Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31000 OSIJEK

Europska avenija 7

Poslovni broj: P Ob-200/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku po sucu Jadranki Oroz u pravnoj stvari tužiteljice PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po pun . Darku Mundweilu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika ZĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po pun. Arturu Fišbahu, odvjetniku u Osijeku, radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, nakon održane i zaključene glavne rasprave 16. lipnja 2026., u nazočnosti pun. tužiteljice, tuženika i pun. tuženika, a u odsutnosti tužiteljice, objavljene dana 27. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice tužiteljice PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sa sada pokojnim KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednjim mjestom prebivališta u [adresa], koja je trajala od kraja 2007. do 12. prosinca 2023., odnosno do smrti pokojnog CĆ.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak ovog postupka u iznosu 961,55 eura (slovima: devetstotinašezdesetjedaneuro pedesetpetcenti), sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 27. srpnja 2026. godine do isplate, a obračunava se po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koja je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu iznad dosuđenog, kao i zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je po pun. dana 3. svibnja 2024. podnijela ovom sudu tužbu radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa pokojnim KĆ. Navodi da iza pok. KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je preminuo **.**.2023., pokrenut je ostavinski postupak, pred Općinskim sudom u Osijeku, posl. br.O - 121/2024, vođen od strane ovlaštenika suda Javnog bilježnika Anamarije Kokić iz Osijeka, poslovni broj: UPP/OS-3/24. Na ročištu kod Javnog bilježnika pristupile su stranke ovdje tužiteljica kao dugogodišnja izvanbračna partnerica pokojnog i tuženik brat pokojnog. Kako je tuženik osporio postojanje izvanbračne zajednice između tužiteljice i pok. CĆ, to je Javni bilježnik predmet uputio na rješavanje Općinskom sudu u Osijeku. Općinski sud u Osijeku je potom rješenjem br. O - 121/2024-8 od 2. travnja 2024. prekinuo predmetni ostavinski postupak, te uputio tužiteljicu da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja pokrene parnični postupak protiv ovdje tuženika radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice tužiteljice PĆ i ostavitelja pok. CĆ. Tužiteljica i pok. CĆ upoznali su se 2006. godine, u naselju Jug 2 u Osijeku, a kako su živjeli u blizini, odnosno tužiteljica je tada živjela u [adresa] a pok. CĆ u [adresa]. Nakon 2006. godine tužiteljica je u dogovoru s pok. KĆ, iznajmila svoj stan te se ista preselila u stan pok. P, u kojem stanu su zajedno stanovali do 2011. godine. 2011. godine zbog bolesti roditelja tužiteljice, a kako bi istima mogli biti sve vrijeme na usluzi, tužiteljica i pok. P preselili su zajedno u kuću u [adresa], gdje su zajedno živjeli do njegove smrti 12. prosinca 2023. godine. Pok. CĆ primao je jedno vrijeme braniteljsku pomoć u iznosu od 1.000,00 HRK, kasnije je primao socijalnu pomoć u iznosu od 800,00 HRK, sve do 2022. godine kada mu je ista ukinuta. Pok. CĆ javljao se je i na HZZ, bio je radno sposoban, te je povremeno obavljao jednostavnije poslove. Zdravstveno stanje pok. CĆ pogoršalo se sredinom 2018. godine. 2019. godine prebolio je moždani udar. Početkom 2020. godine hospitaliziran je na zavodu za endokrinologiju. 2022. godine liječen je zbog prijeloma lijeve ruke. U periodu od 2022. do 2023. godine povremeno do stalno je inkontinentan. Zdravstveno stanje daljnje se pogoršava kada krajem 2023. godine završava u Hitnom prijemu, do trenutka smrti 12. prosinca 2023. godine. U cjelokupnom navedenom periodu od početka javljanja zdravstvenih tegoba; o pok. CĆ brinula se tužiteljica. Pok. CĆ sa (bratom) tuženikom nije kontaktirao posljednjih osam godina. Stan na adresi [adresa], u [adresa], je u vlasništvu pok. CĆ. CĆ temeljem povlaštenog stanarskog prava stekao je mogućnost na otkup predmetnog stana, te ga je zajedno, odnosno uz pomoć tužiteljice, na koncu i otplatio, (jer pok. CĆ samostalno nije imao dostatna primanja), te su zajednički snosili i ostale režijske troškove za različita komunalna davanja, odnosno; potrošače koji se nisu mogli odjaviti. Tek nakon smrti pok. CĆ, kada je tužiteljica uspjela kontaktirati tuženika i upoznati ga s činjenicom smrti brata, tuženik je predložio da će on snositi trošak pogreba te je tražio da mu se posude ključevi od stana u [adresa], sve kako bi, prema njegovom kazivanju; za sebe mogao uzeti neke osobne stvari od roditelja i brata, na što je tužiteljica i pristala, međutim, tuženik nakon što je uzeo ključeve stana, iste zapravo nikada nije očigledno niti namjeravao vratio tužiteljici, te sada disponira s ostatkom službene dokumentacije i računima pok. CĆ, koje je isti držao u svom stanu u [adresa]. Sukladno navedenom, kako su tužiteljica i pok. CĆ živjeli u zajedničkom suživotu, faktičnoj obiteljskoj zajednici od 2007. godine do kraja 2023. godine, dakle; ukupno petnaest godina, u kojem periodu je ostvarena zajednica sa osobnim i imovinskim učincima kao u bračnoj zajednici, smatramo da temeljem odredaba Obiteljskog zakona i Zakona o nasljeđivanju, sud treba donijeti presudu.

2. Tuženik po pun. u odgovoru na tužbu od 17.6.2024. navodi da navodi tužbe pod točkom II/ paušalni su i neodređeni, samo druženje i eventualna pomoć pok. CĆ u bolesti ne opravdavaju zaključak o postojanju elemenata za utvrđivanje izvanbračne zajednice, tuženik se ovim navodima protivi u cijelosti. Opreza radi osporavaju se iznosi koje bi trebalo utvrditi podacima nadležnih tijela koja su vršila isplatu, budući je i tuženik svakodobno financijski pomagao pok. brata. Ne osporava se zdravstveno stanje pok. CĆ, predlaže se od KBC Osijek pribaviti medicinsku dokumentaciju. Poriče se ne kontaktiranje braće, nesporno je vlasništvo stana, poriče se da bi tužiteljica bilo što i bilo kada doprinosila za otkup stana, kao i sudjelovanje tužiteljice u plaćanje režijskih troškova stana, upravo je tuženik taj koji je plaćao pokojnom bratu dugove nastale za otplatu stana i režijske troškove, za što posjeduje dokumentaciju. Poriče se u cijelosti da bi tužiteljica i pok. CĆ živjeli u zajedničkom suživotu odnosno faktičnoj obiteljskoj zajednici od 2007. do kraja 2023.g., te se poriče da bi tužiteljica slijedom ovakvih navoda bila izvanbračni drug pok. CĆ.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao dokumentaciju koja prileže spisu i to: rješenje OS OS broj O-121/2024-8 od 2.4.2024. (str. 6-8 spisa), medicinska dokumentacija i fotografije uz tužbu (str. 9-147 spisa), izvadak iz matice rođenih na ime tužiteljice i na ime pok. KĆ (str. 162-165 spisa), izvadak iz matice umrlih na ime ĐĆ i potvrda o smrti na ime AĆ (str. 186-191 spisa), osmrtnica na ime KĆ (str. 192 spisa), te je saslušao tužiteljicu, tuženika i svjedoke GĆ, VĆ, LĆ, FĆ, MĆ. Nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Saslušana tužiteljica je na ročištu održanom 17. rujna 2025. iskazala kako je sa sada pok. KĆ živjela u izvanbračnoj zajednici od 2007.g. pa sve do njegove smrti 12.12.2023, a prije toga su bili u vezi 2.g., oboje su stanovali na Jugu 2 u Osijeku, ona u svom vlastitom stanu, a on u zgradi nasuprot u svom vlastitom stanu, te su se nakon veze od 2.g. dogovorili da preseli kod njega i dio namještaja, a da svoj stan iznajmljuje. Zajedno su živjeli u njegovom stanu u [adresa], a ona je i nadalje imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]. Ona je u to vrijeme bila u mirovini, dok je pok. CĆ primao braniteljski dodatak od 1.000 kn, te je povremeno i radio "na crno", a bio je prijavljen na Zavod za zapošljavanje. Zajedno su plaćali troškove režija, hrane i sve potrebne troškove, dijelili su postelju, njihova zajednica je bila i emotivna i ekonomska, odnosno živjeli su kao da su u braku. CĆ se htio vjenčati, međutim ona to nije prihvatila iz razloga što je ranije bila u braku u kojem je rođeno jedno dijete i koji brak je bio razveden, pa se nije željela ponovno vjenčati, dok CĆ ranije nije bio u braku, niti izvanbračnoj zajednici, niti je imao djece. Njezini roditelji su živjeli u [adresa] u [adresa] u vlastitoj kući i ona je povremeno odlazila kod njih kako bi se brinula o njima, jer su bili stari, a CĆ je redovno dolazio, te se konačno i preselio 2011.g. u kuću u [adresa] koju je ona naslijedila od svojih roditelja. U to vrijeme njeni roditelji su bili živi i financijski su im pomagali, otac je bio u mirovini. Nakon što su njeni roditelji preminuli, CĆ i ona su u istoj kući živjeli sami od 2016.g., dok je CĆ povremeno odlazio u stan u [adresa], preuzimao režijske račune koje račune su zajedno plaćali, a njezin stan je cijelo vrijeme bio iznajmljen za što je primala oko 200 DEM, a koji iznos su CĆ i ona zajedno trošili. CĆ je imao jednog brata, ovdje tuženika, sa kojim nije bio u kontaktu. Sjeća se da je pok. CĆ nazvao brata jednom prilikom i brat ga je prvo upitao što je sa stanom u [adresa], na što je CĆ odgovorio da je stan na svom mjestu i da ga nije pojeo. Njegov brat ih nije nikada posjetio, a njegov sin Z je 2-3 g. prije smrti KĆ dopratio ga do kuće u [adresa], jer su se prethodno sreli u gradu, CĆ ga je pozvao da uđe u kuću, ali Z nije htio. CĆ se razbolio 4-5 g. se liječio, svaki dan je primao inzulin, kada je bio hospitaliziran, vidjela je u bolnici kuma od njegovog brata, pa je očekivao da će mu reći da je CĆ u bolnici i da će ga brat posjetiti, međutim nije ga nikada posjetio u bolnici, a više puta je hospitaliziran u KBC Osijek i to na očni odjel, operirao je glaukom, na endokrini 2 puta, na kirurgiji 2 puta zbog operacije ruke. Njezin sin FĆ i ona su ga posjećivali u bolnici i odnosili sve što je potrebno. CĆ je doživio i moždani udar, te je nosio pelene koje mu ja mijenjala i brinula o njemu, nije ga ni tada posjetio brat i nećak , samo njih je imao. Jedino je dolazio kod njih u [adresa] njegov prijatelj NĆ koji je pomagao kada su se izvodili radovi u dvorištu u [adresa], a i zajedno su radili povremeno i kod NĆ punca na moru. CĆ je do 2022.g. primao socijalnu pomoć u iznosu od 800 kn, a od 2022.g. nije više primao ni ti socijalnu pomoć i živjeli su od njezine mirovine i od najamnine za stan. Zajedno su otplaćivali otkup njegovog stana u [adresa] i otplaćen je 2021.g. CĆ zdravstveno stanje se pogoršalo 2023.g., a prije toga godinu dana je teško hodao . Kada mu je pozlilo pozvala je hitnu pomoć i isti je ponovno hospitaliziran, te je bio u KBC Osijek od subote do utorka, preminuo je u utorak navečer 12.12.2023., a o tome ju je obavijestio liječnik. Njezin sin je prijavio Ministarstvu branitelja smrt KĆ, obzirom da je isti bio branitelj, kako bi isti sudjelovali u dijelu troškova njegova pokopa. Obzirom da nije imala broj telefona od CĆ brata, njen sin je otišao u [adresa] gdje isti stanuje i od susjeda je saznao broj telefona, a isti je u to vrijeme bio u Zadru, i ona mu je na mobitel javila da je CĆ preminuo i rekla mu kada će biti sahrana. Isti je došao u jutarnjim satima i jedva ga je prepoznala jer ga je vidjela svega dva puta, te je tražio osobnu iskaznicu od pok. KĆ da može ići u ukop, a kada je njezin sin u dogovoru sa njim došao u ukop, saznao je da je CĆ brat već sve obavio u ukopu i platio sve što je potrebno za pokop KĆ, koji je sahranjen u obiteljskoj grobnici svojih roditelja u Donjem gradu u Osijeku. Na sahrani je CĆ brat uzeo hrv. zastavu i rekao joj da bi je zadržao samo jednu noć kod sebe, međutim, nakon toga ju nije vratio, a također je i tražio ključeve od stana od KĆ u [adresa] kako bi uzeo neke sitnice, ona mu je dala i ključeve stana i jednu novu CĆ košulju da ima uspomenu na brata, on joj ključeve od stana više nije vratio, zadržao ih je i rekao da ih neće vratiti dok ne prođe ostavinski postupak, a u ostavinskom postupku je uopće nije spomenuo, te je slučajno saznala kod kojeg javnog bilježnika se vodi ostavinski postupak iza smrti KĆ. Navodi da su ih u kući u [adresa] redovito posjećivali IĆ, TĆ i susjedi iz [adresa] su imali saznanja o tome da su CĆ i ona zajedno živjeli, a to su gđa MĆ i K. Kada se preselila u [adresa], tada je promijenila prebivalište na istu adresu, a CĆ je bio sve to vrijeme prijavljen u [adresa] zbog otkupa stana. U matičnom uredu Osijek smrt pok. KĆ je prijavio njegov brat ZĆ sa osobnom iskaznicom pok. KĆ.

4.1. Na upit svog pun. navodi da su sve troškove režija i otkupa stana u [adresa] plaćali zajedno ona i CĆ, a njegov brat joj je rekao da je samo u početku prije nego što je ona sa KĆ započela izvanbračnu zajednicu, platio nekoliko računa. Nakon što je otplaćen otkup stana, CĆ je dobio opomenu da su ostale 3 rate neplaćene za otkup od 1993.g., pa do 2021.g. kada je završeno, koje neplaćene rate su zajedno platili CĆ i ona. Uplatnice koje su plaćali za režije stana u [adresa], CĆ je donosio u [adresa], pa su preslike istih dostavljene uz tužbu. U početku prije nego što je započela izvanbračnu zajednicu sa KĆ, njegov brat je ponekad kupio nekakve namirnice, jednom prilikom je došao kod nje i plakao, te ispričao da je bio u trgovini sa bratom i da mu je kupio namirnice koje su mu potrebne, a kasnije joj je dao račun za iste i rekao da mu mora vratiti taj iznos kada bude imao. Poznato joj je da je predložena svjedokinja VĆ bila zaposlena kao konobarica u obližnjem kafiću u naselju Jug 2, a gdje je CĆ odlazio sa prijateljima. Navodi da ih je za vrijeme dok je živjela u izvanbračnoj zajednici sa KĆ često posjećivao njezin sin zajedno su pravili roštilj, družili se.

4.2. Na upit pun. tuženika navodi da je zbog neplaćenih računa za struju i vodu CĆ dobivao opomene, te su te neplaćene račune platili, i kada je CĆ otišao da mu uključe struju jer je bila ista isključena zbog neplaćenih računa, tada su mu rekli da mora platiti 15.000 kn za ponovno uključenje struje, koji iznos nisu mogli platiti, a pričao je da i prije njihovog zajedničkog života zbog neplaćenih računa, bila isključena struja i tada mu je brat platio pomogao da plati ponovno uključenje struje, a ne zna da li se plaćaju računi nakon njegove smrti. Navodi da je grobnica u kojoj je sahranjen CĆ vlasništvo brata ZĆ, a u istu su sahranjeni njihovi roditelji i CĆ, a poznato joj je da su i ZĆ i CĆ trebali plaćati to grobno mjesto, ali je ZĆ kasnije preuzeo sam plaćanje tog grobnog mjesta.

5. Na istom ročištu saslušani tuženik je iskazao da njegov brat nije živio u izvanbračnoj zajednici sa tužiteljicom, nego je bio u emotivnoj vezi, bio je dosta psihički labilan i on je bio sretan što ima osobu sa kojom je u vezi. Njih dvoje nisu nikada zajedno živjeli, nego je on živio sam u [adresa]. Prije nego što je preminuo, vidio ga je 2013.g., kada sam došao u stan u [adresa] i obavijestio ga je da mi se rodio unuk i da bi bio red da ga dođe vidjeti, međutim nije došao. Kada je došao 2013.g. kod njega, pitao ga šta je sa stanom i da li otplaćuje otkup, a on je rekao da nije platio 10 rata i tada mu je on dao novac da plati te rate. Nisu se viđali, ali su se čuli telefonom, čestitali si blagdane. Kada ga je brat nazvao, ne sjeća se godine, rekao mu je da dođe kod gđe PĆ u stan u [adresa], gdje je i došao, večerali su i CĆ mu je rekao da mu je to prijateljica, to je bilo kada su se njih dvoje upoznali kako je to tužiteljica navela, misli da je to bilo godinu dana poslije njihovog upoznavanja, do tada je on dolazio kod njega, a dok je on kod njega bio jedanput ili dva puta, ali nikada sa PĆ. Kada se ženio njegov sin, pozvao je brata na vjenčanje, on je rekao da nema novaca za dar, a on mu je rekao da bez obzira na to dođe i na vjenčanje je došao sa gđom PĆ, pozvao sam ih da dođu u salu na večeru i da ne moraju ništa dati nikakav dar, međutim, nisu došli poslije vjenčanja na večeru. Njegov sin Z nije posjećivao pok. KĆ, vidio ga je više puta na autobusnom stajalištu u Petrovoj gori i pozivao ga da dođe kod njega da vidi nećake, međutim CĆ nikada nije došao kod njega, uvijek je govorio da mora ići kući peglati, a pri tome je mislio na [adresa]. Nema saznanja da bi CĆ bio bolestan, zna da je radio sa GĆ, nije mu poznato ni da je brat bio hospitaliziran. Kada ga je pitao kako je, rekao je da je dobro i ostavljao mu je novaca kada mu je trebalo. Možda ga je uspio vidjeti od 2013.-2015. par puta. Kada je brat CĆ preminuo, o tome ga je obavijestila susjeda iz [adresa] OĆ, u to vrijeme je bio kod sina u Zadru, sljedeći dan se vratio iz Zadra, dobio je obavijest da svrati u KBC kako bi dao potrebne podatke za pok. brata, dok nije došao iz Zadra, sin od gđe PĆ, ne zna kako se on zove, je provjeravao što je potrebno za pokop brata, on se javio u braniteljsku udrugu i oni su organizirali sahranu, a PĆ sin je došao provjeriti da li je on odabrao adekvatni lijes i sve što je potrebno za pokop . Na sahrani je bila gđa PĆ i njezin sin i njegove kćeri i nakon sahrane je došao u kuću od PĆ u [adresa] i pitao je što su mu ostavili od brata, ona je šutjela i tražio je ključeve od stana u [adresa], koje mu je predala. Navodi da su u tom stanu ranije živjeli brat i on i zajedno su kupovali namještaj i sve što je bilo u stanu. Stan je bio kao skladište sa raznim stvarima. Bio je u vodovodu i HEP-u da provjerim stanje duga i dobio je izlistanje da je pokrenut ovršni postupak zbog neplaćenih računa za struju i vodu. Kada je bio u matičnom uredu, rečenom mu je da će se odrediti odvjetnik, ali je rekao da je on vlasnik stana u [adresa], nakon čega je angažirao odvjetnika.

5.1. Na upit svog pun. navodi da mu je samo jedanput pok. CĆ rekao da ima jednu prijateljicu sa kojom se druži i da više nije sam.

5.2. Na upit pun. tužiteljice navodi da kada je došao iz Zadra po javljanju da mu je preminuo brat, nije iz bolnice došao kod tužiteljice po osobnu iskaznicu brata. Navodi da ključeve stana od brata koje mu je dala tužiteljica, više nije vratio, a bratovu osobnu iskaznicu je uzeo iz njegovog stana u [adresa]. Navodi da ima tri sina, a druga dva sina osim C nisu imali kontakt sa stricem pok. bratom KĆ. Nije mu poznato da je brat CĆ zadnjih godinu dana prije smrti bio gotovo nepokretan i ne zna tko se brinuo o njemu.

5.3. Pun. tužitelja stavlja primjedbu u dijelu da je pok. bio psihološki labilan, da je u kritičnom periodu sam živio i da nije živio u [adresa], u odnosu na razgovor sina tužitelja i pok. u cijelosti, u odnosu na navode da ga je susjeda obavijestila o smrti brata, da je on jedini imao podatke za odjavu u KBC, da je tužiteljica prilikom razgovora šutjela na njegova pitanja, na navod da nije prije nego je išao u KBC došao po osobnu iskaznicu, na navod da je osobna iskaznica bila u stanu u [adresa], na što tuženik navodi da ostaje u cijelosti kod svog iskaza.

6. Na ročištu održanom 21. siječnja 2026. saslušana svjedokinja MĆ je iskazala kako tužiteljicu poznaje iz viđenja, ali je poznavala sada pok. CĆ koji je stanovao u istoj zgradi u kojoj ona stanuje u [adresa]. On je stanovao u prizemlju, a prije toga u istom stanu je stanovao njegov brat, ovdje tuženik sa svojom obitelji, međutim, kada se on odselio, ne zna kada je to bilo, u stan je doselio CĆ i u istom stanu je živio dok se nije teško razbolio, a poznato joj je da je u stan dolazila tužiteljica, a kada se CĆ razbolio preselio je u kuću kod tužiteljice i samo je povremeno dolazio u stan, sa njim je razgovarala i on joj je rekao da živi u kući sa tužiteljicom u [adresa] i da se ona brine o njemu. CĆ je bio jako bolestan, sigurno oko 10.g. prije smrti i u tom razdoblju je preselio kod tužiteljice u njezinu kuću, a što joj je on rekao. Poznato joj je da nije bio zaposlen, nego je samo povremeno radio dok je bio zdrav. Teško je živio jer je bio bez redovnih primanja. Nije nikada vidjela da bi ga obilazio brat, ovdje tuženik, a i sam pok. CĆ joj je pričao da nije u kontaktu sa bratom, odnosno pitala ga da li je odselio kod brata, a on je rekao da sa bratom nije u kontaktu. Kao što je navela, tužiteljicu je povremeno viđala da dolazi kod KĆ, ali sa njom nije razgovarala.

6.1. Na upit pun. tužiteljice navodi da je pok. KĆ poznavala oko 40.g.

7. Na istom ročištu saslušana svjedokinja LĆ je iskazala kako tužiteljicu poznaje od 1994.g. od kada se doselila u [adresa] u kojoj je živjela, a i sada živi tužiteljica. U to vrijeme tužiteljica je živjela sa roditeljima. Tužiteljica ima i sina, ali on se oženio i živio je na drugoj adresi. Sjeća se da su roditelji tužiteljice, odnosno majka je umrla 2014.g., a otac 2016.g., a prije toga je sada pok. CĆ doselio u njihovu kuću, odnosno kod tužiteljice i živio sa njima sve do njegove smrti, misli da je to bilo 2023.g. Svakodnevno ga je viđala, jer ih je dijelila samo ograda, vidjela sam PĆ i KĆ da rade u vrtu, zajedno su preko ljeta sjedili na ulici, ponekad su odlazili na kavu. Poznato joj je da nisu bili vjenčani, ali su zajedno živjeli, međusobno su se slagali i imali su dobar odnos, CĆ je bio dobar čovjek i njihovu zajednicu bih opisala kao i da su živjeli u braku. Poznato joj je da je PĆ ranije bila u braku, ali ne zna kada i kada se razvela, a poznato joj je da iz istog braka ima sina koji ih je redovno posjećivao. Nije joj poznato da li je CĆ bio zaposlen, a PĆ je bila u mirovini, ali ne zna kada je prestala raditi, ali zna da je bila medicinska sestra. Poznato joj je da je CĆ imao stan na Jugu, ali ne zna u kojoj ulici i poznato mi je da je odlazio ponekad u taj stan i vraćao se u kuću tužiteljice gdje je i živio. Poznato mi je da je CĆ bio bolestan, imao je i operaciju ramena, doživio je i moždani udar i hospitaliziran je i da ga je više puta hitna pomoć vozila u bolnicu, a o njemu se brinula susjeda PĆ. Kada je CĆ preminuo, ja sam bila na sahrani i kada sam išla izraziti sućut PĆ, tada joj je predstavila i brata od pok. KĆ i njemu je izrazila sućut, ali ga sada ne bi mogla prepoznati jer ga je samo taj puta vidjela. Nije joj poznato tko je organizirao i financirao pokop KĆ. Tužiteljica i sada živi u kući u [adresa].

7.1. Na upit pun. tužiteljice navodi da kada je hitna pomoć zadnji puta došla jer je KĆ pozlilo u [adresa] u ranim jutarnjim satima, poslije toga se više nije vratio, odnosno preminuo je u bolnici. Tužiteljica je prije preseljenja u [adresa] negdje živjela, ali ne zna gdje, a u [adresa] se preselila možda prije 15- tak g. Doselila se sama zbog starih roditelja, a pok. CĆ se doselio kasnije, možda 2010.g.

8. Na istom ročištu saslušani svjedok FĆ je iskazao je pok. KĆ sam upoznao još 2004.g., a prije toga ga je poznavao iz viđenja. On je radio u građevinskoj firmi na njegovoj kući, a kasnije i na kući roditelja od majke i mislim da se sa majkom PĆ upoznao 2005. ili 2006.g. U početku je njihova veza bila prijateljska, a kasnije su počeli zajedno živjeti, mislim da je to bilo negdje 2007.g. Majka je imala stan u [adresa], a CĆ u [adresa] i sjeća se da mu je pomagao prenijeti nekakav namještaj u stan kod KĆ. U to vrijeme nije ih često posjećivao, nego samo kada je trebalo nešto mu pomoći. Poznato mu je da je majka iznajmila stan u [adresa] i plan joj je bio preseliti u [adresa] kod svojih roditelja koji su bili bolesni, a nije sa KĆ mogla živjeti u [adresa] zbog loših stambenih uvjeta, a i zbog lošeg zdravstvenog stanja roditelja, pa se preselila kod roditelja 2009. ili 2010.g., a CĆ je dolazio u kuću u [adresa] kod majke gotovo svaki dan, a od 2011.g. se u potpunosti preselio u kuću i živio sa majkom i njezinim roditeljima sve do njegove smrti 2023.g. Poznato mu je da je CĆ od 2005.g. radio "na crno" jer nije imao stalno zaposlenje, a primao je i braniteljsku skrb, pa kada je to izgubio, primao je socijalnu pomoć, a izgubio je pravo i na to jer se nije redovno javljao, a majka je sve to vrijeme bila, kao i sada u invalidskoj mirovini, a inače je po struci medicinska sestra. Njihovu zajednicu bi okarakterizirao kao bračnu zajednicu, zajedno su živjeli, međusobno su se slagali, majka je više pridonosila životnim troškovima, obzirom da je CĆ imao nestalna i niska primanja, a pomagali su i roditelji majke koji su bili u mirovini dok su bili živi. CĆ je bio bolestan, bio je dijabetičar, imao je glaukom, nije htio ići kod doktora, ali ipak je na nagovor majke koja je inzistirala da mora obaviti preglede, na isto pristao, zna da je sam si davao inzulin, a kada je doživio moždani udar, bio je na pregledu, bio je nekoliko puta hospitaliziran na nekoliko dana, jednom prilikom on mu je odnio stvari u bolnicu, a uglavnom se majka brinula o njemu, a ja im samo pomogao kada je bila potrebna pomoć, a zadnjih nekoliko godina prije njegove smrti ih je obilazio svakodnevno, jer sam u to vrijeme blizu stanovao. Posjećivao ih je CĆ prijatelj NĆ koji je i povremeno radio sa pok. KĆ, dok ga njegov brat, ovdje tuženik, nije nikada posjetio dok su živjeli u [adresa] . Kada mu je zadnji puta pozlilo, pozvali smo hitnu pomoć, CĆ je prevezen u KBC Osijek i ubrzo je i preminuo. Budući je CĆ bio branitelj, obratio se braniteljskoj udruzi gdje je dobio upute u svezi pogreba. Sjeća se da je bio u bolnici i nosio nekakve dokumente. Pokušao sam stupiti u kontakt sa CĆ bratom jer je znao da ima brata i kada sam došao do njegova susjeda, tada je njegov susjed rekao da je brat na putu i uspio je stupiti u telefonski kontakt sa CĆ bratom. Kada je došao u pogrebno poduzeće zatekao sam CĆ brata, ovdje tuženika, tada su se i upoznali, on je platio sve potrebno za pokop, iako ga pitao i htio i on i majka sudjelovati u troškovima, kasnije su skupa otišli u kuću kod majke u [adresa] i poznato mu je da je isti od majke tražio ključeve od stana od KĆ kako bi otišao uzeti nekakve stvari za uspomenu i majka mu je dala ključeve od toga stana u [adresa] i još nekakve dokumente od pok. KĆ. Kada ga je kasnije nazvao da vidim što je sa ključevima od stana u [adresa], on mu je rekao da ga više ne zovemo i ne uznemiravamo.

8.1. Na upit pun. tužiteljice navodi da su majka i CĆ oko godinu dana živjeli u [adresa]. U [adresa] su se družili i odlazili na rođendane majke, KĆ, bake i djeda, oni su dolazili i kod njega na ručke i druženja. VĆ je upoznao kada je išao lijepiti osmrtnicu na [adresa] u [adresa], a navedena je radila u kafiću. Zadnje 2.g. CĆ života, isti je bio u teškom stanju, nosio je pelene koje mu je mijenjala majka i ona se brinula o njemu. Pok. CĆ je nekoliko navrata spomenuo svoga brata, odnosno kada ga je pitao da li ima rodbine, rekao je da ima brata, a po njegovim saznanjima sa bratom se nije viđao, pretpostavlja da tuženik nije znao da je CĆ bio bolestan. Poznato mu je da je stan u [adresa] bio od CĆ roditelja, da je CĆ preuzeo otkup stana i otplaćivao ga. Možda je stan otplaćen 2020.g. Misli da su CĆ i majka zajedno otplaćivali taj stan, budući da CĆ nije imao redovne prihode, a bilo je perioda kada je sama majka otplaćivala stan. Na pogrebu su bili majka, njegova supruga i kćerka, susjedi iz [adresa].

8.2. Na poseban upit suca navodi da su u pogrebnoj tvrtki kada je došao već bile izrađene osmrtnice, a ne može se sjetiti tko je na osmrtnici bio naveden, misli da je bila navedena njegova majka i ostala rodbina.

9. Na istom ročištu saslušani svjedok NĆ je iskazao da je sada pok. KĆ poznavao dugi niz godina, još od OŠ, bili su prijatelji, družili se, radili su jedno vrijeme zajedno, međusobno se posjećivali. Prije 10-tak g. je upoznao i tužiteljicu PĆ, ona je imala stan u [adresa], a pok. CĆ u [adresa], CĆ ga je pozvao da popravi nešto u PĆ stanu i tada ga upoznao sa njom i rekao "To je moja PĆ". Sa PĆ je živio možda 4-5 g. prije njegove smrti, a on je umro prošle g. u jesen, ne zna točno. PĆ i CĆ su živjeli u [adresa], poznato mu je da su sa njima živjeli u početku njezini roditelji. Kada ih je posjećivao, u kući su bili njezini roditelji, sjeća se da je prvo umro PĆ tata, pa mama, a to je bilo prije 4.g. CĆ nije bio u radnom odnosu, samo je povremeno radio, dok je tužiteljica bila u mirovini. Poznato mu je da se CĆ i PĆ nisu vjenčali, zajedno su živjeli, a njihovu zajednicu je opisao kao da su u braku jer su zajedno dijelili troškove, zajedno spavali, odnosno pretpostavljam sve to. Poznato mu je da je CĆ dugi niz godina bio bolestan, imao je problema sa očnim tlakom, šećerom, dva puta je imao koronu, posjećivao ga je dok je bio bolestan, jednom prilikom mu je pozlilo pa nije htio da se zove hitna pomoć i na njegov nagovor je ipak pozvana hitna, prevezen je u bolnicu, u to vrijeme su u kući u [adresa] živjeli samo tužiteljica i CĆ. Misli da je umro u bolnici, nije mu poznato tko je organizirao i financirao njegov pokop, bio je na sahrani, misli da je tužiteljica bila na sahrani, a bio je i CĆ brat ZĆ kojeg osobno poznaje dugi niz godina, kao i pok. KĆ. Poznato mu je da se CĆ sa bratom ZĆ rijetko viđao. Poznato mu je da je obitelj KĆ prije živjela u [adresa], pa je njegova majka dobila stan u [adresa] gdje su živjeli majka, CĆ i ZĆ. Nakon što je majka umrla, ZĆ se oženio i s obitelji živio u istom stanu, pa nakon što je ZĆ odselio u svoju kuću u [adresa], CĆ je doselio u stan u [adresa], nije mu poznato čiji je to bio stan, ali zna da je bio pod otkupom, da ga je otplaćivao CĆ dok je živio u tom stanu. Ne zna tko ga je prije otplaćivao. Poznato mu je da CĆ prethodno nije bio u braku, niti izvanbračnoj zajednici, dok je tužiteljica bila prije u braku, misli dva puta. Sjeća se da je vidio osmrtnicu, ali ne zna tko je na njoj bio naveden od obitelji.

9.1. Na upit pun. tuženika navodi da koliko mu je poznato tužiteljica PĆ nije nikada živjela u stanu u [adresa], a nije se ni moglo živjeti jer je bila isključena voda i struja i stan je bio u neredu.

9.2. Na upit pun. tužiteljice navodi da je vjerojatno posjećivao KĆ u [adresa] u periodu od 2008-2010.

10. Na istom ročištu saslušana svjedokinja VĆ je iskazala kako sada pok. KĆ poznaje još od OŠ, a poznaje i njegova brata ZĆ, ovdje tuženika. Njegova obitelj je stanovala u istoj zgradi u kojoj i ona stanuje, a ovdje se doselila sa obitelji 1971.g. Misli da su u istom stanu prvo stanovali njegovi roditelji, a kada su oni umrli, u stanu je stanovao njegov brat, ovdje tuženik sa ženom i djecom, a nakon što je on odselio u stan se doselio CĆ, a ne sjeća se koje godine je to bilo. Poznato joj je da je u stanu CĆ sam živio, također je povremeno na dan-dva negdje odlazio, ali joj nije poznato gdje, kada ga srela i pitala kako je i gdje i ide, rekao da ide kod prijateljice, ali istu nije nikada upoznala i ne zna ništa o njoj. Poznato joj je da je CĆ bio bolestan, žalio se da ima problema sa vidom i šećer. Poznato joj je da je CĆ umro 2023.g., a prije toga ga jedno vrijeme nije viđala par mjeseci, a ne zna gdje je za to vrijeme bio. Viđala je ZĆ da je nekada dolazio kod KĆ, ali to nije bilo često. Nije bila na sahrani pok. KĆ. Misli da je vlasnik stana u [adresa] bio CĆ, ali nikada o tome nije sa njim razgovarala.

10.1. Na upit pun. tuženika navodi da misli da tužiteljica nije nikada živjela u stanu u [adresa], odnosno u istom stanu nije mogla živjeti niti jedna žena, jer je stan bio u neredu, a što joj je poznao, jer je par puta bila u tom stanu kada ju je CĆ pozvao.

10.2. Pun. tužiteljice ne postavlja pitanje svjedokinji nego stavlja primjedbu na iskaz u dijelu gdje navodi da je pok. KĆ vidjela na Jugu 2 par mjeseci prije njegove smrti što je nemoguće jer je isti bio nepokretan gotovo 2.g. zbog bolesti i u dijelu gdje navodi da PĆ nije nikada živjela u stanu u [adresa].

10.3. Svjedokinja navodi da zna da ga nije vidjela duži period, ali ne zna koliko je to bilo mjeseci, a PĆ nije nikada vidjela u [adresa], odnosno nije nikada ju vidjela, niti ju poznaje.

11. Iako se iskazi svjedoka u nekim detaljima razlikuju (početak zajedničkog života tužiteljice i pokojnog, odnosno neki svjedoci ne iskazuju o njihovom zajedničkom životu u stanu u [adresa]), sud navedeno nije cijenio na štetu tužiteljice već upravo suprotno, obzirom na veliki protek vremena logično je da se netko i ne može sjetiti svih detalja. Iz navedenog se zaključuje da iskazi svjedoka nisu naučeni niti iskonstruirani za potrebe ovog postupka, već neposredni i iskreni.

12. Nadalje, nije odlučno niti da tužiteljica i pokojni KĆ za vrijeme njegova života nisu imali prijavljenu istu adresu prebivališta, jer je prijavljena adresa samo dokaz formalno-pravne naravi, a ne mora održavati stvarno stanje, obzirom da se za postojanje izvanbračne zajednice ne traži svakodnevno provođenje vremena s partnerom i prijava na zajedničkoj adresi (iako iz provedenih dokaza proizlazi kako su predlagateljica i pok. živjeli zajedno na adresi u [adresa], ali bez prijave zajedničkog prebivališta odnosno, boravišta).

13. Uvidom rješenje ovog suda broj O-121/2024-8 od 2. travnja 2024. utvrđeno je da je prekinut ostavinski postupak iza pokojnog CĆ, dok je PĆ upućena da u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv zakonskog nasljednika ZĆ radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice PĆ i ostavitelja CĆ u trenutku njegove smrti, što je i predmet ovog postupka.

14. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime PĆ utvrđeno je da je ista rođena **.**.1948. u Osijeku, od oca Đ i majke A, da je sklopila brak sa RĆ dana 13.5.1972. u Osijeku, koji brak je razveden presudom Okružnog suda u Osijeku broj P-1266/73-10 od 18.6.1974., da je zaključila brak sa ĆĆ dana 28.11.1981. u Osijeku, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj P-811/88 od 24.5.1988.

15. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime CĆ utvrđeno je da je isti rođen **.**.1961. u Osijeku, od oca G i majke V, da je preminuo dana **.**.2023. .

16. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP-a), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

17. U članku 2. stavku 1. ZPP-a određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, dok je odredbom članka 7. istoga Zakona određeno da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, a u članku 219. istoga Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Prema članku 221.a. ZPP-a određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

18. Iskaz tužiteljice sud je prihvatio kao neposredno i životno uvjerljiv, a isti je u bitnome potvrđen ne samo priloženim materijalnim dokazima (zajedničke fotografije sa obiteljskih druženja, isplata socijalne pomoći pokojnom, prijave pokojnog na HZZ, opsežna medicinska dokumentacija pokojnog, odresci plaćenih računa za otkup stana, uplate HEP po reprogramu duga, uplate pričuve Zavodu za stanovanje d.o.o. [adresa]) već i iskazima saslušanih svjedoka, a poglavito svjedoka GĆ, dugogodišnjeg prijatelja pokojnog, kao i svjedokinje LĆ susjede u [adresa], koji su svjedočili o zajedničkom životu tužiteljice i pokojnog KĆ, te su njihovu zajednicu okarakterizirali kao bračnu, koje iskaze sud prihvaća kao uvjerljive, tim više što svjedoci nisu zainteresirani za ishod ovog postupka.

19. Nasuprot tome, sud nije prihvatio iskaz tuženika, koji je brat pokojnog KĆ, da je tužiteljica sa njegovim bratom bila u emotivnoj vezi, a ne izvanbračnoj zajednici, i da nisu nikada zajedno živjeli, smatrajući isti u suprotnosti ostalim provedenim i prihvaćenim dokazima, te je i proturječan sam sebi, pa tako tuženik tvrdi kako ga je brat svega jedanput ili dva puta posjetio, ali nikad sa PĆ, dok kasnije navodi da je na vjenčanje njegovog sina brat došao sa PĆ, da je brata prije njegove smrti (2023.) vidio 2013., da se nisu viđali, ali su se čuli telefonom, a kasnije da nema saznanja da bi CĆ bio bolestan, ni da je bio hospitaliziran, a niti da je zadnjih godinu dana prije smrti bio gotovo nepokretan i ne zna tko se brinuo o njemu, jer iz iskaza svjedoka GĆ, a za kojeg tuženik navodi da mu je poznato da se družio sa njegovim bratom, proizlazi kako je CĆ dugi niz godina bio bolestan, on ga je posjećivao u kući u kojoj je živio s tužiteljicom, što potvrđuje i svjedokinja MĆ navodeći kako je CĆ bio bolestan oko 10.g. prije smrti i u tom razdoblju je preselio kod tužiteljice u njezinu kuću, a što joj je on rekao, što potvrđuju i svjedoci LĆ i svjedok FĆ, a što proizlazi i iz opsežne medicinske dokumentacije pokojnog, koju je dostavila tužiteljica uz tužbu, dok je iz priložene osmrtnice razvidno kako je na istoj kao ožalošćena među ostalim navedena i tužiteljica, pri tome se ističe kako nije od značaja eventualno sudjelovanje tuženika u troškovima pogreba pokojnog brata KĆ, jer se time ne dokazuje da nije postojala izvanbračna zajednica između pokojnog i tužiteljice.

20. Stoga sud temeljem rezultata postupka zaključuje da je navod tuženika kako je njegov brat sada pokojni CĆ bio samo u emotivnoj vezi sa tužiteljicom, dan iz razloga pokušaja diskreditacije ozbiljnosti odnosa koji je njegov pokojni brat imao s tužiteljicom.

21. Imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka tužiteljica dokazala da je njezina zajednica s pok. CĆ obilježena ekonomskom, emocionalnom i svakom povezanošću , te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici, dok tuženik nije dokazao suprotno, pa je o istom odlučeno primjenom pravila o teretu dokazivanja iz citirane odredbe članka 219. i 221.a ZPP-a.

22. Naime, odredbom članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje: ObZ-a) izvanbračna zajednica definirana je kao životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Po ocjeni ovoga suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

22.1. Odredbom članka 11. stavka 2. ObZ-a propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

23. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., dalje u tekstu ZN) izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona).

24. Ocjenom provedenih dokaza, sud nalazi nesporno utvrđenim da je između tužiteljice i sada pokojnog CĆ egzistirala izvanbračna zajednica, koja zajednica je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici koja je trajala od kraja 2007. do smrti CĆ **.**.2023., pri čemu se na tužiteljicu imaju primijeniti odredbe članka 11. ObZ -a, koji propisuje da je ista životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca (iz izvatka iz matice rođenih tužiteljice i pokojnog, nesporno je utvrđeno da su isti u to vrijeme imali status razvedene žene i neoženjenog muškarca), koja traje najmanje tri godine, dok je u konkretnom slučaju ista trajala 16 godina i završila smrću pokojnika. Konačno, u prosudbi izvanbračne zajednice ovdje se primjenjuju odredbe članka 8. stavak 2. ZN, obzirom da je tužiteljica u ostavinskom postupku upućena u parnicu da dokaže postojanje izvanbračne zajednice u trenutku smrti ostavitelja, pokojnika CĆ. Izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala smrću ostavitelja, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Iste su propisane članka 25. – 28. ObZ-a, a to su punoljetnost, poslovna sposobnost i sposobnost rasuđivanja, nepostojanje srodstva i nepostojanje braka odnosno životnog partnerstva.

25. Dakle, kako je izvanbračna zajednica tužiteljice i pokojnog CĆ trajala od kraja 2007. do njegove smrti dana 12. prosinca 2023., te tužiteljica ima pravni interes da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice , jer bi na taj način kao izvanbračna supruga mogla ostvariti svoje zakonsko pravo na nasljeđivanje u ostavinskom postupku iza pokojnog CĆ, kao i ostala prava koja joj kao izvanbračnoj supruzi po zakonu pripadaju , to je u cijelosti osnovana tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a temeljem odredbe članka 11. ObZ-a, pa je valjalo tužbu i tužbeni zahtjev usvojiti i odlučiti kao pod točkom I. izreke presude.

26. Temeljem članka 366. ObZ-a i članka 154. stavka 1. ZPP-a, imajući u vidu da je tuženik skrivio pokretanje ovog postupka, sud je tužiteljici dosudio traženi parnični trošak i to primjenom Tbr. 7. toč. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023 - dalje; OT) budući je riječ o statusnom bračnom sporu. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u visini 200 bodova, odnosno 400 eura za 4 radnje ( tužba od 3.5.2024., ročišta 21.11.2024. i 17.9.2025., te podnesak od 16.9.2025.), a dalje je priznat trošak ročišta od 21.1.2026., 16.6.2026. i podnesak od 26.1.2026., svako u visini po 50 bodova, ukupno 150 bodova, odnosno 300 eura, budući da vrijednost boda iznosi 2 eura (Tbr. 54. Tarife), tako da je tužiteljici ukupno priznat trošak zastupanja u iznosu od 700,00 eura, koji uvećan za 25 % PDV-a iznosi 875,00 eura, dok nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude jer je neizvjesno hoće li na njega pristupiti.

26.1. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura (koji iznos je tužiteljica platila) i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 60,00 eura (tar. br. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi NN broj 50/2026), tako da joj je ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 961,55 eura, pa je tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici trošak ovog postupka u navedenom iznosu kako je to odlučeno pod točkom II. izreke presude, dok je u preostalom dijelu iznad dosuđenog zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.

26.2. Tužiteljica je na dosuđeni trošak potraživala i zatezne kamate na koje ima pravo temeljem odredbi članka 67. stavak 3. u vezi s člankom 30. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,144/22 i 06/24), pa joj je zahtjev prihvaćen, a zatezne kamate teku na parnični trošak od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 27. srpnja 2026. pa do isplate po stopi koja je određena člankom 29. ZOO-a.

27. Tuženik je izgubio u sporu, pa je na temelju članka 154. stavka 1. ZPP -a odbijen njegov zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka kao neosnovan .

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. i II. izreke ove presude.

U Osijeku, 27. srpnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pisanim putem u tri istovjetna primjerka, putem ovoga suda na rješavanje nadležnom Županijskom sudu.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika