Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Prekršajni odjel

    Rijeka, Užarska 3

    Poslovni broj: Pp-184/2024-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji toga suda Višnji Šepelj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Ursule Čorić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČK, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. u svezi sa člankom 10. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 36/2024; dalje u tekstu: ZZNO-a), povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, I Policijske postaje Rijeka Klasa: 211-07/24-5/777, Urbroj: 511-09-23-24-1 od 9. siječnja 2024., nakon provedene glavne i javne rasprave u nazočnosti okrivljenika i odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, temeljem članka 183. stavak 1. i članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22; dalje u tekstu PZ-a), 23. srpnja 2026. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik ČK, sin Č i Z rođ. A, rođen **.**.1979. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju automehaničar, SSS, zaposlen, sa mjesečnim primanjima od 1.500,00 eura, neoženjen, otac dvoje mlt. djece, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak – prema vlastitoj izjavi;

    I.

    k r i v  j e

    što je

    1. dana 26. prosinca 2023. u 20:00 sati, u mjestu [adresa], počinio nasilje u obitelji naspram bivše vanbračne supruge ZK uporabom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, u nazočnosti zajedničke mlt. djece ČKG rođ. **.**.2021. i ZKG rođ. **.**.2019. godine, na način da je, kad je njegova bivša vanbračna supruga ZK došla na njegovu adresu po mlt. ČKG i ZKG te se prilikom izlaska iz zgrade kretala zajedno sa djecom prema vozilu, isti sustigao njih te uzeo u naručje mlt. ČKG jer je isti plakao, a ZKG rekao „Daj mi ruku, ostat ćete sa mnom, nećete ići s mamom“ te su se nastavili kretati prema vozilu, na što je ZK odgovorila „Nego šta, s tobom i tvojom materom“, nakon čega se ČK okrenuo prema ZK te uporabom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda uhvatio ZK dlanom ruke za vrat na nekoliko sekundi dok je drugom rukom držao mlt. ČKG, nakon čega ju je pustio;

    dakle, kao bivši vanbračni suprug počinio fizičko nasilje prema svojoj bivšoj vanbračnoj supruzi ZK uslijed kojeg nije nastupila ozljeda, a u nazočnosti njihove maloljetne djece;

    čime je postupio protivno odredbi članka 10. stavak 1. točka 1. ZZNO-a, te počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. ZZNO-a;

    pa se na temelju navedenog propisa, uz primjenu članka 33. stavak 3. PZ-a i članka 37. stavak 2. PZ-a okrivljeniku ČK

    i z r i č e

    novčana kazna u iznosu od 750,00 eura (sedamsto pedeset eura i nula centi).

    Na temelju članka 33. stavak 11. PZ-a okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist državnog proračuna i to u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, a u protivnom će se postupiti sukladno odredbi članka 34. PZ-a.

    Temeljem članka 152. stavak 3. i članka 183. stavak 2. PZ-a ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne plati 2/3 izrečene novčane kazne, a što iznosi 500,00 eura (petsto eura i nula centi) smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena, a u protivnom će se novčana kazna prisilno naplatiti u dosuđenom iznosu.

    II Okrivljenik je temeljem članka 139. stavak 3. PZ-a dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura i nula centi) u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno, ovrhom putem FINA-e.

    II.

    o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e

    da bi,

    2. u isto vrijeme i na istom mjestu kao u točki 1., nakon što je bivšu vanbračnu suprugu ZK pustio (a prethodno je dlanom ruke uhvatio za vrat) da je istoj

    rekao „Da nisam više čuo da spominješ moju obitelj, prijavit ću te socijalnoj, sutra ćeš se otkotrljati s petog kata“ nakon čega je ZK napustila navedenu adresu;

    pa da bi time postupio protivno odredbi članka 10. stavak 1. točka 3. ZZNO-a te počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. ZZNO-a.

    Obrazloženje

    1. Ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Policijska uprava Primorsko-goranska, I Policijska postaja Rijeka dostavio je ovom sudu 16. siječnja 2024. optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/777, Urbroj: 511-09-23-24-1 od 9. siječnja 2024., podnesen protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u svezi sa člankom 10. stavak 1. točka 1.i 3. istog Zakona.

    2. Postupajući po optužnom prijedlogu sud je zakazao i održao glavnu i javnu raspravu 21. srpnja 2026. u nazočnosti okrivljenika i odsutnosti uredno pozvanog predstavnika ovlaštenog tužitelja, a budući da su bile ispunjene pretpostavke za održavanje glavne rasprave sukladno odredbi članka 167. stavak 3. PZ-a.

    3. Sud je na glavnoj raspravi ispitao okrivljenika, proveo dokaz saslušanjem svjedokinje (žrtve) ZK te proveo dokaz čitanjem isprava prisutnih u spisu: naredba o određivanju mjere opreza izdana po I PP Rijeka 30. prosinca 2023. (list 4 spisa), zapisnik I PP Rijeka o ispitivanju svjedokinje ZK od 27. prosinca 2023. (list 5-6 spisa), zapisnik I PP Rijeka o ispitivanju osumnjičenika ČK od 30. prosinca 2023. (list 12-13 spisa), službena zabilješka policijskih službenika I PP Rijeka od 27. prosinca 2023. (list 10 spisa), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list 7-8 spisa) te potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika od 21. srpnja 2026. (list 20-21 spisa).

    4. U svojoj obrani okrivljenik je iskazao da je točno da je kritičnog dana došlo do nesuglasica između njega i njegove bivše vanbračne supruge ZK što misli da je uobičajeno kod svih parova. Te večeri da su njihova zajednička maloljetna djeca ČKG i ZKG bila kod njega no kako je ČKG bio prilično nervozan i cendrav da je zamolio ZK da po njih dođe malo ranije. Međutim, kako je ista nije po djecu došla ranije već negdje oko 20:00 sati to je među njima odmah došlo do verbalne svađe, a vezano za djecu koja su već bila pospana i umorna. ZK da je djecu povukla za ruke i krenula sa njima van iz stana, a djeca da su bila cendrava te je ČKG plakao putem. Kako bi istog smirio da je i on krenuo za njima, kad ih je sustigao da ga je podigao na svoje ruke nakon čega se verbalna svađa između njega i ZK nastavila. Ista da je počela vrijeđati njegovu majku i njegovu obitelj što on nije mogao dozvoliti pa ju je u jednom trenutku uhvatio za jaknu (skafander) koju je imala na sebi, u predjelu ovratnika, te ju za ovratnik držao jedno 2-3 sekunde pri čemu mu je bila namjera da ju zaustavi u njihovoj svađi i da joj kaže da je sada dosta. Nakon što ju je pustio ZK da je nastavila dalje sa djecom i ušla u automobil. Na upit suda je iskazao da je točno da je tom prilikom ZK rekao da će ju prijaviti socijalnoj službi, no da nije istina da joj je rekao da će se otkotljati sa petog kata, jer takvo nešto joj nikada ne bi poželio budući da je ona majka njegove djece. Također je iskazao da je sada njegov odnos sa ZK u redu, da dobro funkioniraju i da se dogovaraju oko viđanja njihove zajedničke djece i svega ostalog što se tiče djece. Ponekad da im se mišljenja, a vezano za djecu, razilaze, međutim da do većih prepirki i svađa više ne dolazi budući da oboje nastoje smiriti takve tenzije.

    5. Svjedokinja (žrtva) ZK u svom je iskazu navela da je, kad je kritične večeri došla kod svog bivšeg vanbračnog supruga ČK po djecu, mlt. ČKG plakao i bio nervozan te je htio da ga ona nosi, međutim da isto nije mogla budući je u ruci nosila torbu i njihove stvari, pa da je zbog plača djeteta i cijele „pojačane“ atmosfere došlo do napetosti i malo povišenih tonova između nje i ČK. ČK da joj je rakao neka podigne dijete i neka ga nosi što ona nije mogla i nije htjela, pa da iako još nije došlo do svađe da se osjetila pojačana tenzija između nje i ČK. Putem, dok je i ČK išao za njom i djecom, da joj je isti rekao „Drugi puta ti ih neću dati“ ali da to nije bilo izrečeno u stilu prijetnje i stvarne namjere, na što je ona tada prokomentirala (više za sebe, ali da je i on čuo) „Tko će ih onda odgajati, tvoja debela mama?!“. Svjedokinja je iskazala da je svjesna da je u tom trenutku malo pretjerala i da je došao do izražaja njen „bezobrazni jezik“, ali da je u cijeloj toj atmosferi jednostavno tako ispalo. U tom trenutku da ju je ČK rukom uhvatio preko skafandera za vrat te držao tako par sekundi te joj rekao da neće vrijeđati njegovu majku i obitelj. Tom prilikom da nije zadobila ozljede osim možda malo crvenila na vratu. Uzela je djecu, stavila ih u auto i otišli su kući te se, kad je djecu stavila spavati, odlučila nazvati policiju. Na upit suda svjedokinja je opisala da ju je okrivljenik tom prilikom dlanom svoje desne ruke uhvatio za vrat, a ne za skafander, a to da je sigurna jer je osjetila stisak njegove ruke na prednjem dijelu svog vrata. Dalje je pojasnila da je i ranije dok su živjeli zajedno među njima znalo doći do verbalnog sukoba i međusobnog naguravanja, ali da ju okrivljenik nikada nije udario. Te su svađe i pridonijele njenoj odluci da se raziđu i žive odvojeno. Pojasnila je da je svjesna da je njoj ponekad teško kontolirati njeno ponašanje, a i okrivljeniku njegovu naglo reagiranje. Međutim, zadovoljno ističe da su sada već duže vrijeme (nekih 4-5 godina) ona i ČK u jednoj dosta dobroj fazi, da lijepo i dobro funkcioniraju i dogovaraju se oko zajedničke djece te da se oboje trude da sve bude dobro u njihovom međusobnom odnosu, a poradi dobrobiti njihove zajednkičke djece.

    6. Iz obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja sastavljenog po policijskom službeniku I PP Rijeka proizlazi da je kritičnog dana žrtva bila uznemirena i uplašena, ali i da počinitelj u konkretnom slučaju nije ranije evidentiran kao počinitelj kažnjive radnje s elementima nasilja prema bliskoj osobi niti kao počinitelj kaznenog djela ili prekršaja s elementima nasilja na štetu drugih osoba, da se nije nasilnički ponašao pod utjecajem alkohola ili droga te da ne postoje saznanja o ranijem neprijavljenom nasilničkom ponašanju istog.

    7. Čitanjem potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika od 21. srpnja 2026. sud je utvrdio da je okrivljenik prekršajno neosuđivana osoba općenito, kako za prekršaj nasilja u obitelji tako i za prekršaje općenito.

    8. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi sa ostalim dokazima, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik inkriminirane zgode prema svojoj bivšoj vanbračnoj supruzi ZK počinio fizičko nasilje uslijed kojeg nije nastupila tijelesna ozljeda, a u nazočnosti njihove mlt. djece, čime je počinio nasilje u obitelji iz članka 10. stavak 1. točke 1. ZZNO-a, kažnjivo prema članku 22. stavak 3. istog Zakona, slijedom čega je istog valjalo osuditi i kazniti prema zakonu.

    9. Okrivljenik i svjedokinja ZK u svojim iskazima u većem dijelu gotovo identično opisuju nastalu situaciju kritične večeri zbog čega je sud njihove iskaze uglavnom cijenio kao istinite i vjerodostojne. U dijelu gdje se njihovi iskazi razilaze sud je poklonio vjeru iskazu svjedokinje smatrajući ga životnim i logičnim te iskrenim s obzirom da navodi kako je moguće i sama, sa svojim reakcijama, djelomično pridonijela samom događaju.

    10. Odredbom članka 10. ZZNO-a propisano je da je nasilje u obitelji između ostalog primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

    10.1. Valja pojasniti da fizičko nasilje obuhvaća radnje poput udaranja, guranja, gušenja, čupanja, prijetnji oružjem ili prisiljavanje na uzimanje opojnih sredstava.

    11. Odredbom članka 22. stavak 1. ZZNO-a propisano je da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    11.1. Stavkom 3. navedenog članka ZZNO-a propisano je da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

    12. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini sankcije sud je vodio računa o postojanju svih relevantnih okolnosti koje je utvrdio, a koje su bitne za individualizaciju kazne. Kao otegotnu okolnost sud je uzeo u obzir težinu samog prekršaja dok je kao olakotnu okolnost cijenio okrivljenikovu prekršajnu neosuđivanost. Pri tom je kao naročito olakotnu okolnost sud uzeo u obzir činjenicu da su posljednjih nekoliko godina okrivljenik i njegova bivša vanbračna supruga ZK (ovdje žrtva) u dobrim odnosima, da lijepo funkcioniraju te da se dogovaraju oko svoje zajedničke djece bez većih problema, nesuglasica i svađa, a što su oboje potvrdili ovom sudu u svojim iskazima. Sud je cijenio i imovinske prilike u kojima se okrivljenik nalazi. Stoga je okrivljeniku, primjenom odredbe čl. 37. stavak 2. i čl. 33. stavak 3. PZ-a, za počinjeni prekršaj sud odmjerio novčanu kaznu ispod posebnog minimuma novčane kazne propisane za predmetni prekršaj, jer sud smatra da se obzirom na postojanje takve, naročito olakotne okolnosti, svrha kažnjavanja može postići i takvom blažom kaznom, koja će preventivno djelovati na okrivljenika da ubuduće više ne čini takve i prekršaje.

    13. U odnosu na točku II. izreke ove presude, ističe se da je zakonskom odredbom članka 10. stavak 1. točka 3. ZZNO-a propisano da je nasilje u obitelji između ostalog i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    13.1. Iz navedenog proizlazi da je prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće inkriminiranog prekršaja. Dakle, radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje i bez kojeg se ne može raditi o prekršaju. Dakle da bi netko izvršio psihičko nasilje, isto mora kod žrtve izazvati uznemirenost ili povredu dostojanstva.

    14. U konkretnom slučaju u činjeničnom opisu djela nedostaje bitno obilježje djela prekršaja psihičkog nasilja, a to je da je opisano psihičko nasilje kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost koji konstitutivni element čini biće predmetnog prekršajnog djela bez kojeg se ne može raditi o navedenom prekršaju.

    15. Dakle, činjeničnim opisom postupanja okrivljenika kako je naveden u optužnom prijedlogu nisu obuhvaćana bitna obilježja optuženog prekršaja – psihičkog nasilja, pa se dakle ne radi o navedenom prekršaju, slijedom čega je okrivljenika, temeljem članka 182. točka 1. PZ-a u svezi članka 161. stavak 6. PZ-a, valjalo osloboditi od optužbe da bi počinio psihičko nasilje naspram svoje bivše vanbračne supruge te odlučiti kao u točki II. Izreke ove presude.

    16. Kako je okrivljenik u točki I. izreke ove presude proglašena krivim, to je sud istog obvezao na plaćanje troškova nastalih u svezi i u tijeku ovog prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura cijeneći trajanje i složenost ovog postupka.

    17. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

    Rijeka, 23. srpnja 2026.

    Zapisničar:

    Sutkinja:

    Ursula Čorić, v.r.

    Višnja Šepelj, v.r.

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, putem Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel, Rijeka, Užarska 3, poštom, preporučeno u tri istovjetna primjerka.

    DNA:

    - ovlašteni tužitelj

    - okrivljenik

    - po pravomoćnosti: žrtvi ZK

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.