo vlasništva dijelova prijepornih nekretnina pa je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice.

16.Odluka o trošku postupka temelji se na odredbama čl. 154.st.1. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagrdama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a dosuđeni trošak tužitelju odnosi se na zastupanje odvjetnika, sudske pristojbe i trošak izlaska suda na lice mjesta i vještačenja. Trošak odvjetnika čine sastav tužbe u iznosu od 250,00 EUR, sastav podneska kojim tužiteljica odgovara na navode iz odgovora na tužbu u iznosu od 250,00 EUR, pristup odvjetnika na četiri ročišta u iznosu od po 250,00 EUR što ukupno iznosi 1.000,00 EUR. Za sve obavljene radnje uračunat je PDV. Nastavno je tužiteljici priznat trošak pristupa na dva ročišta u iznosu od po 400,00 EUR, izlazak suda na lice mjesta u iznosu od 70,00 EUR, trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 54,38 EUR, izbivanje iz pisarnice u iznosu od 62,50 EUR za vrijeme trajanja očevida tako da je tužiteljici ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.086,88 EUR, dok je preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan. Tužiteljici nije dosuđen trošak sastav podnesaka od 8..svibnja 2025. u iznosu od 250,00 EUR, sastav podnesaka od 17.ožuka 2025. i 8.rujna 2025. u iznosu od po 62,50 EUR obzirom da ovi troškovi nisu bili nužni za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a. Na dosuđeni trošak tužiteljici je dosuđena zatezna kamata od presuđenja.

U Vrbovskom 27.srpnja 2026.

S u d a c :

Denis Putić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja uz plaćanje pristojbe na presudu

- tuženoj osobno