Posl. broj: Ovr-542/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

G. Martinuzzi 2, 52220 Labin

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja CU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Dinu Čekada, odvjetniku u Puli, protiv protivnika osiguranja OTP banke d.d., OIB 52508873833, Split, Ulica Domovinskog rata 61, zatupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Veljović i partneri d.o.o., radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 15. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koja glasi:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja – predlagatelja osiguranja, i to prava na dom i prava na mirno uživanje imovine, te prava na pravično suđenje, zabranjuje se daljnja provedba ovrhe na nekretninama označenima kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], u ovršnom postupku koji se pred Općinskom sudom u Puli- Pola vodi u predmetu pod posl. br.: Ovr-464/2022, te se zabranjuje provođenje bilo kakvih ovršnih i drugih radnji u navedenom ovršnom predmetu;

2. Ovu privremenu mjeru provesti će Općinski sud u Puli-Pola u predmetu pod Posl. br. Ovr-464/2022;

3. Ova privremena mjera traje do proteka 15 dana od dana kada je pravomoćno okončan parnični postupak koji se pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalna služba u Labinu, vodi pod posl.br. P-387/2023.“

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja određivanjem privremene mjere. U prijedlogu navodi da je predmet postupka P-387/2023 proglašenje ovrhe nedopuštenom na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], u naravi g.zgr.garaža, dvorište uz stambenu zgradu, pašnjak, obiteljska stambeno poslovna zgrada, ukupne površine 1856m², upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i na k. č. br. [katastarska čestica] obiteljsko-stambena poslovna zgrada, površine 95m² upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja ovrha je određena temeljem rješenja Općinskog suda u Puli-Pola pod Posl. br. Ovr-464/2022 od dana 04.07.2022. god. Kao jedan od glavnih dokaznih prijedloga u ovoj pravnoj stvari, jeste provođenje financijskog vještačenja, kojim se između ostalog ima utvrditi samo postojanje dugovanja. Tužitelj smatra da nikakvog dugovanja nema, a što će se, svakako utvrditi provođenjem naprijed navedenog dokaza. Iako je provođenje vještačenja određeno, i iako je protekao rok ne samo za provođenje vještačenja, nego je i protekao roka za suđenje u razumnom roku, upravo u ovoj pravnoj stvari rješenje Županijskog suda u Puli-Pola, pod Posl. br. Su-Gzp-67/2025 od 26.01.2026. god.), pomaka nema, tj. vještačenje, nikako da se provede. Za razliku od ovog postupka, ovršni postupak je pri kraju, budući da je za dan 28.07.2026. god., određena predaja u posjed predmetnih nekretnina kupcu. Kao što je u nekoliko navrata već istaknuto, nekretnine koje su predmet ovog postupka, prodane su po cijeni koja nije tržišna, odnosno prodane su po znatno nižim cijenama jer je kupac platio „kupoprodajnu cijenu“ koja je znatno niža od tržišne, a što znači da isti nije mogao steći pravo vlasništva, jer se za stjecanje prava vlasništva treba platiti tržišna kupoprodajna cijena. Naime, predmetna nekretnina (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) je procijenjena na iznos od 1.874.189,00 EUR, po ovlaštenom sudskom vještaku Zdenku Rajkoviću, od 07.06.2023. god. Iz naprijed navedenih razloga, jasno je da su i banka i kupac znali da su nekretnine procijenjene na znatno niži iznos, međutim iskoristili su situaciju, budući da je niža cijena odgovarala i kupcu i tuženiku. Kupac je platio nižu cijenu, a tuženiku je samo bitnu da si naplati „potraživanje“, a što bi mu svakako uspjelo jer je njegovo „potraživanje“ znatno manje i od umanjenje procjene vrijednosti, pa mu je u interesu da se nekretnine prodaju čim brže, pa i po „diskontnoj“ cijeni. To se u konačnici i dogodilo. Iz naprijed navedenih razloga, tužitelj je protiv kupca, DU, podnio tužbu radi brisanja upisa prava vlasništva na njegovo ime, u parničnom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli-Pola, pod Posl. br. P-595/2026, na nekretninama iz toč. I. ovog prijedloga. Također je na predmetnim nekretninama, određena zabilježba spora, u predmetu zk odjela [adresa], pod Posl. br. Z-10057/2026. Iz svih naprijed navedenih razloga, a ukoliko bi se nastavilo sa postupkom vođenja i provođenja ovrhe, te ukoliko bi se ovrha praktički dovršila, predajom posjeda nekretnina kupcu, koji se je već upisao kao vlasnik istih, i diobom kupovnine, to će dovesti do nenadoknadive štete tužitelju kao predlagatelju osiguranja, budući da će isti ostati i bez svojeg vlasništva i bez svojega doma. Dakle, predlagatelj osiguranja izričito se poziva na čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (pravo na dom) i na čl.1. Protokola br. 1. Konvencije (pravo na mirno uživanje imovine). TU, drugih nekretnina nema, drugog smještaja nema, on je teško bolesna osoba, pri čemu mu je osnovna dijagnoza, zloćudni tumor grkljana, akutna respiratorna insuficijenca, koje je stanje samo po sebi opasno po život, budući da dišni sustav ne može učinkovito izmjenjivati plinove, ne može osigurati dovoljan dotok kisika, kao niti ukloniti ugljični dioksid. Takvo stanje je utvrđeno 2022. god. Diše uz pomoć trahealne kanile. Zdravstveno stanje nije mu se poboljšalo. smislu odredbe iz čl. 344.st.2. Ovršnog zakona (OZ), a koji se u postupku osiguranja nenovčane tražbine primjenjuje temeljem odredbe iz čl. 346.st.2. OZ-a, tužitelj kao predlagatelj osiguranja smatra da određivanjem privremene mjere, tuženik kao protivnik osiguranja neće pretrpjeti nikakvu štetu, budući da je kupovnina položena na sudski depozit, pa će u slučaju provedbe svih ovršnih radnji, neovisno kada se provede, tuženik svakako biti osiguran. Nadalje, da nikakvu štetu tuženik ne može pretrpjeti proizlazi iz činjenice što se radi o „dugovanjima“ starijim od 30 godina, te da ni tuženik ne posjeduje dokumentaciju o tom svojem „potraživanju“, što je i sam priznao u ovom postupku, a što znači da je „potraživanje“ tuženika knjigovodstveno neutvrdivo. U konačnici, pod uvjetom da se predložena privremena mjera odredi, tuženik ionako ima čekati pravomoćni dovršetak ovog postupka, a što je u biti i njegov cilj, jer ukoliko se ovrha dovrši, a kasnije proglasi nedopuštenom, ovaj parnični postupak gubi svaki smisao. Dakle, radilo bi se o potpuno neučinkovitom pravnom institutu i neučinkovitom pravnom sredstvu. U suprotnome, kao što je i navedeno, predajom nekretnina u posjed kupcu, te diobom kupovnine, po tužitelja će nastati nenadoknadiva šteta, jer će ostati bez svojeg vlasništva i bez svojega doma, što je apsolutno neprihvatljivo, pogotovo kraj činjenice što je pokrenut postupak brisanja upisa prava vlasništva na ime kupca, a na što smo ukazali u ovom postupku, što je i tijeku ovaj postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, kao i zbog činjenice što do današnjeg dana, niti u ovom, a niti u ovršnom postupku, nije utvrđeno da li dug uopće postoji, ako postoji, u kojem iznosu, da li je zastario i sl. Radi se o odlučnim činjenicama koje nisu utvrđene jer nije provedeno financijsko vještačenje. Dovršetak ovrhe, prije pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka, značio bi svakako gubitak doma i gubitak vlasništva CU, a čije se posljedice kasnije više ni na koji način ne bi mogle ispraviti. Tužitelj smatra da se privremena mjera predloženog sadržaja može odrediti iz razloga što se u ovom predmetu radi o opugnacijskoj tužbi, odnosno o opozicijskoj parnici, koja kao takva može, jer je taj institut upravo i za to predviđen, donijeti presudu kojom se ovrha proglašava nedopuštenom, dakle mogu se ukinuti sve ovrše radnje koje je poduzeo ovršni sud, a što znači da je parnični postupak „nadređen“ ovršnome, pa se tako, zaključivanjem „argumentum a maiori ad minus“, svakako može u ovom predmetu i odrediti privremena mjera, onako kako je i zatražena. Vrste privremenih mjera nisu ograničene, a niti je zabranjeno traženje privremene mjere kakva se traži u ovom postupku, tako da nema smetnje da se ona, kao takva i odredi. U svakom slučaju, radi se o pravu na pravično suđenje, odnosno o pravu na pristup sudu, pri čemu je jedina moguća odluka, da se na bilo koji način zaustavi provedba ovrhe, budući da financijsko vještačenje nije provedeno. Slijedom navedenog predlaže da sud donese rješenje kojim će radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja –zabraniti daljnju provedbu ovrhe na nekretninama označenima kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], u ovršnom postupku koji se pred Općinskom sudom u Puli-Pola vodi u predmetu pod posl. br.: Ovr-464/2022, te zabraniti provođenje bilo kakvih ovršnih i drugih radnji u navedenom ovršnom predmetu.

2. Prema odredbi čl. 13. OZ-a u postupku osiguranja sud je dužan postupati hitno, pa je sud odluku donio samo na temelju prijedloga predlagatelja osiguranja i bez očitovanja protivnika osiguranja, kao i bez održavanja ročišta. Naime, na temelju čl. 7. st. 1. OZ-a, sud postupa na temelju podnesaka i drugih pismena, a prema stavku 2. tog članka propisano je da sud održava ročište kada je to zakonom određeno ili kada smatra da je održavanje ročišta svrhovito. U skladu s načelom hitnosti postupka osiguranja, sud odlučuje na temelju podneska i to u pravilu na temelju prijedloga za osiguranje te se može, prema ocjeni okolnosti slučaja, dostaviti na očitovanje protivniku osiguranja. Međutim kako je u postupku osiguranja kontradiktornost reducirana, sud je ocijenio, a imajući u vidu svu dokumentaciju koja je priložena uz prijedlog za osiguranje i u predmetu P-387/2023, da je u konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja dostavio isprave na temelju kojih se može donijeti valjana odluka i bez prethodnog očitovanja protivnika osiguranja.

3. Prijedlog predlagatelja osiguranja je u cijelosti neosnovan.

4. Iz spisa P-387/2023 proizlazi da je predlagatelj osiguranja nesporno bio vlasnik nekretnina k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] na kojima je Istarska banka d.d. kao pravni prednik protivnika osiguranja upisala založno pravo radi osiguranja svoje novčane tražbine osnovnom rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, posl. broj I- 1597/93 od 29. prosinca 1993. za iznos od 150.000.000,00 Itl (upisano u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u z. k. ulošku [broj ZK uloška] pod brojem Z-3482/93), te za iznos od 30.000,00 Dem a za osiguranje navedene tražbine uknjiženo je založno pravo osnovom rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, posl. broj I-592/94 od 1. kolovoza 1994. (upisano u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u z. k. ulošku [broj ZK uloška] pod brojem Z - 2361/94).

5. Nije sporno da je tuženik/protivnik osiguranja radi naplate svoje novčane tražbine kao pravni slijednik Istarske banke d.d. protiv tužitelja/predlagatelja osiguranja pokrenuo ovršni postupak koji se vodi kod Općinskog suda u Puli-Pola, na spisu posl. broj Ovr-464/2022 u kojemu je rješenjem o ovrsi od 4. srpnja 2022. godine na navedenim nekretninama tužitelja/predlagatelja osiguranja opterećenim uknjiženim hipotekama određena ovrha na nekretninama tužitelja/predlagatelja osiguranja – ovršenika zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja ovdje tuženika/protivnika osiguranja iz iznosa dobivenog prodajom navedenih nekretnina.

6. Dalje proizlazi da je tužitelj/predlagatelj osiguranja u navedenom ovršnom postupku kao ovršenik osporio novčanu tražbinu tuženika/protivnika osiguranja kao ovrhovoditelja na način da osporava visinu novčane tražbine odnosno njezino postojanje zbog čega ga je ovršni sud svojom odlukom uputio u parnicu radi utvrđenja da je predmetna ovrha Općinskog suda u Puli-Pola, posl. broj Ovr-464/2022 nedopuštena, a povodom koje tužbe se vodi parnični postupak kod ovog suda na spisu posl. broj P-378/2023.

7. U navedenom ovršnom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Puli- Pola, posl. broj Ovr-464/2022 provedena je dražba na kojoj su prodane navedene nekretnine tužitelja/predlagatelja osiguranja te je temeljem rješenja o dosudi Općinskog suda u Puli-Pola, posl. broj Ovr-464/2022-72 od 28. ožujka 2024. u zemljišnoj knjizi za katastarsku općinu [katastarska općina] u z. k. ul. [broj ZK uloška] zabilježena dosuda prodanih nekretnina ponuditelju Eramov Artema pod brojem Z-6554/2024., da bi potom dana 23. prosinca 2024. pod brojem Z-22879/2024 bila izvršena provedba uknjižbe prava vlasništva predmetnih nekretnina sa imena tužitelja/predlagatelja osiguranja a tamo ovršenika u korist kupca DU sve osnovom potvrde pravomoćnosti rješenja o dosudi Općinskog suda u Puli-Pola, posl. broj Ovr-464/2022-72 od 28. ožujka 2024. koje je postalo pravomoćno 23. prosinca 2024.

8. Iz ovršnog spisa Ovr-464/2022 proizlazi da je za 28.7.2026. zakazano ročište radi predaje u posjed predmetnih nekretnina kupcu.

9. Prema odredbi članka 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 dalje: OZ) određeno je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim, ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. Stajalište je ovog suda da se prijedlog tužitelja/predlagatelja osiguranja određivanjem privremene mjere radi osiguranja njegove nenovčane tražbine na predmetnim nekretninama zabranom daljnje provedbe ovrhe koja se vodi pred Općinskim sudom u Puli-Pola, posl. broj Ovr-464/2022 te da zabranom ovršnom sudu provedba bilo kakvih ovršnih i drugih radnji ne može dopustiti u ovoj pravnoj stvari jer se ne odnosi na predmetni parnični postupak u kojemu sud raspravlja o spornom pitanju da li tužitelj /predlagatelj osiguranja ima obavezu podmirenja novčane tražbine prema tuženiku/protivniku osiguranja, odnosno je li posljedično tome ovrha Općinskog suda u Puli-Pola, posl. broj Ovr-464/2022 nedopuštena.

11. Također, parnični sud u svom postupanju nema ovlasti niti pravnog uporišta ovršnom sudu zabranjivati provedbu ovršnih radnji na nekretninama koje su bile predmet ovrhe niti zabranjivati provedbu ovrhe ispražnjenjem i predajom nekretnina kupcu koji je na dražbi stekao predmetne nekretnine, uplatio cijenu i osnovom pravomoćnih sudskih odluka je dosuđena nekretnina uknjižena na njegovo ime, čime je posljedično osnovani zahtjev da vlasnik nekretnine istu preuzme u posjed. Ovršenik zaštitu svojih prava iz ovršnog postupka ne može ostvarivati kroz institut privremene mjere, jer se privremenom mjerom ne može sudu zabraniti postupanje, odnosno ne može se zabraniti provoditi ovršne radnje niti zabraniti provedba ovrhe.

12. Ovaj sud cijeni činjenicu i stajališta tužitelja/predlagatelja osiguranja da on kao ovršenik u tom postupku moguće može trpjeti nenadoknadivu štetu, kao i da postoji opasnost da bi se bez odgode provedbe iseljenja za njega nastupila moguće opasnost od nenadoknadive štete jer tvrdi da je to njegov jedini dom, ali i Županijski sud u Zagrebu je u odluci posl.br. Gž Ovr 459/2023-2 od 3. ožujka 2023. potvrdio da se niti jednom privremenom mjerom ne može zabraniti provođenje sudskog (ili upravnog) postupka pa tako niti ovršnog postupka. Ovršenik zaštitu svojih prava, za koje smatra da su mu povrijeđena, može unutar ovršnog postupka ostvarivati kroz druga pravna sredstva.

14. Zbog navedenih razloga, sud je prijedlog predlagatelja osiguranja za donošenjem opisane privremene mjere odbio kao neosnovan, te je odlučio kao u izreci ove odluke.

Labin, 15. srpnja 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u tri primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Pun. predlagatelja osiguranja

2. Pun. protivnika osiguranja