Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinje Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe TOLE SISTEM j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi ŽK, zbog prekršaja iz članka 19. stavka 1. točke 1. i stavka 2. (ispravno stavka 3.) Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj: 30/09., 55/13., 41/16., 114/18. i 14/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe sanitarne inspekcije, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Pp-513/2025-5 od 26. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 21. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe sanitarne inspekcije te se prvostupanjska presuda potvrđuje.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom okrivljena pravna osoba TOLE SISTEM j.d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi ŽK su, temeljem članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), oslobođeni od optužbe zbog prekršaja iz članka 19. stavka 1. točke 1. i stavka 2. (ispravno stavka 3.) Zakona o zaštiti od buke, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te je određeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
1.1. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud u bitnome navodi kako je, ispitujući optužni prijedlog, utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, s obzirom da u činjeničnom opisu djela nije naveden podzakonski propis, Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka („Narodne novine“ broj: 143/21.) koji dopunjuje biće prekršajnog djela i čini konstitutivno obilježje prekršaja koji je okrivljenicima stavljen na teret.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu u kojoj navodi kako iz činjeničnog opisa djela iz optužnog akta jasno proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. Iz navedenih razloga predlaže da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio da odlukom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Žalitelj iznesenim žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnu primjenu materijalnog prava. Naime, i po mišljenju ovog Suda, prvostupanjski je sud osnovano utvrdio da djelo prekršaja činjenično opisano u optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja po propisu nije prekršaj.
6. Naime, odluku o oslobađanju okrivljenika od optužbe prvostupanjski sud obrazlaže time da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj s obzirom da u činjeničnom opisu djela nedostaje podzakonski propis, Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka, koji dopunjuje biće prekršajnog djela.
6.1. Odredbom članka 19. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o zaštiti od buke propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi „ako ne provodi zaštitu od buke i ne osigura njezinu provedbu (članak 4.)“, dok je člankom 4. Zakona o zaštiti od buke propisano da su zaštitu od buke obvezni provoditi i osigurati njezino provođenje, između ostalih, pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti.
6.2. Nadalje, postupci kojima se utvrđuje da su provedene mjere za zaštitu od buke propisani su člankom 4. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (“Narodne novine” broj: 110/2007.) i to su mjerenje razine buke, mjerenje zvučne izolacije i ocjena provedenih mjera za zaštitu od buke na temelju provedenih mjerenja, dok je člankom 5. istog Pravilnika propisano da se na temelju ocjene pravne osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite od buke rješenjem utvrđuje provedba mjera za zaštitu od buke. Isto tako Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka (“Narodne novine” broj: 143/2021.) koji propisuje granične vrijednosti buke koje se smiju emitirati u okoliš ovisno o: vrsti izvora buke, vremenu nastanka buke i mjestu nastanka buke, dok je ključni element pravilnika najviša dopuštena razina buke izražena u decibelima (dB(A)), a vrijednosti ovise o kategoriji područja. Člankom 12. ovog pravilnika propisano je da objekti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a u kojima propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti nije kao obveza predviđena glazba, može se u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivaletne razine 65 Db(A).
6.3. Optužnim prijedlogom okrivljenicima je stavljeno na teret da „…u objektu caffe bar „Kron“ koji posluje u sastavu trgovačkog društva TOLE SISTEM j.d.o.o. nisu automatski elektronički ograničili na propisanu razinu zvuka od 65 dB pojačalo YAMAHA…, a vanjski elektronički limitator za automatsko elektroničko ograničavanje razine zvuka nije bio u funkciji…, da nisu zatečeni isti izvori buke koji su navedeni u Izvještaju o mjerenju buke okoliša oznake izvještaja B-5954/24 od 11. studenoga 2024…., dakle izvodila se glazba uživo bez limitatora, a pravna osoba ne posjeduje rješenje o provedbi mjera zaštite od buke… te ne posjeduje Izvještaj o mjerenju zvučne izolacije…“ pa da su time počinili prekršaj iz članka 19. stavka 1. točke 1. i stavka 2. (ispravno stavka 3.) Zakona o zaštiti od buke.
6.4. Imajući u vidu prethodno navedeno, jasno je da u činjeničnom opisu djela sadržanom u optužnom aktu nije navedeno da okrivljenici kritične zgode nisu proveli niti osigurali zaštitu od buke, slijedom čega nije navedeno bitno obilježje tog prekršaja, pa stoga djelo, kako je činjenično opisano, nije prekršaj, pa je ispravan zaključak prvostupanjskog suda da takav činjenični opis prekršaja ne sadržava odlučne činjenice te nema obilježja djela prekršaja.
6.5. Slijedom navedenog, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud osnovano zaključio da iz konkretnog činjeničnog opisa ne proizlaze sva zakonom propisana obilježja predmetnog prekršaja te je osnovano okrivljenike, temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe.
7. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 21. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Hana Bogović, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
