Poslovni broj: Povrv-2532/24-6
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari tužitelja suvlasnika stambene zgrade u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; ODM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; OD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; HD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; JD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; DD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i Zdenka Sever, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koje zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika KOLPING – KATOLIČKO DRUŠTVO DJETIĆA U ZAGREBU, [adresa], OIB: 68181467001, koga zastupa punomoćnik Perica Brainović, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, 15. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ivanke Birkić-Šarić iz Zagreba, posl.br. Ovrv-14706/2024 od 12. lipnja 2024. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku da tužiteljima isplati novčani iznos od 450,01 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku na iznose od
- 40,91 EUR od 16. ožujka 2021.
- 40,91 EUR od 16. travnja 2021.,
- 40,91 EUR od 16. svibnja 2021.
- 40,91 EUR od 16. lipnja 2021.
- 40,91 EUR od 16. srpnja 2021.
- 40,91 EUR od 16. kolovoza 2021.
- 40,91 EUR od 16. rujna 2021.
- 40,91 EUR od 16. listopada 2021.
- 40,91 EUR od 16. studenog 2021.
- 40,91 EUR od 16. prosinca 2021.
- 40,91 EUR od 16. siječnja 2022.
i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, u roku 15 dana.
II Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ivanke Birkić-Šarić, posl. br. Ovrv-14706/2024 od 12. lipnja 2024. ukida se u preostalom dijelu u odnosu na glavnicu za iznos od 346,46 eura sa zateznim kamatama na taj iznos te se u tom dijelu tužbeni zahtjev smatra povučenim.
III Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljima troškove ovog postupka u iznosu od 263,27 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 15. srpnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je javnom bilježniku 5. ožujka 2024. podnio prijedlog za ovrhu u kojem navodi da mu tuženik na temelju vjerodostojne isprave – Izvatka iz ovjerovljenih poslovnih knjiga doprinosa za sredstva pričuve duguje iznos od 796,47 eura zajedno sa zateznim kamatama na taj iznos te troškove ovršnog postupka.
2. Javna bilježnica Ivanka Birkić-Šarić iz Zagreba je pod posl. br. Ovrv- 14706/2024 12. lipnja 2024. donijela rješenje o ovrsi.
3. Protiv navedenog rješenja tužitelj je u roku podnio prigovor u kojem osporava rješenje o ovrsi, osnovu i visinu potraživanja ovrhovoditelja te ističe kako ovrhovoditelj nije aktivno legitimiran za vođenje ovog postupka. Također, tužitelj ističe prigovor zastare potraživanja. Ističe kako tužitelj nije aktivno legitimiran jer je tuženik vlasnik predmetne nekretnine u 1/1 dijela u zemljišnim knjigama.
4. Tijekom postupka sud je pročitao izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja (strana 24-25 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (45-46), međuvlasnički ugovor suvlasnika na adresi [adresa] (47-52), ugovor o upravljanju zgradom u [adresa] (53-55), Zapisnik o primopredaji stambene zgrade (56-57), II anex međuvlasničkog ugovora suvlasnika zgrade [adresa] (61), godišnji program upravljanja za razdoblje 2020.-2035. (75-76) i izvadak iz sudskog registra za tužitelja (82-86).
5. Ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
6. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija te da je za tražbine dospjele do 5. ožujka 2024. nastupila zastara.
7. Sporno je pitanje je li tužitelj aktivno legitimiran za pokretanje ovog postupka, te su sporne osnova i visina potraživanja tužitelja.
8. Sud nije ocjenjivao dokaze u odnosu na činjenice koje među strankama nisu sporne. Nadalje, sud nije ocjenjivao ni dokaze koji nisu bitni za odluku u ovom predmetu.
9. Sukladno članku 67. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: ZV) vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. Slijedom navedenoga, okolnost da je tuženik upisan kao vlasnik posebnog dijela nekretnine u cijelosti ne znači da nije istodobno suvlasnik zajedničkih dijelova nekretnine, budući da je pravo vlasništva posebnog dijela neraskidivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim udjelom. U odnosu na prava i obveze koje proizlaze iz tog suvlasničkog odnosa primjenjuju se odredbe ZV-a o suvlasništvu kao i sporazumi odnosno ugovori koje su suvlasnici sklopili radi uređenja međusobnih prava i obveza u vezi s upravljanjem nekretninom. Tako je u članku 14. međuvlasničkog ugovora suvlasnika zgrade u [adresa] od 7. prosinca 1998. određeno da se sredstva zajedničke pričuve utvrđuju godišnjim i višegodišnjim programom održavanja, a sredstvima raspolaže upravitelj na osnovi ugovora o upravljanju u skladu s odobrenim programom održavanja.
10. Nadalje, člankom 2. točkom 8. Ugovora o upravljanju zgradom od 1. veljače 1999. upravitelj nekretnine ovlašten je zastupati suvlasnike pred sudom i drugim tijelima državne vlasti u postupcima koji proizlaze iz upravljanja. U skladu s prethodno navedenim sud je ocijenio da je tužitelj aktivno legitimiran za pokretanje postupka u ovoj stvari.
11. Kako je već navedeno u točki 10. obrazloženja ove presude, člankom 14. Međuvlasničkog ugovora suvlasnika zgrade u [adresa], od 7. prosinca 1998. godine propisano je da se sredstva zajedničke pričuve utvrđuju godišnjim i višegodišnjim programom održavanja. Sukladno navedenoj odredbi, suvlasnici predmetne nekretnine donijeli su 4. studenoga 2020. godine Godišnji program upravljanja za razdoblje 2020. – 2035., kojim je uređen način obračuna i utvrđivanja iznosa zajedničke pričuve, točnije da se mjesečni iznos zajedničke pričuve za svakog suvlasnika pojedinačno određuje umnoškom iznosa od 10,56 kuna (1,4 eura) s površinom (m2) posebnog dijela nekretnine čiji je suvlasnik vlasnik te s koeficijentom koji za stambene prostore iznosi 1,00, dok za poslovne prostore iznosi 1,25. Sukladno prethodno navedenom i s obzirom da tuženik nije priložio dokaze na temelju kojih bi dokazao suprotno, sud je ocijenio kako postoji osnova za potraživanje tužitelja koja odgovara iznosu navedenom u podnesku tužitelja od 7. siječnja 2026., odnosno da nije osnovan prigovor aktivne legitimacije.
12. Članak 46. ZV-a propisuje da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva, dok je odredbom članka 85. stavka 2. ZV-a propisano da su suvlasnici dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkog upravljanja i osnovati zajedničku pričuvu, a stavkom 4. da suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom (međuvlasnički ugovor).
13. Članak 89. stavka 2. ZV-a određuje kako troškove za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno. Nadalje, članak 90. stavak 1. propisuje da je zajednička pričuva iz članka 89. stavka 2. namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova, a stavak 2. određuje da zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika.
14. Člankom 93. stavkom 2. ZV-a propisano je da je u upravljanju nekretninom upravitelj ovlašten voditi u ime svih suvlasnika nekretnine postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti, što uključuje i ovlasti da opunomoćuje stručne zastupnike za vođenje tih postupaka.
15. Tuženik je pravodobno istaknuo prigovor zastare dijela potraživanja. Sud je prigovor ocijenio osnovanim u dijelu koji se odnosi na rate zajedničke pričuve dospjele prije 5. ožujka 2021. Potraživanje zajedničke pričuve po svojoj naravi predstavlja povremeno davanje koje dospijeva u jednakim vremenskim razmacima — u konkretnom slučaju mjesečno, na 16. dan svakog pojedinog mjeseca. Na takva potraživanja primjenjuje se odredba članka 226. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 32/22, 41/22 i 100/22; dalje u tekstu: ZOO) prema kojoj tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Prijedlog za ovrhu podnesen je 5. ožujka 2024., čime je u smislu članka 241. ZOO-a zastara u pogledu tada nedospjelih ili još nezastarjelih tražbina prekinuta. Primjenom trogodišnjeg zastarnog roka iz članka 226. stavka 1. ZOO-a unazad od toga datuma, zastarom su obuhvaćene sve rate zajedničke pričuve koje su dospjele prije 5. ožujka 2021. Potraživanja dospjela na ili nakon 5. ožujka 2021. nisu u zastari.
16. Stoga je sud održao na snazi platni nalog u dijelu kako je navedeno u točki I izreke.
17. O zahtjevu za naknadu troškova postupka sukladno odredbi čl. 164 st. 4. ZPP-a sud odlučuje u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom, s obzirom na to da donošenjem rješenja o ovrsi nije završen postupak, već je postupak završen tek donošenjem presude. Iz tog razloga, sud nije imao uvjeta održati rješenje o ovrsi na snazi u dijelu odluke o nastalim troškovima ovrhe, jer se cjelokupni postupak ima smatrati jedinstvenim parničnim postupkom, slijedom čega se i odluka o trošku donosi zajedno s odlukom u ovom postupku zbog čega su i kamate određene s datumom donošenja ove presude.
18. Odluka o trošku tužitelja temelji se na članku 154. st. 1. i 2. i čl. 155. ZPP -a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak sastavljanja ovršnog prijedloga u iznosu od 100,00 eura (br. 10/1 Tarife) podneska od 7. siječnja 2026. u iznosu od 100,00 eura (br. 8/1 Tarife), što s PDV-om iznosi 250,00 eura, čemu treba pridodati pristojbu na presudu u iznosu od 13,27 eura. Navedeno ukupno iznosi 263,27 eura koliko je tuženiku naloženo platiti tužitelju troškova.
19. Stoga je odlučeno kao u izreci presude i rješenja.
U Zagrebu 15. srpnja 2026.
Sudac
Ivan Borković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
1. tužitelju po punomoćniku, uz pristojbu na presudu
2. tuženiku po punomoćniku
