REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2714/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Dubravka Matas, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ZN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (ranije vlasnik elektroinstalaterskog obrta „[obrt]“, [adresa]), kojeg zastupa punomoćnik FN, odvjetnik u [adresa], protiv ovršenice ŠN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (ranije vlasnice građevinske zanatske radnje „Radost“, Zagreb, Milana Rešetara 18), koju zastupa punomoćnica Tina Poropat, odvjetnica u Zagrebu, radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine, odlučujući o žalbama ovrhovoditelja i ovršenice protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-7/2026-8 od 5. svibnja 2026., 16. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane žalbe ovrhovoditelja i ovršenice te potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-7/2026-8 od 5. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Zagrebu je pobijanim rješenjem odlučio:

„I Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu radi utvrđenja da je ovrha nedopuštena.

II Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.“

1.1. Prvostupanjski sud je utvrdio da je:

- donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-3079/10 od 6. rujna 2010. (u daljnjem tekstu: Rješenje o ovrsi) kojim je odredio ovrhu, između ostalog, na nekretnini ovršenice koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], E -51, ranije upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], E-51 (u daljnjem tekstu: Nekretnina 1)

- predmetni ovršni postupak prekinut rješenjem poslovni broj Ovr-97/24-4 od 18. lipnja 2024. i to do pravomoćnog okončanja parničnog postupka poslovni broj P - 8996/23 ili do drugačije odluke prvostupanjskog suda

- rješenjem poslovni broj Ovr-97/24 od 13. studenoga 2025., koje je postalo pravomoćno 9. prosinca 2025., utvrdio da su ispunjeni uvjeti za nastavak postupka.

1.1.1. Što se tiče parničnog postupka poslovni broj P-8996/23, zbog kojeg je predmetni ovršni postupak bio prekinut, prvostupanjski sud navodi da je:

- pokrenut radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o prijenosu novčane tražbine od 4. veljače 2014. (u daljnjem tekstu: Ugovor) sklopljenog između ovrhovoditelja i FN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (u daljnjem tekstu: Cesionar)

- Općinski građanski sud u Zagrebu donio rješenje poslovni broj P-8996/23-50 od 3. listopada 2025., koje je postalo pravomoćno, a kojim je utvrdio da je tužitelj povukao tužbu jer su stranke svoj spor riješile mirnim putem sklapanjem Sporazuma od 30. rujna 2025. ovjerenog po javnom bilježniku Ivani Macanić broj Ov -7986/25 (u daljnjem tekstu: Sporazum) kojim su Ugovor suglasno stavili izvan snage.

1.2. Također, prvostupanjski sud je utvrdio da je:

- ovršenica u svojoj žalbi nakon proteka roka od 22. listopada 2022. (pravilno: 2018.; u daljnjem tekstu: Žalba nakon proteka roka) protiv Rješenja o ovrsi kao i u podnescima od 30. siječnja 2026. (u daljnjem tekstu: dopuna Žalbe nakon proteka roka) napomenula da ostaju sporna pitanja aktivne legitimacije, zbog pravnih učinaka Ugovora i Sporazuma, i zastare tražbine pri čemu smatra da bi joj nastavak ovrhe, s obzirom na okolnosti predmeta, nanio financijske teškoće i nenadoknadivu štetu pa je istaknula i prijedlog za odgodu ovrhe iz razloga predviđenog u odredbi članka 46. stavka 1. točka 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08; u daljnjem tekstu: OZ) te odredbe članka 61. stavak 7. tog zakona

- ovrhovoditelj, u bitnom, osporio navode ovršenice te tražio nastavak ovrhe

- rješenjem poslovni broj Ovr-686/14 od 24. studenoga 2023. obustavio ovrhu, između ostalog, u odnosu na nekretninu ovršenice upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina] (u daljnjem tekstu: Nekretnina 2)

- ovaj sud, povodom ovrhovoditeljeve žalbe protiv tog rješenja, rješenjem poslovni broj Pž-296/24 od 8. veljače 2024. ukinuo prethodno navedeno rješenje o obustavi postupka u odnosu na Nekretninu 1 i to zbog bitne povrede odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08 i 123/08) u vezi s odredbom članka 19. stavka 1. OZ-a.

1.3. Prvostupanjski sud je zaključio da je u ovom postupku između stranaka sporno pitanje aktivne legitimacije odnosno pravni učinci Ugovora i Sporazuma kao i pitanje zastare potraživanja.

1.3.1. Stoga je, na temelju odredbe članka 48. stavaka 3. i 5. OZ-a, u vezi s odredbom članka 46. stavka 1. točke 7. i članka 49. OZ-a, ocijenio da ovršenicu valja uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom slijedom čega je odlučio kao u točki I. izreke pobijanog rješenja.

1.4. Što se tiče prijedloga ovršenice za odgodu ovrhe prvostupanjski sud je zaključio da nije osnovan budući da nisu ispunjeni uvjeti navedeni u odredbi članka 61. OZ-a. U prilog tome da ovršenica u prijedlogu za odgodu ovrhe ne osporava postojanje duga prema ovrhovoditelju, već navodi između ostalog da je tražbina u zastari te da i dalje postoji pitanje aktivne legitimacije zbog promjena odnosno pravnih učinaka koji su eventualno nastali potpisivanjem Ugovora i Sporazuma.

1.4.1. Stoga da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti je učinila vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje slijedom čega je prvostupanjski sud, na temelju odredbe članka 61. stavka 2. i 7. OZ-a, odlučio kao u točki II. izreke pobijanog rješenja.

2. Ovrhovoditelj je protiv rješenja u točki I. njegove izreke pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede Zakona o parničnom postupku, pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

2.1. Što se tiče postupovnopravnih povreda navodi da je točka I. izreke nerazumljiva budući da je nejasno u odnosu na koju ovrhu bi se trebala pokrenuti parnica radi utvrđenja njezine nedopuštenosti. U prilog tome da je Žalba nakon proteka roka naslovljena na predmet prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-686/14 (ranije Ovr-3079/10), a ne na predmet tog suda poslovni broj Ovr-7/26.

2.1.1. Ističe da se posljednje navedeni predmet odnosi na zahtjev za ograničenje ovrhe na Nekretnini 1 i to zbog dostatnosti vrijednosti nekretnine ovršenice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina] (u daljnjem tekstu: Nekretnina 3) za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine. Pritom da je Nekretnina 3 unovčena u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr - 2352/11.

2.2. Ukazuje da je u ovom stadiju postupka odlučeno o njegovoj (ovrhovoditeljevoj) aktivnoj legitimaciji odnosno implicira da njegova aktivna legitimacija nije sporna uzimajući u obzir odluke u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2352/11 odnosno Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-551/16, a koje su donesene u ovršnom postupku koji se vodio radi prisilnog ostvarenja ovrhovoditeljeve novčane tražbine na Nekretnini 3. Predlaže rješenje u pobijanom dijelu preinačiti podredno ga ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Zahtijeva naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 4.992,00 eur.

3. Ovršenica je protiv rješenja u cijelosti pravovremeno podnijela žalbu zbog svih dopuštenih razloga.

3.1. U odnosu na rješenje u točki I. njegove izreke navodi da je protiv rješenja o ovrsi podnijela žalbu nakon proteka roka i dopunu žalbe nakon proteka roka.

3.1.1. U bitnom da je ovrhovoditelj sklapanjem Ugovora izgubio aktivnu legitimaciju. Naglašava da promjena ovrhovoditelja, u slučaju prijenosa tražbine tijekom ovršnog postupka, sukladno odredbi članka 29. OZ-a, nije dopuštena. Također da je promjena ovrhovoditelja tijekom ovršnog postupka postala moguća tek Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koji je stupio na snagu 1. rujna 2014. pri čemu da navedenim zakonom nije predviđeno da se predmetna odredba primjenjuje na postupke u tijeku.

3.1.2. Osporava pravne učinke Sporazuma, u kojem su ovrhovoditelj i Cesionar naveli da suglasno stavljaju izvan snage Ugovor (o prijenosu novčane tražbine), ističući da je Ugovor ispunjen i da se ne može raskinuti. Smatra da takva odredba Sporazuma ima pro futuro djelovanje te da će Cesionar prenijeti tražbinu natrag na ovrhovoditelja. Stoga da se radi o novom prijenosu tražbine s Cesionara na ovrhovoditelja zbog čega da može prema ovrhovoditelju isticati sve prigovore koje je mogao isticati prema Cesionaru do sklapanja Sporazuma. Slijedom toga da nije dopušteno održati na snazi predmetni ovršni postupak te da bi ovrhovoditelj mogao možebitno pokrenuti novi ovršni postupak.

3.1.3. Osim prigovora nedostatka aktivne legitimacije u odnosu na Cesionara i ovrhovoditelja ukazuje na zastaru predmetne tražbine. U tom pogledu naglašava da žalbene razloge temelji na Ugovoru koji predstavlja javno ovjerovljenu ispravu zbog čega da je prvostupanjski sud trebao meritorno odlučivati o navedenim žalbenim razlozima a tek potom ju možebitno uputiti u parnicu.

3.2. Što se tiče rješenja u točki II. njegove izreke navodi da su, protivno razlozima obrazloženja, ispunjene subjektivne i objektivne pretpostavke za odgodu ovrhe.

3.2.1. S tim u vezi da je protiv rješenja o ovrsi podnijela žalbu nakon proteka roka i dopunu žalbe nakon proteka roka pri čemu da je iz osporavanja ovrhovoditeljevog statusa vjerovnika i aktivne legitimacije, jasno da osporava i postojanje ikakvog dugovanja prema ovrhovoditelju.

3.2.2. U kontekstu vjerojatnosti opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, navodi da je ukazala i dokazima potkrijepila da je ovrhovoditelj osoba slabog imovinskog stanja. Stoga da postoji velika vjerojatnost rizika za ovršenicu da se, u slučaju uspjeha povodom pravnih lijekova protiv rješenja o ovrsi, u međuvremenu provede ovršni postupak, a uslijed čega da ovršenica neće moći ostvariti povrat nekretnine od ovrhovoditelja.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Pobijano rješenje je ispitano na temelju odredaba članka 365. stavaka 1. i 2. te odredbe članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj:

148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s odredbom članka 19. stavka 1. OZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Prije svega se ističe da je prvostupanjski sud donio Rješenje o ovrsi kojim je odredio ovrhu na Nekretnini 1, Nekretnini 2 i Nekretnini 3, a koje je steklo svojstvo pravomoćnosti 27. kolovoza 2014.

8. Što se tiče ovrhovoditeljeve žalbe ne prihvaćaju se njegovi žalbeni navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a odnosno da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva.

8.1. Tijekom ovog ovršnog postupka došlo je do promjene poslovnih brojeva pod kojim se predmetni ovršni postupak vodio pred prvostupanjskim sudom (list 143., 352., iza 415. spisa), ali zbog navedenog, protivno ovrhovoditeljevim žalbenim navodima, nije nejasno u odnosu na koju ovrhu je pobijanim rješenjem ovršenica upućena pokrenuti parnicu radi utvrđenja nedopuštenosti (ovrhe).

8.1.1. Naime, iako je ovršenica žalbu nakon proteka roka uputila prvostupanjskom sudu na poslovni broj Ovr-686/14, ističe se da se nakon toga predmetni ovršni postupak nastavio voditi pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem Ovr-97/24 te potom (pred tim sudom) pod poslovnim brojem Ovr-7/26.

8.1.2. Uzimajući u obzir izreku i sadržaj obrazloženja pobijanog rješenja, zaključuje se da se njime ovršenica upućuje na parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe koja je Rješenjem o ovrsi određena na Nekretnini 1.

8.2. Glede ovrhovoditeljeve aktivne ovršnopravne legitimacije, o postojanju koje su suprotstavljeni stavovi ovrhovoditelja i ovršenice (i u njihovim žalbama), ističe se:

a) da je odredbom članka 46. stavka 1. točke 7. OZ-a propisano da ovršenik može protiv rješenja o ovrsi izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika

b) da iz odredbe članka 49. stavka 1. OZ-a proizlazi da ovršenik može, između ostalog, zbog navedenog razloga iz odredbe članka 46. stavka 1. točke 7. ovog zakona, podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

8.2.1. S druge strane, načelno što se tiče postupanja suda povodom žalbe nakon proteka roka, naglašava se:

a) da je odredbama članka 50. stavka 3. i 4. OZ-a propisano:

- da će rješenjem o žalbi sud žalbu odbaciti ili prihvatiti, osim u slučaju iz članka 51. ovog Zakona, te da će prvostupanjski sud ako žalbu prihvati ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu

- da se osnovanost žalbe ocjenjuje s obzirom na stanje stvari u vrijeme odlučivanja o žalbi

b) da je odredbama članka 51. stavka 1. i 2. OZ-a propisano:

- ako rješenje o žalbi iz odredbe članka 49. stavka 1. ovog zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovog članka

- ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovog članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će u skladu s odredbom članka 50. stavka 3. ovog Zakona, a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu.

8.2.2. U tom pogledu nisu sporne činjenice da su Ugovor i Sporazum sklopili ovrhovoditelj kao cedent i Cesionar te da su na navedenim pravnim poslovima, od strane javnog bilježnika, ovjereni njihovi potpisi zbog čega oni predstavljaju javno ovjerovljene isprave.

8.2.3. Međutim, postavlja se pitanje tumačenja te pravnih učinaka odnosno dosega Ugovora i Sporazuma zbog čega je, imajući u vidu sadržaj pravnih lijekova ovršenice odnosno Žalbe nakon proteka roka te dopune Žalbe nakon proteka roka, sporno postojanje ovrhovoditeljeve aktivne ovršnopravne legitimacije. Pritom, ovršenica je u dopuni Žalbe nakon proteka roka istaknula i žalbeni razlog zastare tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

8.2.4. Dakle, rješenje o navedenim žalbama ne ovisi samo o utvrđivanju činjenice jesu li sklopljeni Ugovor i Sporazum, a koja proizlazi iz javno ovjerovljenih isprava.

8.2.5. Stoga, protivno žalbenim navodima ovršenice, nije bilo osnove da prvostupanjski sud ukine provedene radnje i obustavi ovrhu na Nekretnini 1.

9. U odnosu na žalbu ovršenice kojom pobija rješenje u točki II. njegove izreke ističe se da je odredbom članka 61. stavka 1. OZ-a propisano da sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim:

- da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu,

- da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje,

pri čemu je za odgodu ovrhe, uz prethodno navedeno, potrebno ispunjenje jedne od pretpostavki propisanih odredbama članka 61. stavka 1. točke 1. -11. OZ-a.

9.1. Točno je da je ovršenica protiv Rješenja o ovrsi podnijela žalbu nakon proteka roka i dopunu žalbe nakon proteka roka slijedom čega je ispunjena pretpostavka propisana odredbom članka 61. stavka 1. točke 5. OZ-a.

9.2. Međutim ovaj sud, jednako kao i prvostupanjski sud, smatra da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti je učinila vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

9.3. Pritom, ovršenica žalbenim navodima nije uspješno osporila navedeni zaključak prvostupanjskog suda.

9.3.1. Iz prigovora ovršenice o nedostatku ovrhovoditeljeve aktivne ovršnopravne legitimacije, prigovora zastare te osporavanja njezinog dugovanja prema ovrhovoditelju ne može se zaključiti da bi ovršenica provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

9.3.2. U pogledu trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete uslijed provedbe predmetne ovrhe, ovršenica nije priložila isprave iz kojih bi se mogle utvrditi činjenice o njezinom financijskom položaju i imovini. Naime, ovršenica kao razlog za odgodu ovrhe ukazuje na ovrhovoditeljevo slabo imovinsko stanje te uslijed toga, u slučaju njezinog uspjeha povodom podnesenih pravnih lijekova protiv Rješenja o ovrsi, nemogućnost povrata nekretnine od ovrhovoditelja nakon provedbe ovog ovršnog postupka.

9.3.3. Naglašava se da ovrhovoditeljeva tražbina prema ovršenici proizlazi iz pravomoćne presude na temelju koje je prvostupanjski sud u ovoj pravnoj stvari odredio ovrhu dok ovršenica prema ovrhovoditelju nema protutražbinu.

9.3.4. Stoga se ne može govoriti o tome da bi ovršenica pretrpjela štetu, već da je provedba predmetne ovrhe posljedica njezinog neispunjenja ovrhovoditeljeve pravomoćnom presudom utvrđene tražbine. U tom smislu se napominje da sud, prilikom odlučivanja o prijedlogu za odgodu ovrhe, treba imati u vidu i štetu koju bi možebitno zbog odgode ovrhe mogao pretrpjeti ovrhovoditelj.

9.3.5. Time se nikako ne prejudicira odluka o prigovorima ovršenice o kojima se ima odlučiti upravo u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, na koju je ovršenica upućena pobijanim rješenjem u točki I. njegove izreke.

10. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP -a u vezi s odredbom članka 19. stavka 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

11. U odnosu na daljnji tijek postupka ističe se da se predmetni ovršni postupak na Nekretnini 1 ima nastaviti te da je navedeni postupak na Nekretnini 2 pravomoćno obustavljen.

11.1. Što se tiče Nekretnine 3 ističe se da se iz spisa proizlazi da je u ovršnom postupku, koji se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu između istih stranaka vodi(o) pod poslovnim brojem Ovr-2352/11, rješenjem dosuđena ovrhovoditelju te da je zaključkom određena njezina predaja ovrhovoditelju (list 211. - 214., 409. i 410. spisa).

11.2. O tome prvostupanjski sud, u kontekstu provedbe ovrhe na način da za ovršenicu bude što manje nepovoljna te u cilju ostvarenja načela ekonomičnosti, mora voditi računa.

Zagreb, 16. srpnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Matas