K-523/2021-43
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
S P L I T
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po Ivani Peronja, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sunčice Jaman, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljene ad 1) DN i pod 2) trgovačkog društva KERUM d.o.o. u stečaju, zbog kaznenog djela protiv gospodarstva - utajom poreza ili carine - djelo opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 3. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem K-DO-695/2010 od 5. lipnja 2019., izmijenjene na raspravi od 14. svibnja 2026., nakon javno održane rasprave 14. svibnja 2026. i 10. srpnja 2026., a zaključene 10. srpnja 2026. u nazočnosti okrivljene pod 1) DN i predstavnika okrivljenog trgovačkog društva pod 2), Miroslava Šarića, odvjetnika u Splitu, branitelja okrivljene pod 1), Zorana Mimice i Ivana Topića, odvjetnika u Splitu, te zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu Branke Dujmić, 15. srpnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26: dalje u tekstu ZKP/08)
OKRIVLJENICI:
POD 1) DN, OIB [osobni identifikacijski broj], kći TN i majke D, rođena **.**.1958. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, ekonomski tehničar sa završenom srednjom školom, udata, majke troje punoljetne djece,
POD 2) trgovačko društvo KERUM d.o.o. u stečaju, OIB 66124057408, iz Splita, Zrinsko-Frankopanska 68, kojeg predstavlja Miroslav Šarić, odvjetnik u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 2b,
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
prvooptužena DN:
1. da bi u vremenu od 1. travnja 2004. do 31. prosinca 2006. godine u Splitu, kao direktor trgovačkog društva KERUM d.o.o. Split, u nakani uskraćivanja plaćanja dijela poreznih obveza ovog društva, kroz poslovne knjige društva i podnesene porezne prijave neistinito prikazala poslovne događaje vezane za kupnju i korištenje plovila registriranog kao motorni brod "Joke", na način da je protivno čl. 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95-76/07) te čl. 104. i čl. 108. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96-79/07) nabavu predmetnog plovila, s pripadajućom opremom, deklarirala u gospodarske svrhe te PDV obračunat i naplaćen pri uvozu prema Jedinstvenoj carinskoj deklaraciji od 06. travnja 2006. u ukupnom iznosu od 4.210.162,00 kuna neosnovano iskazala u obrascu PDV-a za mjesec travanj 2004. kao pretporez, iako je znala da plovilo nije nabavljeno u te svrhe a PDV sadržan u primljenim isporukama dobara i usluga vezanih za plovilo u razdoblju 2004, 2005. i 2006. u ukupnom iznosu od 205.257,67 kuna neosnovano iskazivala i koristila kao pretporez iako plovilo nije korišteno u gospodarske svrhe, dok je protivno čl. 11. st. 4. Pravilnika o porezu na dobit (NN 90/05-133/07) sve troškove koji su se odnosili na predmetno plovilo koje nije korišteno u gospodarske svrhe neosnovano iskazivala u rashode društva umanjujući time osnovicu poreza na dobit, na koji način je društvo KERUM d.o.o. u navedenom razdoblju manje obračunalo i prijavilo poreza na dodanu vrijednost od 3.907.073,15 kn, te poreza na dobit u iznosu 1.164.790,05 kn
dakle, da bi s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza dala netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, što bi dovelo do smanjenja porezne obveze velikih razmjera, s namjerom izvršivši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog kaznenog djela a koje s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu,
drugooptuženo trgovačko društvo KERUM d.o.o. u stečaju:
2. da bi kaznenim djelom činjenično i pravno opisnim pod točkom 1. koje je počinila prvooptužena DN kao direktor Uprave pribavilo sebi nepripadnu materijalnu dobit na štetu proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 4.764.358,54 kune,
II. pa da bi time prvooptužena DN počinila kazneno djelo protiv gospodarstva - utaju poreza ili carine - djelo opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 3. u svezi st. 1. i čl. 52. Kaznenog zakona (NN 125/11-61/15) a drugooptuženo trgovačko društvo KERUM d.o.o. u stečaju da bi ostvarenjem imovinske koristi na način opisan pod točkom 1. bilo odgovorno za kazneno djelo protiv gospodarstva - utaju poreza ili carine - djelo opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 3. u svezi st. 1. i čl. 52. Kaznenog zakona (NN 125/11, 61/15) i u svezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
III. Na temelju članka 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem K-DO-695/10 od 5. lipnja 2019., protiv okrivljene pod 1) DN, zbog postojanja osnovane sumnje da bi počinila kazneno djelo protiv gospodarstva - utajom poreza ili carine - djelo opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 3. u svezi st. 1. i čl. 52. Kaznenog zakona (NN 125/11-61/15) a okrivljeno pod 2) trgovačko društvo KERUM d.o.o. u stečaju da bi bilo odgovorno za kazneno djelo protiv gospodarstva - utaju poreza ili carine - djelo opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 3. u svezi st. 1. i čl. 52. Kaznenog zakona (NN 125/11, 61/15) i u svezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
1.1. Na raspravi održanoj 14. svibnja 2022. tužiteljstvo je konačno uredilo optužnicu (listovi 703-704 spisa).
2. Pozvani da se u smislu čl. 416. ZKP/08 izjasne kakav stav zauzimaju prema optužbi, na raspravi održanoj 14. svibnja 2026., koja rasprava je počela iznova na temelju čl. 407. st. 3. ZKP/08, okrivljenici su izjavili da se ne smatraju krivima za kazneno djelo koje im se izmijenjenom optužbom stavlja na teret. Ujedno, sukladno odredbi čl. 19. b. st. 3. ZKP/08 raspravu je proveo predsjednik vijeća kao sudac pojedinac.
3. Sukladno čl. 417. a. st. 5. ZKP/08 okrivljenici su iznijeli svoje obrane na kraju dokaznog postupka.
4. S obzirom na negiranje optužbe od strane okrivljenika u dokaznom postupku pregledani su i pročitani na temelju čl. 329. st. 3. ZKP/08: zapisnik Porezne uprave, Područnog ureda Split o obavljenom inspekcijskom nadzoru obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza za razdoblje od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2006. godine kod poreznog obveznika KERUM d.o.o. (list 49-99 spisa) ali samo na okolnost datuma vršenja nadzora i tijela odnosno osoba koje su vršile nadzor, dopunski zapisnik Porezne uprave, Područnog ureda Split o obavljenom inspekcijskom nadzoru kod poreznog obveznika KERUM d.o.o. (list 41-48) ali samo na okolnost datuma vršenja nadzora i tijela odnosno osoba koje su vršile nadzor, porezno rješenje Porezne uprave, Područnog ureda Split od 24. travnja 2008. godine (list 236-256), porezno rješenje Porezne uprave, Područnog ureda Split od 04. lipnja 2009. za poreznog obveznika KERUM d.o.o. (list 28-40), ispis stanja računa poreznog obveznika KERUM d.o.o. na dan 15. veljače 2010. godine iz evidencije Porezne uprave (list 21 i 22), rekapitulacija društva KERUM d.o.o. o plaćenim obvezama po rješenjima Porezne uprave (u spis priložila optužena DN) (list 116 - 235), konto kartice 4600 - dnevnice za službena putovanja i putne troškove u Hrvatskoj za 2006. godinu društva KERUM d.o.o. (list 257-258), konto kartice 77290 - prihodi od najma broda u 2004., 2005., i 2006. društva KERUM d.o.o. (list 270-272), konto kartice 760326 - realizacija (dislociranih) dislociranih prodavaonica društva KERUM d.o.o. (list 273-294), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu za KERUM d.o.o. (list 295-299), Odluke direktora društva KERUM d.o.o. od 25. siječnja 2005. i 2. siječnja 2016. kojima se dopušta korištenje plovila "Joke" samo u poslovne svrhe u cilju stjecanja dobiti društva (list 351 i 352), Pregledi korištenja plovila "Joke" u 2005. i 2006. godini sačinjeni od poreznog obveznika "Kerum" d.o.o. (list 353 -379), Upit porezne uprave Područnog ureda Split od 2. kolovoza 2007. godine upućen "Acy Marina Split" o dnevnoj evidenciji uplovljavanja i isplovljavanja plovila "Joke" u vlasništvu poreznog obveznika KERUM d.o.o. za 2004., 2005. i 2006. godinu s odgovorima "Acy Marina Split" (list 380, 381 i 383), Upit Porezne uprave, Područnog ureda Split upućen Lučkoj kapetaniji u Splitu za dostavu podataka o uplovljavanju i isplovljavanju plovila "Joke" u vlasništvu poreznog obveznika KERUM d.o.o. u luke, za 2004., 2005. i 2006. godinu, s odgovorom Lučke kapetanije (list 382, 384 i 385), konto kartice 4600 - dnevnice za službena putovanja i putne troškove u Hrvatskoj za 2005. i 2006. godinu društva KERUM d.o.o. (list 386-388), žalba poreznog obveznika KERUM d.o.o. na Porezno rješenje od 24. travnja 2008. (list 389 -443), presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj US-13032/2009-4 od 4. travnja 2012. (list 459 – 469) te podnesak Porezne uprave, Područnog ureda Split Klasa: 471-01/26-02/87, Urbroj: 513-07-17-26-2 od 20. ožujka 2026. (list 669-670 spisa).
4.1. U daljnjem tijeku postupka, provedeno je usmeno vještačenje po stalnim sudskim vještacima za računovodstvo i fanancije BN i Mati Zeljku.
4.2. Nadalje, u dokazne svrhe, sud je na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, uz suglasnost stranaka, pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽN sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu dana 18. prosinca 2017. (list 536-537).
4.3. Na kraju dokaznog postupka, prije iznošenja obrana, pročitani su izvaci iz kaznene evidencije za okrivljenike pod 1) i pod 2) od 14. svibnja 2026. (listovi 706 i 722 spisa).
5. Iznoseći svoju obranu pred istražnim sucem Županijskog suda u Splitu okrivljena pod 1) DN negirala je počinjenje kaznenog djela (listovi 113-115 spisa), u bitnome navodeći da je jahta "Joke" nabavljena tijekom 2004. godine za obavljanje registrirane djelatnosti društva KERUM d.o.o. s ciljem ostvarivanja ekonomske koristi odnosno prihoda. Prema registraciji trgovačkog društva KERUM d.o.o. da je razvidno kako je upisana i djelatnost pomorskog i obalnog prijevoza te usluga iznajmljivanja i posredovanja u iznajmljivanju vozila, plovnih objekata, usluge skipera i dr., što da dokazuje kako je jahta nabavljena s ciljem obavljanja gospodarske djelatnosti. Prije nabave ove jahte za obavljanje registrirane gospodarske djelatnosti da im je služila jahta "Kerum" koju su potom prodali. Svi porezi, uključujući PDV i porez na dobit, da su sukladno zakonu obračunati i evidentirani u poslovnoj dokumentaciji društva te plaćeni, a porezno tijelo da je netočno utvrdilo dodatne porezne obveze. Istaknula je da je za računovodstvene poslove, koji obuhvaćaju i evidentiranje poreznih obveza društva, bila zadužena zaposlenica ŽN inače diplomirani ekonomist, koja je potpuno samostalno obavljala ove poslove. Obje jahte da su korištene kako u vidu iznajmljivanja, tako i za osobne potrebe društva KERUM d.o.o., a u cilju ostvarivanja većeg prihoda i smanjivanja šteta u dislociranim maloprodajnim objektima društva KERUM d.o.o. (na otocima). Za svako korištenje jahte da su izdavani obračunski listovi ili nalozi. Porezna uprava da je od ACY Marina-e pribavila podatke o isplovljavanju jahte "Joke" i netočno utvrdila da ti podaci nisu podudarni s podacima o plovidbi jahte sa naloga društva KERUM d.o.o. iz razloga što ACY samo u noćnom periodu evidentira koje su jahte usidrene a kojih nema dok se po danu takva evidencija ne vodi, pa u tom smislu ACY nije mogao dati podatke o isplovljavanju jahte za dnevnu upotrebu. Ako se jahtom primjerice putovalo na Vis za potrebe prijevoza stručnjaka radi otklanjanje kvara na hladnjačama to bi trajalo oko dva sata pa taj izlazak odnosno isplovljavanje jahte ACY ne evidentira. Izostanak putnih naloga za osobe navedene na Pregledima korištenja jahte u dane plovidbe objasnila je činjenicom da se za menadžere i stručne osobe društva „KERUM“ nisu izdavali putni nalozi.
5.1. Pri ovakvoj obrani u kojoj negira počinjene terećenog kaznenog djela, okrivljena pod 1) DN je ostala i na raspravi (listovi 713-716) te je u bitnome ponovila da je teretni brod „Joke“ nabavljen u poduzetničke svrhe za obavljanje registrirane djelatnosti društva „Kerum“ u cilju pribavljanja ekonomske koristi i povećanja prihoda društva i to na više načina, kao u vidu iznajmljivanja, zatim za poslovne vlastite potrebe društva, a sve s ciljem ostvarivanja većeg prihoda i smanjivanja štete u ĐN dislociranim maloprodajnim objektima na otocima uslijed brze intervencije otklanjanja kvarova i zamjene na PC kasama i rashladnim uređajima itd.. Služio je i u svrhu dizanja rejtinga društva i prezentiranje ekonomske snage, prvenstveno bankama i dobavljačima. Nadalje, teretni brod „Joke“ da se ponekad iznajmljivao zainteresiranim strankama pa da je bio iznajmljen npr. Dalmacijacementu, Coca-Coli, ĐN, itd. S tim u svezi, prihod koji je brod ostvario da nije samo onaj ostvaren najmom broda, ističući da je prihod ostvaren evidentno povećanim ostvarenim prihodima koji su knjiženi na poziciji prihoda ostvarenog u prodavaonicama na otocima, a koji prihod da bi bio kudikamo manji da nije bilo brzih intervencija, po potrebi, korištenjem teretnog broda „Joke“.
5.2. Ponovila je da nije bilo obveze za plaćanje lučke pristojbe i naknade jer se motorni brod „Joke“ u luci zadržavao manje od 2 sata, pa da nije bilo obveze za plaćanje te naknade sukladno odredbi čl. 62. i 63. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama NN 158/2003. Ujedno da ne postoji zakonska obveza za obvezno izdavanje putnih naloga, poglavito ako je put trajao kraće od osam sati. Plovilo „Joke“ da je bilo upisano u knjigu upisnika trgovačkih brodova kao teretni brod pa samim tim da nije bilo obveze prijavljivati popis putnika tzv. crew listu, a koja obveza da postoji samo za jahte. Nadalje, ponovila je da je u predmetnom razdoblju ACY vodio evidenciju na način da popisuje brodove samo u noćnom periodu kada su usidrene, a da nije vodio evidenciju kojih brodova nema na vezu tijekom dana , ističući da je u jednom danu brod mogao isploviti i uploviti u marinu a da to ACY ne evidentira te da je brod mogao biti usidren i izvan marine.
5.3. Motorni brod „Joke“ da je nabavljen u 2004. godine a prodan je nakon tri godine tj. u lipnju 2007. godine. Kupoprodajna vrijednost, uz umanjenje amortizacije da je predstavljala prihod društva i na tu kupoprodajnu vrijednost društvo je obračunalo i platilo PDV u proračun RH, kao i porez na dobit na taj pripadajući prihod, ističući da društvo u konačnici nije imalo negativan saldo iz nabave predmetnog broda, niti da je proračun RH imao negativan saldo u odnosu na korišteni pretporez - PDV i obračunati i plaćeni PDV. Društvo „Kerum“ d.o.o. da je po Zakonu o računovodstvu svrstano u velika poduzeća pa je bilo u obvezi primjenjivati međunarodne računovodstvene standarde (MRS). Prema međunarodnim računovodstvenim standardima dobitke ili gubitke proizišle od prestanka priznavanja nekretnina, postrojenja i opreme treba uključiti u dobit ili gubitak kada je prestalo njihovo priznavanje. Brod da je ostvario poduzetničku svrhu za koju je nabavljen, ističući da je to bilo razdoblje ekspanzije društva „Kerum“ kada su se otvarali novi maloprodajni objekti i kada su se kupovale nove nekretnine. Za takvo nešto društvu su trebala financijska sredstva koje nije moglo osigurati iz obrtnih sredstava nego iz kredita dobivenih od financijskih institucija-banaka, a banke da su sagledavale snagu društva kroz kvalitetu menadžmenta, imovinu firme i ostvarenu realizaciju. Za podizanje rejtinga, ugleda i boniteta društva motorni brod „Joke“ da je imao značajnu ulogu. Rukovoditeljica računovodstva u društvu je bila diplomirana ekonomistica, ovlaštena revizorica koja je samostalno vodila računovodstvo i potpuno samostalno da je odlučivala na koju poziciju će knjižiti određeni poslovni događaj. Sva dokumentacija vezana za predmetni brod da je evidentirana u poslovnim knjigama društva odmah po nastanku poslovnih događaja i da je obuhvaćena u temeljnim financijskim izvještajima. Brod da je nabavljen isključivo za poduzetničke svrhe, sva dokumentacija da je ažurno evidentirana u knjigovodstvu društva, sve porezne obveze da su uredno evidentirane u poslovnim knjigama i uredno da su u zakonskom roku i plaćene. Porezno tijelo da je u nadzoru utvrdilo dodatne pobijane porezne obveze a koje su uz kamatu također plaćene u zakonskom roku.
6. Predstavnik drugookrivljene pravne osobe KERUM d.o.o. (sada u stečaju) iznoseći obranu pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu (listovi 301 -302 spisa) negirao je počinjenje kaznenog djela, u bitnome istovjetno navodeći kao i okrivljena pod 1) DN da je jahta "Joke" nabavljena 6. travnja 2004. i registrirana kao teretni brod, za koji se nije morala voditi crew lista, da se jahta mogla koristiti višenamjenski odnosno za vlastite potrebe društva, za charter ili kao teretni brod no u svakom slučaju da je korištena u poduzetničke svrhe. Pojasnio je kako društvo KERUM d.o.o. na gotovo svim dalmatinskim a i nekim drugim otocima (Pag, Novalja, Hvar, Korčula, Vis, Dubrovnik i sl.) ima prodajne objekte i da se jahta koristila za hitne intervencije na tim lokacijama, npr. kod inventure, kvarova u informatici i sl., kada redovni trajektni promet ne bi vozio, a sve kako bi se mogla organizirati djelatnost u tim prodajnim mjestima koja su donosila značajne prihode u okviru ukupnog poslovanja društva „KERUM“. Od navedene jahte društvo da je ostvarivalo prihode i s osnove najma tijekom 2005. i 2006. godine, primjerice najam društvu Neva Kerum d.o.o., Coca-Cola i Dalmacijacement. Podaci o isplovljavanju jahte pribavljeni od ACY Marina-e da su neuporabljivi jer ACY vodi evidenciju na način da samo u noćnom periodu, kada su jahte usidrene, utvrdi kojih jahti nema u marini dok takvu evidenciju tijekom dana ne vodi, pa tako primjerice ukoliko je jahta korištena za odlazak u prodajno mjesto na Visu za potrebe prijevoza stručnjaka za otklanjanje kvara na hladnjačama, za što je trebalo svega 2-3 sata a sve je obavljeno tijekom dana, onda da ACY nema evidenciju isplovljavanja jahte tog dana. Ujedno, istaknuo je da je društvo KERUM d.o.o. po konačnosti poreznog rješenja platilo sve novoutvrđene porezne obveze, zajedno s kamatama.
6.1. Pri ovakvoj obrani predstavnik drugookrivljene pravne osobe KERUM d.o.o. u stečaju je ostao i na raspravi (listovi 716 spisa), dodatno ističući kako iz rezultata provedenog dokaznog postupka nisu dokazani navodi optužnice. Pridružio se svim navodima koje je u svojoj obrani iznijela okrivljena pod 1), te je u bitnome ponovio da je brod "Joke“ kupljen i korišten isključivo u poduzetničke svrhe, prvenstveno radi hitnih intervencija na dislociranim lokacijama i prodavaonicama na otocima tijekom ljetnih mjeseci, zatim kroz iznamljivanje određenim zakupnicima (Coca-Cola, DalmacijaCement, ĐN i dr.), za što su ostvareni planirani prihodi. Konačno, kupnja broda da je služila povećanju goodwilla za društvo „Kerum“, poslovne reputacije kod poslovnih partnera i banaka, a što je bilo bitno jer su upravo banke financirale ekspanziju društva „Kerum“, kroz kupnju velikog broja nekretnina i otvaranja novih prodajnih mjesta. To također da je imalo značajan utjecaj na bonitet i poslovni ugled društva „Kerum“. Nadalje je istaknuo da se radi o razdoblju kada zakonom nije propisan minimalni prihod. Ujedno, društvo „Kerum“ da je prodalo brod kada je vidjelo da je isti ostvario svoju svrhu 2007. godine. Dalje je istaknuo da je društvo „Kerum“ platilo sve porezne obveze koje je utvrdila Porezna uprava, uključujući i kamate, kao i da je plaćen i pripadajući PDV od prodaje broda. Iznosi iz optužnice i rješenja Porezne uprave da se ne podudaraju, što također ukazuje na neodrživost optužnice. Zaključno je istaknuo da društvo „ ĐN“ nije počinilo nikakvo kazneno djelo, a posebno ne ono koje mu se stavlja na teret u ovom postupku.
7. Prije nego što je sud utvrdio završetak dokaznog postupka, stranke su navele kako nemaju primjedbi na tijek dokaznog postupka niti drugih dokaznih prijedloga.
8. Po provedenom dokaznom postupku sud je, analizirajući svaki dokaz posebno te ga dovodeći u vezu s drugim dokazima, cijeneći dokaze metodom slobodne ocjene dokaza, utvrdio kako nije dokazano da je okrivljena pod 1) DN, počinila kazneno djelo protiv gospodarstva - utajom poreza ili carine - djelo opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 3. u svezi st. 1. i čl. 52. Kaznenog zakona (NN 125/11- 61/15) a okrivljeno pod 2) trgovačko društvo KERUM d.o.o. u stečaju da bi bilo odgovorno za kazneno djelo protiv gospodarstva - utaju poreza ili carine - djelo opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 3. u svezi st. 1. i čl. 52. Kaznenog zakona (NN 125/11, 61/15) i u svezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, na način kako im se to stavlja na teret optužbom, zbog čega je navedene okrivljenike oslobodio optužbe na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08.
9. Kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ/11 čini onaj tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna (sada 2.654,46 eura), dok je kvalificirani oblik iz st. 3. ovog članka počinjen ako je kazneno djelo dovelo do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze velikih razmjera.
9.1. Biće ovog kaznenog djela obuhvaća poreze i carine koje su kao i porezi, prema Općem poreznom zakonu također vrsta javnih davanja, no po svojoj prirodi nije blanketno kazneno djelo koje bi se sadržajno moralo oslanjat i na propise iz drugih zakona. Ovo kazneno djelo ima dva oblika: prvi se ostvaruje činjenjem, a sastoji se u davanju netočnih i nepotpunih podataka o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze. Drugi oblik kaznenog djela ostvaruje se nečinjenjem, propuštanjem podnošenja porezne prijave. Zaštitni objekt ovog kaznenog djela sastoji se u discipliniranju gospodarskih djelatnika i osiguravanja redovnih prihoda države putem plaćanja poreza, s krajnjim ciljem da se poreznog obveznika prisili na plaćanje poreza koji je svjesno izbjegao davanjem netočnih i nepotpunih podataka o svom poslovanju.
9.2. Iz citirane odredbe KZ/11 proizlazi da se ne traži posebno svojstvo počinitelja, odnosno da djelo može počiniti bilo tko, stoga oznaka okrivljenika kao direktora i člana uprave trgovačkog društva KERUM d.o.o, ne predstavlja bitno obilježje djela, ali niti ne isključuje okrivljenu pod 1) kao počinitelja.
10. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za t.d. KERUM d.o.o. (listovi 295- 299 spisa) proizlazi da je jedini osnivač društva Kerum d.o.o., ĐN iz [adresa] te da je tijekom inkriminiranog razdoblja osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva KERUM d.o.o. bila upravo okrivljena pod 1) DN, kao član Uprave društva odnosno direktor koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno, pri čemu joj je ovlast za zastupanje prestala dana 2. srpnja 2012. godine. Nadalje, iz sudskog registra je razvidno kako je društvo Kerum d.o.o., između ostalog, registrirano za obavljanje djelatnosti pomorskog i obalnog prijevoza, usluga iznajmljivanja i posredovanja u iznajmljivanju vozila (rent-a-car), plovnih objekata, čuvanje i održavanje plovnih objekata, usluga skipera i dr..
11. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da je tijekom inkriminiranog razdoblja okrivljena pod 1) DN bila odgovorna osoba unutar t.d. Kerum d.d. (sada u stečaju) u smislu čl. 87. st. 6. KZ/11.
12. Kao sporno u postupku valjalo je raspraviti i utvrditi jesu li okrivljenici tijekom inkriminiranog razdoblja od 1. travnja 2004. do 31. prosinca 2006., i to okrivljena pod 1) DN s ciljem da okrivljenik pod 2) t.d. KERUM d.o.o. u stečaju djelomično izbjegne plaćanje poreza dala netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, što je dovelo do smanjenja porezne obveze velikih razmjera, zbog čega je društvo KERUM d.o.o. u navedenom razdoblju manje obračunalo i prijavilo poreza na dodanu vrijednost od 3.907.073,15 kn, te poreza na dobit u iznosu 1.164.790,05 kn, pribavivši sebi nepripadnu materijalnu dobit na štetu proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 4.764.358,54 kune. Ujedno, u postupku je bilo sporno među strankama je li predmetni brod „Joke“ koji je registriran kao teretni brod nabavljen i korišten u poslovne svrhe.
13. U postupku nije bilo sporno da je u veljači 2008. od strane Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Split obavljen inspekcijski nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih javnih davanja nad t.d. Kerum d.o.o. (sada u stečaju) te da je predmet poreznog nadzora od strane poreznih inspektora bio nadzor ispravnosti i zakonitosti utvrđivanja obveze poreza na dodanu vrijednost od 1. travnja 2004. do 31. prosinca 2006., nadzor obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, prireza na porez na dohodak, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za zapošljavanje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, posebnog doprinosa za razdoblje od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2006. te nadzor ispravnosti i zakonitosti utvrđivanja obveze poreza na dobit od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2006. godine . Nadalje, nije bilo sporno ni da je u ožujku 2009. od gore navedenog tijela predmet inspekcijskog nadzora nad t.d. Kerum d.o.o. u ponovljenom postupku bio nadzor ispravnosti i zakonitosti utvrđivanja obveze poreza na dodanu vrijednost od 1. travnja 2004. do 31. prosinca 2006. te nadzor ispravnosti i zakonitosti utvrđivanja obveze poreza na dobit od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2006. godine.
13.1. Nije bilo sporno niti da je po provedenom poreznom nadzoru od strane Porezne uprave u ponovljenom postupku doneseno porezno rješenje Klasa: UP/I-471- 02/08-01/101, Ur.broj: 513-07-17-09-09 od 4. lipnja 2009. (listovi 28-40 spisa) kojim je t.d. Kerum d.o.o. utvrđen manje obračunati porez na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2004. u iznosu od 479.006,22 kn i kamata zbog nepravodobno plaćenog poreza do dana sastavljanja dopunskog zapisnika od 272.954,80 kn, manje obračunati porez na dodanu vrijednost za 2005. godinu u iznosu od 733.883,04 kn i kamata zbog nepravodobno plaćenog poreza do dana sastavljanja dopunskog zapisnika od 308.110,24 kn, manje obračunati porez na dodanu vrijednost za 2006. godinu od 729.722,29 kn i kamata od 196.905,06 kn, manje obračunati porez na dobit za 2005. godinu od 992.991,72 kn i kamata od 416.485,21 kn, manje obračunati porez na dobit za 2006. godinu od 17.212,12 kn i kamata od 4.637,38 kn, a koje rješenje je ujedno potvrđeno u drugostupanjskom upravnom postupku rješenjem Ministarstva financija od 6. listopada 2009. (listovi 23 - 26 spisa). Nadalje, nije bilo prijeporno niti da je t.d. Kerum d.o.o. u stečaju dobrovoljno podmirilo cjelokupni dug u studenom 2009. po citiranom prvostupanjskom poreznom rješenju, što ujedno proizlazi iz rekapitulacije društva KERUM d.o.o. o plaćenim obvezama po rješenjima Porezne uprave (listovi 116-235 spisa), dopisa Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split KLASA: 471-01/26-02/87, URBROJ: 513-07-17-26-2 od 20. ožujka 2026. (listovi 669-670 spisa) te dopunjenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Mate Zeljka (listovi 685-689 spisa), a što uostalom i nije bilo sporno između stranaka u ovom postupku.
14. Optužbom se okrivljenu pod 1) teretilo da je u inkriminiranom razdoblju od
1. travnja do 31. prosinca 2004.:
- kroz poslovne knjige društva i podnesene porezne prijave neistinito prikazala poslovne događaje vezane za kupnju i korištenje plovila registriranog kao motorni brod "Joke", na način da je protivno čl. 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95-76/07) te čl. 104. i čl. 108. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96- 79/07) nabavu predmetnog plovila, s pripadajućom opremom, deklarirala u gospodarske svrhe te PDV obračunat i naplaćen pri uvozu prema Jedinstvenoj carinskoj deklaraciji od 06. travnja 2006. u ukupnom iznosu od 4.210.162,00 kuna neosnovano iskazala u obrascu PDV-a za mjesec travanj 2004. kao pretporez,
- PDV sadržan u primljenim isporukama dobara i usluga vezanih za plovilo u razdoblju 2004., 2005. i 2006. u ukupnom iznosu od 205.257,67 kuna neosnovano iskazivala i koristila kao pretporez iako plovilo nije korišteno u gospodarske svrhe,
- protivno čl. 11. st. 4. Pravilnika o porezu na dobit (NN 90/05 -133/07) sve troškove koji su se odnosili na predmetno plovilo koje nije korišteno u gospodarske svrhe neosnovano iskazivala u rashode društva umanjujući time osnovicu poreza na dobit, na koji način je društvo KERUM d.o.o. u navedenom razdoblju manje obračunalo i prijavilo poreza na dodanu vrijednost od 3.907.073,15 kn, te poreza na dobit u iznosu 1.164.790,05 kn, i pribavilo sebi nepripadnu materijalnu dobit na štetu proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 4.764.358,54 kune.
15. Pregledom Odluka društva od 25. siječnja 2005. godine i 2. siječnja 2006. godine (listovi 351-352 spisa) razvidno je da okrivljena pod 1) DN kao direktor društva pod tadašnjim nazivom Kerum d.o.o. donosi odluku da se predmetno plovilo može koristiti samo u poslovne svrhe u cilju stjecanja dobiti društva, a sve sukladno djelatnostima navedenih u predmetu poslovanja društva Kerum d.o.o. i ostvarivanju što većeg profita. Ujedno, u odluci od 2. siječnja 2006. godine okrivljena pod 1) nalaže rukovodnim strukturama društva da plovilo tvrtke MB „Joke“ koriste za promptne intervencije na otocima, gdje se nalaze prodavaonice društva, radi brzine otklanjanja nedostataka i rješavanja problema, a sve u cilju ostvarivanja što veće realizacije u prodavaonicama.
16. Nadalje, pregledom "Pregled korištenja plovila" (list 353-379 spisa), razvidno je da je u istom zabilježeno korištenje predmetog plovila na temelju gore spomenute Odluke od 25. siječnja 2005., s naznakom vremena, relacije plovidbe, utroška goriva te svrhom plovidbe.
17. Iz dopisa ACI marina Split od 29. listopada 2007. (list 383 spisa) proizlazi da nemaju evidenciju o uplovljavanju i isplovljavanju predmetnog plovila „Joke“ za 2004., te su dostavljeni podaci za 2005. i 2006. godinu kada prema njihovim evidencijama predmetno plovilo nije bilo na privezu u ACI marini Split.
18. Ispitana u svojstvu svjedoka ŽN (listovi 536-537 spisa) koja je u inkriminirano vrijeme u društvu „KERUM“ obavljala računovodstvene poslove, izjavila je da je samostalno određivala kako knjižiti određeni poslovni događaj, sve u skladu sa zakonom i pravilima struke, i da joj DN kao direktor društva nije davala naputke kako iskazati bilo koji poslovni događaj u poslovnim knjigama. Nikada da nije sudjelovala u nastanku poslovnih događaja u svezi kojih su vršena knjižen ja, već da je na temelju dostavljene joj dokumentacije (računi, ugovori i sl.) bila upoznata sa materijalnim knjigovodstvom, pa je tako na temelju dobivene knjigovodstvene dokumentacije bila upoznata i s činjenicom da je društvo „KERUM“ u poslovne svrhe nabavilo jahtu naziva "Joke" iz Italije. Nakon nabave na knjiženje da je dobila ugovor o kupnji, uz prateću dokumentaciju (Jedinstvenu carinsku deklaraciju i dr.), pa je knjižila plovilo kao osnovno sredstvo, obvezu prema dobavljaču, nabavnu cijenu te pretporez u obračunskom razdoblju. Sva kasnija knjiženja vezana uz korištenje plovila "Joke" također da su vršena na temelju dostavljene dokumentacije. Na temelju dostavljenih računa za najam broda društvu Dalmacijacementu, Coca-Coli kao i vlasniku ĐN, da je mogla opravdano zaključiti kako se brod koristi u poslovne svrhe. Osim ovih računa vezanih za najam plovila dobivala je i "Preglede korištenja plovila" kao "vanknjigovodstvenu ispravu" koje je umetala u Registrator plovila te potom sve podatke o utrošku goriva s Pregleda evidentirala u "raster" tablicu svih troškova vezanih za korištenje plovila (gorivo, troškovi održavanja i sl.). Nakon što su imenovanoj svjedokinji predočene "Odluke" od 25. siječnja 2005. i 02. siječnja 2006. kojima okrivljena ON kao direktor društva „KERUM“ odlučuje da se polovilo "Joke" može koristiti samo u poslovne svrhe" (list 351 i 352 spisa), imenovana svjedokinja je izjavila da predočene odluke smatra "pratećim dokumentom" uz sredstvo rada-plovilo "Joke", da su joj dostavljene preko Protokola društva i da su služile kao opravdanje za poslovno korištenje plovila odnosno temelj za knjiženje sve kasnije dostavljene dokumentacije vezane za troškove korištenja plovila. Ujedno, istaknula je da je bitno razlučiti da knjigovođa-računovođa ne sudjeluje u nastanku poslovnog događaja poput kupovine, prodaje i sl. pa o istinitosti tih događaja ne može suditi, a slijedom toga ni o dokumentaciji koja prati sami poslovni događaj, osim sa aspekta računovodstvene struke, pojašnjavajući da je isprava računovodstvo vjerodostojna ako sadrži sve bitne elemente.
18.1. Svjedokinja ŽN je iskazivala samo u okviru onoga što joj je poznato iz vođenja dokumentacije ne ulazeći u vjerodostojnost iste. S obzirom da iz njezinog iskaza ne proizlaze saznanja o bitnim činjenicama inkriminiranog djela, ovaj sud nije mogao temeljiti odluku između ostalog i na njezinom iskazu.
19. Kako bi se utvrdilo jesu li se u postupanju okrivljenika ostvarila zakonska obilježja terećenog kaznenog djela, u postupku je izveden dokaz financijsko - knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku BN.
20. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 3. svibnja 2017. i 15. svibnja 2017. (listovi 500-518, 520-528 spisa), koji je izrađen na temelju dokumentacije koja prileži spisu, stalni sudski vještak BN je utvrdio kako iz raspoložive dokumentacije proizlazi da je plovilo „Joke“ nabavljeno u poduzetničke svrhe za obavljanje registrirane djelatnosti društva, a sve u cilju smanjenja troškova i ostvarivanja što većeg prihoda i iz toga dobiti društva. Istaknuo je da se ne raspolaže nikakvom relevantnom dokumentacijom iz koje bi se moglo zaključiti da je baš nabavka plovila stvarno povećala uspješnost poslovanja društva „Kerum“ u 2004., 2005. i 2006. godini, pojašnjavajući da tržište daje odgovor na pitanje koja je odluka poslovno opravdana u vođenju tvrtke, a koja ne. Kako je plovilo „Joke“ u 2007. godini (godinu prije nego je Porezna uprava vršila porezni nadzor u društvu Kerum d.o.o) vraćeno isporučitelju, to očito da su u društvu „Kerum“ ocijenili kako nabavljeno plovilo nije potvrdilo svoju ekonomsku opravdanost za društvo. Vještak dalje u bitnome ističe kako nabavku plovila „ T“ s ciljem stjecanja dobiti društva „Kerum“ nije moguće samo promatrati sa stajališta ostvarenih prihoda od najma plovila trećim osobama i evidentiranih troškova, u bitnome pojašnjavajući da je plovilo korišteno i za poslovne svrhe društva „Kerum“ za koje se ne evidentiraju prihodi te da nabavljeno plovilo donosi određene benefite društvu koje nije moguće samo brojkama izraziti. Nadalje, u društvu „Kerum“ 30% iznosa troškova plovila „Joke“ da se evidentiralo kao vlastita potrošnja, na što da je obračunata pripadajuća obveza poreza na dodanu vrijednost i za tih 30% troškova se povećava i porezna osnovica za obračun poreza na dobit. Vještak dalje utvrđuje kako s obzirom na iznos iskazanih troškova vezanih za plovilo (trošak amortizacije, motornog goriva, usluge tekućeg održavanja i premije osiguranja) i iskazanih prihoda od uporabe plovila, pa i onih benefita koje nije moguće egzaktno valorizirati, kako nabavka plovila „Joke“ za društvo „Kerum“ nije bila poslovno dobra odluka. Nadalje, u raspoloživoj dokumentaciji da se nalaze podaci o putnim nalozima i evidentiranim troškovima dnevnica samo za 2006. godinu. Nastavno, u knjigovodstvenoj dokumentaciji „Kerum“ za 2006. godinu da su evidentirana četiri (4) putna naloga na ime TN u ukupnom iznosu od 755,00 kuna i jedan (1) putni nalog na ime IN u iznosu od 170,00 kuna. Na ime EN nije evidentiran ni jedan putni nalog. Izvršene isplate dnevnica se odnose na druge dane, a ne odnose se za dane kada su navedene osobe bile evidentirane u plovidbi, dok se ne raspolaže podacima o isplatama po putnim nalozima u 2005. godini. Dalje je istaknuo da ukoliko je vrijeme provedeno na putu bilo kraće od osam (8) sati tada da nema osnova za isplatu dnevnica niti da se u tim slučajevima evidentira službeno putovanje.
20.1. Nadalje, pojedinačne Preglede korištenja plovila „Joke“ da ne prati vjerodostojna dokumentacija o plaćenim lučkim pristojbama i naknadama u lukama uplovljavanja. Osim računa ispostavljenih unajmiteljima plovila (Neva Kerum d.o.o., Coca Cola beverages d.o.o., Ino. Partner Commp.Miccela ĐN i Dalmacijacement d.d.) i podataka o svrsi i relaciji putovanja navedenih u Pregledu korištenja plovila, ne raspolaže se nikakvom drugom popratnom dokumentacijom. Vještak navodi da uporaba plovila s ekonomskog aspekta u svrhu ostvarivanja što većeg profita društva nije bila isplativa. Međutim, odluku o tome kada i na koji način će se koristiti imovina trgovačkog društva donosi uprava i o tome u slučaju „ ĐN“ podnosi izvješće Skupštini društva.
20.2. Vještak BN dalje utvrđuje da su s osnova najma plovila u 2005. i 2006 godini iskazani prihodi u iznosu od 360.104,80 kuna. Troškovi korištenja plovila u društvu Kerum d.o.o. nisu evidentirani u odnosu na pojedinačne plovidbe, pojašnjavajući da su troškovi koji se odnose na plovilo evidentirani u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu, koji propisuje da se u knjigovodstvenoj evidenciji poslovni događaji evidentiraju u vrijeme njihovog nastanka. U bitnome je naveo da nije moguće, temeljem raspoložive dokumentacije, odgovoriti koliki su bili troškovi plovila u svrhu njegovog najma, pojašnjavajući da se raspolaže samo s podacima o prihodima od najma plovila i ukupnim troškovima plovila. Korištenje plovila od strane ĐN da je evidentirano samo kroz izdani račun br. 1961/5 od 14. kolovoza 2005. godine. Kada se usporede samo ostvareni prihodi po osnovi najma broda koji ukupno za 2004., 2005. i 2006. godinu iznose 560.732,78 kuna i evidentirani ukupni rashodi plovila u istom razdoblju od 6.384.683,03 kuna, tada da se može kazati kako tu nema ekonomske opravdanosti. Međutim u konkretnom slučaju da nema dovoljno ostalih parametara kojima bi se vrednovalo koliko za društvo „ ĐN“ donosi koristi brza intervencija na otklanjanju nastalih problema u poslovanju u prodajnim mjestima na otocima gdje se može doći jedino brodom. Isto tako da nema egzaktnih podloga temeljem kojih bi se vrednovalo što za goodwill tvrtke „Kerum“ znači u svojoj imovini imati plovilo. Obradom raspoložive dokumentacije iz koje je razvidno kako se plovilo „Joke“ knjigovodstveno vodilo u poslovnim knjigama društva „Kerum“ od evidentiranja nabave, preko ostvarenih prihoda i rashoda, te knjiženja obveza prema proračunu RH na ime vlastite potrošnje, vještak BN zaključuje da nije moguće tvrditi da plovilo „Joke“ nije nabavljeno u poduzetničke svrhe, pa da stoga ne može kazati da je po tom osnovu oštećen proračun pri izvršavanju poreznih obveza.
20.3. U dopuni pisanog nalaza i mišljenja od 1. srpnja 2025. (listovi 608 -610 spisa), vještak BN je utvrdio, a kada bi se uzelo da je plovilo „ T“ nabavljeno u privatne svrhe, da bi u knjigovodstvenoj evidenciji društva „Kerum“ bile veće iskazane obveze za PDV u iznosu od 4.016,589,44 kune i veće obveze za porez na dobit u iznosu od 1.164.790,05 kuna.
20.4. U usmenom vještačenju (601-603 i 623 spisa), vještak BN je ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja iz 2017. godine, pojašnjavajući da je u spisu pronašao pet računa koji su od strane firme "Kerum" ispostavljeni društvima "Neva Kerum" d.o.o., zatim "Coca Cola beverages" d.o.o., Ino. Partneru Commp.B., zatim ĐN kao privatnoj osobi i društvu "Dalmacijacement" d.d.. Naveo je da je u dokumentaciji pronašao izdate račune po godinama, iznosima najma, zaračunatog PDV-a i ukupno fakturirano za svakog od njih. Nadalje, pojasnio je da u dokumentaciji nije pronašao izdane putne ili radne naloge, već da se nalazio popis, "Pregled korištenja plovila", po datumima, koji je bio sastavljen u firmi „ ĐN“, gdje su pisale relacije, broj dana na putu, svrha plovidbe. Posebno upitan da pojasni termin "goodwill", odnosno podloge na kojoj bi potencirao "goodwill" u nabavi plovila za firmu „Kerum“, koji su inače kriteriji za "goodwill" kod procjene gospodarske biti i luksuzne nabave, i je li ista razmatrana s obzirom na djelatnost firme „Kerum“, u bitnome je izjavio da je za firme koje su izlistane na burzi vrlo lako utvrditi njihov "goodwill" jer se on tu iskazuje između temeljnih vrijednosti u kapitalu društva gdje bi se trebale iskazivati u nominalnim iznosima temelja kapitala, a na burzi se postižu manje ili više cijene od tih. Istaknuo je kako se u konkretnom slučaju radi o firmi d.o.o. koja se bavi uglavnom trgovinom i kojoj je jako bitna percepcija potrošača, njihovih imidža, stabilnosti, pouzdanosti rada s njima itd., pojašnjavajući da firme svoju poziciju na tržištu pokušavaju pokazati i svojim reprezentativnim objektima, organiziranjem "team building" za svoje zaposlenike na najreprezentativnijim lokacijama i skupim hotelima, iskazivanja kroz luksuzne interijere, automobile koje firma vozi itd. Ovdje da se radi o firmi Kerum koja je d.o.o. i da je bilo teško procjenjivati koliki je "goodwill" jer se npr. u bilancama poduzeća za jednu godinu može utvrditi da "goodwill" vrijedi "X", a u drugoj godini ili drugom trenutku se on sruši. Dalje je izjavio kako se "goodwill" odnosi uglavnom na velike firme koje ostvaruju stotine milijardske prihode (u kunama), ali gospodarska bit takve nabave se može osporavati ukoliko se ona troši u privatne svrhe, u bitnome upućujući i kako je država 28. lipnja 2010. godine donijela Zakon (NN 80/2010) kroz izmjene i dopune Zakona poreza na dobit, koji propisuje da za osnov korištenja plovila i zrakoplova u ostvarenom poreznom razdoblju, prihod mora biti najmanje 7% od nabavne vrijednosti te imovine, a sve kako bi se osporio trošak koji bi bio evidentiran i na njima iskazana obaveza PDV-a, održavanja, servisiranja, primljene usluge itd. Nadalje, društvo „ ĐN“ da je u inkriminirano vrijeme bio veliki poduzetnik i sigurno da je kod banaka stvarao percepciju da je on poželjan klijent.
20.5. Ujedno, pojasnio je da je u svojoj dopuni nalaza i mišljenja utvrdio, u situaciji da je predmetno plovilo bilo nabavljeno u privatne svrhe, da je firma " ĐN" iskazala veće obveze pretporeza nego što bi joj pripadale u iznosu od 4.016,589,44 kune i iskazala manju obvezu poreza na dobit u iznosu od 1.164,790,05 kuna. Na poseban upit okrivljene pod 1) DN zašto nije u svojoj dopuni nalaza i mišljenja oduzeo pripadajući PDV u računima izdatim raznim firmama i fizičkim osobama u iznosu 109.516,29 kuna, u bitnome je izjavio da mu se vjerojatno dogodila omaška i da prihvaća primjedbu naprijed imenovane okrivljene pod 1) te prihvaća da je za taj iznos trebalo umanjiti obvezu za PDV, te je izmijenio zaključak sa 3. str. na način da na dnu tabele umjesto utvrđene obaveze u iznosu od 4.016.589,44 kuna treba stajati iznos od 3.907.073,15 kuna.
21. S obzirom na neke zaključke stalnog sudskog vještaka BN koji se upustio u pravna pitanja u svom pisanom i usmenom nalazu i mišljenju, sud je naložio novo financijsko-knjigovodstveno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Mati Zeljku.
22. U pisanom nalazu i mišljenju vješaka Mate Zeljka od 12. veljače 2026., s prilozima (listovi 633-663 spisa) vještak Zeljko je istaknuo da je u Republici Hrvatskoj uveden uvjet minimalnog prihoda (7% u odnosu na nabavnu vrijednost za plovila i zrakoplove), i to izmjenama ZoPD-a (Zakona o porezu na dobit) objavljenima u NN 80/2010 dana 28. lipnja 2010., a koje su stupile na snagu od dana 1. srpnja 2010. godine. U istom aktu je izričito dodan novi skup stavaka u tadašnji čl. 12. ZoPD -a, uključujući uvjet da porezni obveznik po osnovi korištenja plovila ostvari prihod najmanje u visini od 7% nabavne vrijednosti plovila ili zrakoplova, uz dodatni uvjet registracije djelatnosti. U ovoj odredbi da je jasno stvoren okvir uvjeta korištenja plovila u trgovačkim društvima. Samim time, vještak navodi da prije 1. srpnja 2010. godine nije postojao uvjet minimalnog iznosa prihoda, upućujući da u izvornom ZoPD-u (NN 177/2004) u odredbama o amortizaciji (čl. 12.) nema posebnog pravila koje bi tražilo minimalni postotak prihoda za plovila/jahte, niti postoji mehanizam “automatskog” povećanja porezne osnovice ako prihod nije ostvaren, ističući da se do trenutka donošenja spomenute novele prepustilo vlastitim tumačenjima Porezne uprave što je bilo, a što nije bilo potrebno za priznavanje troškova u slučajevima kad je plovilo bilo nabavljeno i knjiženo kao imovina/osnovno sredstvo u jednom poduzeću/trgovačkom društvu. Porezno priznavanje amortizacije i troškova vezanih uz plovilo da se primarno “lomilo” na općem kriteriju povezanosti rashoda s obavljanjem djelatnosti (dokazivanjem poslovne svrhe i uporabe), što je subjektivan pristup koji do tog trenutka nije imao utemeljenje niti numerički prag od 7% prihoda, koji bi sam po sebi “rušio” priznavanje rashoda za tu godinu.
22.1. Nastavno, prije donesenog propisa dana 1. srpnja 2010. godine kada je doneseno pravilo da se u smislu poreza na dobit, pa ultimativno i u smislu poreza na dodanu vrijednost mora ostvariti minimalnih 7% od ukupne nabavne vrijednosti plovila da bi se opravdala njegova kupnja na ime poduzeća, nije postojao nikakav porezni niti pravni okvir što predstavlja porezni ili poslovni benefit kod kupnje plovila, niti je postojao nekakav okvir u smislu maksimalnog ili minimalnog iznosa. Samim time procjena poslovnog benefita ili isplativost s ekonomskog aspekta ostvarivanja što većeg profita društva da je bila isključivo subjektivna i neutemeljena na bilo kakvom propisu. Tako da je bilo koja zainteresirana stranka mogla na svoj način protumačiti kupnju nekog osnovnog sredstva na ime poduzeća, bez pravnog, poreznog ili zakonskog utemeljenja, ističući da je upravo iz ovog razloga i doneseno pravilo 7% prihoda od 1. srpnja 2010. godine do danas.
22.2. Vještak Zeljko je dalje izjavio da su kroz 2005. i 2006. godinu evidentirani izlasci broda kroz dokumente pod nazivom „evidencija korištenja plovila“, te evidencija ACI marine koja je vodila evidenciju uplovljavanja i isplovljavanja predmetnog broda, dok nema podataka vodi li ACI marina evidenciju svakog isplovljavanja ili se radi o dnevnom i/ili noćnom prebrojavanju. Vještak Zeljko je utvrdio da je plovilo „Joke“ ostvarivalo određene prihode od davanja plovila u najam, ističući da je vlasnik Kerum d.o.o., ĐN, evidentno imao račun na iznos 305.000,00 kn u 2005. godini, dok su korisnici najma u 2004. godini bili Neva Kerum d.o.o., Coca Cola beverages d.o.o., Partner Commp. Miccela L. te Dalmacijacement d.d. u 2006. godini. Vještak dalje utvrđuje da je na iznose troška goriva 671.233,34 kn i troškove održavanja 261.756,14 kn korišten pretporez (odbitni PDV) u iznosu od 205.257,67 kn. Vještak Zeljko je zaključio, a što se tiče poslovne opravdanosti kupnje određenog broda prije 1. srpnja 2010. godine kada nije postojao uvjet minimalnog iznosa prihoda niti mehanizam “automatskog” povećanja porezne osnovice ako prihod nije ostvaren, da je nemoguće polemizirati je li neki poslovni događaj, u konkretnom slučaju kupnja predmetnog plovila, ekonomski isplativa ili ne, pojašnjavajući da je benefit tadašnjeg društva mogao biti organizacija poslovnih sastanaka, ugošćavanje klijenata, pregovori s partnerima, networking događanja, promotivni eventi, te da brod jača brand percepciju, pozicionira firmu kao uspješnu i stabilnu, stvara diferencijaciju na tržištu i slično. Nadalje, u dopuni svog pisanog nalaza i mišljenja od 7. svibnja 2026. (listovi 685-689 spisa), vještak Zeljko je utvrdio da je društvo „Kerum“ podmirilo porezne obveze utvrđene zapisnikom o obavljenom nadzoru Porezne uprave, Područnog ureda Split KLASA: 471-02/07-01/191, URBROJ: 513-07-17-08-11 iz 2006. godine i dopunskog zapisnika KLASA: UP/I-471-02/08-01/101, URBROJ: 513-07-17-09-08 iz 2008. godine, a kako to prozlazi iz dopisa Porezne uprave od 20. ožujka 2026. (listovi 688-689 spisa).
23. Potom je sud radi razjašnjenja spornih pitanja na raspravi održanoj 14. svibnja 2026. proveo usmeno vještačenje po stalnim sudskim vještacima Mati Zeljku i BN.
24. U usmenom vještačenju stalni sudski vještak Mato Zeljko (listovi 698-703 spisa) je ostao kod ranije sačinjenog pisanog nalaza i mišljenja od 12. veljače 2026. te dopune istog od 7. svibnja 2026., pojašnjavajući da je država donijela propis u obliku izmjena Zakona o porezu na dobit koji je objavljen u NN broj 80/2010, a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. te koji i dan danas vrijedi, a odnosi se na mogućnost korištenja pretporeza i vezanih troškova u t.d. pod uvjetom da se za tu godinu u kojoj se taj pretporez koristio i pripadajući trošak ostvari minimalno 7% + pdv u odnosu na nabavnu vrijednost plovila. Istaknuo je da su dodatni uvjeti koji su tim propisom doneseni da je tvrtka registrirana za takvu djelatnost, da je plovilo ili brod registrirano za gospodarske poslove u svom upisnom listu i drugi slični uvjeti. Ujedno je izjavio da ne vidi što bi kod prethodno sačinjenog vještačenja kolege BN i njegovog vještačenja imao što dodati, oduzeti ili zamjeriti u smislu načina izražavanja.
24.1. Posebno upitan na okolnost utvrđenja je li plovilo korišteno u poslovne ili privatne svrhe, a tiče se razdoblja prije 2010. godine, pojasnio je da je gotovo u svim nadzorima takve vrste Porezna uprava koristila Međunarodne računovodstvene standarde u kojima su utvrđivali da plovilo je ili nije korišteno u poslovne svrhe na način da su zaključivali da je određeni prihod koji bi utvrdili za neku godinu bio nedovoljan u odnosu na logičnu količinu prihoda koji se odnosi na kupovnu vrijednost plovila, ističući da je zbog porezne i ekonomske nelogičnosti takvih zaključivanja donesen spomenuti propis 2010. godine. Dalje je pojasnio da je u svom vještačenju uzeo u obzir ekonomsku analizu na način da je prepisao utvrđene prihode za predmetne godine i osobe ili firme kojima se taj prihod fakturirao , ističući da se ne može baviti subjektivnim procjenama i tvrditi što bi bio dovoljan, a što nedovoljan iznos prihoda da bi se takvo nešto opravdalo. Ekonomska opravdanost nečega da se može u modernoj Europi opravdati samo egzaktnim propisima u smislu poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost. Nabava bilo kojeg osnovnog sredstva (dugotrajna imovina nekog društva) mora imati svoju ekonomsku opravdanost, u bitnome pojašnjavajući da ni prije 2010. nije bilo moguće bilo koje osnovno sredstvo koristiti za privatne svrhe, upućujući da je prije tog razdoblja bilo nemoguće matematički utvrditi tu ispravljivost za to razdoblje. Dalje je izjavio da poslovni benefit može biti cijeli niz aktivnosti koji ne zahtijevaju prihode ostvarene na osnovnom sredstvu, u bitnome navodeći da je prije 2010. bilo moguće opravdati kupovinu plovila ili zrakoplova sa brendiranjem, događajima, ili pukim pokazivanjem ako se radi o velikoj tvrtki koja ima brend. Velika tvrtka je svaka ona koja ima visoku aktivu i iznad 50 zaposlenih, a u konkretnom slučaju, vještak Zeljko utvrđuje da je t.d. „Kerum“ d.o.o. bila velika tvrtka. Dalje je pojasnio da je brend svaki onaj naziv koji je zaštićen u smislu da nitko drugi ne može isto ime u svojoj državi koristiti kao naziv tvrtke. Posebno upitan je li termin benefit o kojemu je iskazivao istoznačnica za termin goodwill o kojem je u svom vještačenju govorio vještak BN, a nakon što mu je predočen pisani nalaz i mišljenje vještaka BN od 2017., vještak Zeljko je istaknuo da on i vještak BN donose isti zaključak u ovom predmetu, pojašnjavajući da je kolega BN utvrdio da ne može kroz matematiku prihoda i rashoda utvrditi ekonomsku opravdanost, a što znači upravo ono o čemu je i on iskazivao. To nikako da ne znači da ekonomske opravdanosti ima ili nema, nego, da nema matematike s kojom se to može propisno utvrditi, te da se radi o procjenama onoga tko tumači je li nešto isplativo ili nije isplativo. Tamo gdje ima goodwilla, on se knjiži, u bitnom ističući da u konkretnom slučaju pitanje goodwilla ili ekonomske opravdanosti nema u smislu egzaktne znanosti te da se ekonomska korist odnosno isplativost ne utvrđuje samo registracijom, registriranom djelatnošću, brendiranjem ili drugim već opisanim okolnostima, pojašnjavajući da su to sve preduvjeti kao što je upisni list broda, primjerice, da bi uopće mogli brod ili zrakoplov knjižiti u imovinu društva i imati porezne ili druge benefite.
25. Stalni sudski vještak BN je u usmenom vještačenju na raspravi održanoj 14. svibnja 2026. (listovi 702-703 spisa) ostao pri svom ranijem vještu i dopunama istog, ističući da temeljem izlaganja vještaka Zeljka smatra da se u ničemu bitnom njihova vještačenja ne razilaze odnosno da im se vještačenja po svemu u bitnom podudaraju. Dodatno se referirao na pitanje goodwilla. Pojasnio je da je goodwill u smislu zakona vrijednost poduzeća izvan evidentiranog knjigovodstvenog stanja imovine poduzeća. I to da se utvrđuje za društva koja su na burzi vrlo lako jer dnevno društvu na burzi vrijednost njenih dionica pada ili se smanjuje. Kod društva koja nisu na burzi, gdje nema tzv. licitacije njene vrijednosti, prepušteno je procjeniteljima da utvrđuju kolika bi bila vrijednost goodwilia i to može odstupati od procjenitelja do procjenitelja, ističući da nema egzaktnog izračuna za goodwill za društva koja ne kotiraju na burzi te da bi to bili benefiti koje firme postižu prezentirajući se svojim dobavljačima, kupcima ili bankama tj. poslovnim partnerima da bi se kod njih stekao bolji dojam o kvaliteti i uspješnosti firme, a radilo bi se o benefitu o kojem je u svom nalazu govorio vještak Zeljko, kao i on sam.
26. Prema mišljenju vještaka Zeljka ovakva situacija za koju se terete okrivljenici nije bila pravno regulirana pa je vještak utvrdio da se prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit (NN 80/2010) koji je stupio na snagu 1. srpna 2010. dolazilo do subjektivnog tumačenja opravdanosti korištenja plovila ili nekog drugog sredstva u imovini poduzeća/trgovačkog društva. Iako se i vještak Zeljko upustio u neka pravna pitanja, sud je ocijenio da su u odnosu na relevantne činjenice inkriminiranog djela nalazi oba vještaka suglasni, pa ih je sud i prihvatio ocijenivši ih stručnim, logičnim, uvjerljivim i sačinjenim lege artis, osim u dijelu koji se odnosi na pravne zaključke.
27. Podrobnom analizom kako pisanog tako i usmenog nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka BN i Mate Zeljka sud je na nedvojben način utvrdio da u postupku nije dokazano da je okrivljena pod 1) DN tijekom inkriminiranog razdoblja od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2006. dala netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze na koji način bi dovela do smanjenja porezne obveze velikih razmjera te da bi okrivljeno trgovačko društvo pod 2) Kerum d.o.o. u stečaju inkriminiranim postupanjem okrivljene pod 1) pribavilo sebi nepripadnu materijalnu dobit na štetu proračuna Republike Hrvatske.
28. Okrivljenici pod 1) i pod 2) se u osnovi suglasno brane da je predmetni brod korišten u poslovne svrhe društva za koje se prihodi ne evidentiraju na kontu prihoda broda nego su prikazani u velikom prihodu prodavaonica te da je nabava predmetnog broda omogućila buduće ekonomske koristi društvu „Kerum“ od druge imovine, koje ne bi bilo da nije bilo upotrebe broda za vlastite potrebe društva a predmetni brod da je nabavljen da podigne bonitet, kredibilitet društva „Kerum“, kao i da u situacijama potrebe podigne mogućnost realizacije prodaje u trgovinama dislociranim po otocima u ljetnim mjesecima, kada se potražnja i realizacija značajno povećava zbog priljeva turista u tom periodu, u bitnome ističući da je primarni cilj bio putem vlasništva predmetnog broda podići bonitet i rejting društva pred financijskim institucijama i dobavljačima i omogućiti nesmetano obavljanje prodaje robe u maloprodajnim objektima na otocima u čemu da je u konačnici društvo i uspjelo.
29. Naime, 1. srpnja 2010. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama poreza na dobit (NN 80/2010), pa je tako člankom 6. ovog Zakona, između ostalog, i to st. 15. propisano da se ne priznaju rashodi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost. Nadalje, st. 16. ovog članka propisano je da se poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor priznaje kao rashod amortizacija takve imovine pod uvjetima: da je porezni obveznik registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuće za odmor, i da po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini od 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i da po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini od 5% nabavne vrijednosti takve imovine. Stavkom 17. istog članka je propisano da porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ne ispuni uvjete iz stavka 16. ovoga članka, dužan je za to porezno razdoblje uvećati poreznu osnovicu za rashod amortizacije takve imovine, te za sve pripadajuće troškove koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine. Ako porezni obveznik ne ispuni u poreznom razdoblju uvjete iz stavka 16. ovoga članka, istom se uvećava porezna osnovica za sve pripadajuće troškove koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine sukladno st. 18. Dalje je stavkom 19. istog Zakona propisano da se poreznom obvezniku koji koristi imovinu iz stavka 16. ovoga članka na temelju poslovnog najma, priznaju troškovi najma takve imovine, te troškovi nastali po osnovi korištenja iste imovine u skladu s ovim Zakonom, pod uvjetom da je porezni obveznik u poreznom razdoblju po osnovi korištenja takve imovine ostvario prihod najmanje u visini troškova najma. Ako porezni obveznik ne ispuni u poreznom razdoblju navedeni uvjet, istom se uvećava po rezna osnovica za trošak najma takve imovine i pripadajuće troškove nastale po osnovi korištenja takve imovine.
30. Sud prihvaća obranu okrivljenika pod 1) i pod 2) koja je u odnosu na bitne činjenice potkrijepljena nalazima i mišljenjima stalnih sudskih vještaka Zeljka i BN.
31. Činjenica da se podaci ACI marine i evidencija okrivljenog trgovačkog društva pod ) 2 ne podudaraju očigledno upućuje na zaključak da se svi izlasci iz luke i nisu mogli realno evidentirati ako bi se primjerice radilo o izlasku na kraće vrijeme. Ovo stoga jer je opće poznato i uobičajeno da se ne mora svaki izlazak iz luke i prijaviti ACI marini jer bi to u konačnici značilo da bi se i kratki odlazak na kupanje, kao i drugi kratki izlasci iz luke, morali evidentirati kod ACI marine, a što je opće poznato da se ne evidentira.
32. Nadalje, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) koji je na snazi od 29. srpnja 2023. godine, u članku 101. propisuje da se pristojba za upotrebu obale plaća za korištenje luke u svrhu ukrcaja i iskrcaja tereta, putnika i vozila s uređenih lučkih površina, a koja se može odrediti s obzirom na količinu i vrstu tereta odnosno broj putnika i vozila ili duljinu obale odnosno plovnog objekta. Obveznik plaćanja ove pristojbe je vlasnik broda ili brodar koji koristi luku. Ujedno, čl. 102. istog Zakona je propisano da se brodska ležarina plaća za korištenje luke u bilo koju drugu svrhu osim radi ukrcaja i iskrcaja tereta, putnika i vozila s uređenih lučkih površina. Brodska ležarina može se odrediti samo s obzirom na vrijeme tijekom kojeg brod koristi luku i s obzirom na duljinu i namjenu broda. Brodska ležarina ne plaća se za vrijeme korištenja luke za vrijeme za koje se plaća pristojba za upotrebu obale. Obveznik plaćanja pristojbe iz stavka 1. ovoga članka je vlasnik plovnog objekta ili brodar koji koristi luku. Nastavno, pristojba za vez, koja je regulirana čl. 103. istog Zakona, plaća se za upotrebu veza u luci. Pristojba za vez može se odrediti samo u odnosu na vrijeme tijekom kojeg plovni objekt koristi luku i s obzirom na duljinu i njegovu namjenu. Lučke naknade prema članku 106. istog Zakona, korisnici lučkih usluga plaćaju koncesionaru za usluge koje im koncesionar stvarno isporuči, kao pristojbu za lučku uslugu. Naime ovaj Zakon definirao je obvezu plaćanja lučkih pristojbi. Lučke pristojbe, poput pristojbe za upotrebu obale ili veza, razlikuju se od upravnih pristojbi jer njihovu visinu ne određuje izravno fiksni zakon, već Tarifa lučkih pristojbi koju donosi svaka pojedinačna lučka uprava uz suglasnost upravnog vijeća i ministarstva. U takvoj situaciji kada nema dokaza u tom pravcu da se trebala plaćati pristojba za kratka zadržavanja u lukama, dok su gore citirani članci uopćeni te ne dovode u pitanje kontekst situacije o kojoj govori obrana, sud prihvaća navode obrane okrivljenika pod 1) i pod 2) da se za kraća zadržavanja u lukama do 2 sata nije plaćala pristojba, te da je predmetni brod mogao biti usidren i izvan marine.
33. Nastavno, optužba osporava da je predmetno plovilo bilo iznajmljeno radi postizanja primarnog cilja „ostvarivanja što većeg profita tvrtke“. Naime, u postupku je utvrđeno da je vlasniku Kerum d.o.o., ĐN, ispostavljen račun s osnove najma predmetnog plovila u iznosu od 305.000,00 kn u 2005. godini, dok su korisnici najma broda u 2004. godini bili Neva Kerum d.o.o., Coca Cola beverages d.o.o., Partner Commp. Miccela L. s ukupnim računom s te osnove u iznosu od 230.921,22 kn te Dalmacijacement d.d. kojemu je 2006. godine ispostavljen račun na ime najma predmetnog broda u iznosu od 134.327,85 kn. Nadalje, prihvaćajući nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka BN i Zeljka, sud utvrđuje da ostvareni prihodi po osnovi najma broda „Joke“ za 2004., 2005. i 2006. godinu ukupno iznose 670.249,07 kuna te da su ukupni rashodi plovila u istom razdoblju 6.384.683,03 kuna. Razvidno je da ukupni rashodi plovila daleko premašuju ostvarene prihode po osnovi najma broda u inkriminiranom vremenskom razdoblju, a što bi upućivalo na postojanje samo osnovane sumnje u počinjenje terećenog kaznenog djela. Međutim, imajući u vidu cjelokupne rezultate dokaznog postupka, ne proizlazi da postoji zatvoreni krug indicija, odnosno ne može se sa sigurnošću zaključiti da su okrivljenici postupili na inkriminirani način i da plovilo „Joke“ nisu koristili u gospodarske svrhe.
34. S tim u svezi, na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, sud nedvojbeno zaključuje da je s aspekta goodwilla odnosno nematerijalne imovine potrebno vrednovati neopipljive stavke poput reputacije, organizacijskih mogućnosti, vjernosti klijenata. Naime, upravo je goodwill veća vrijednost društva koje ono ima radi svojeg ugleda, položaja na tržištu, organizacije, kvalitete zaposlenog osoblja i sličnih čimbenika koji se teško mogu mjeriti, s obzirom na poteškoće u određivanju vrijednosti nematerijalne imovine kao što su odnosi s kupcima i dobavljačima, poslovni proces, marketinške norme i sl., dok samo smanjene vrijednosti goodwilla znači i smanjenje vrijednosti imovine društva koji ga ima u bilanci jer ono predstavlja neopipljivu imovinu koju donosi neki predmet na tržištu. Ovo stoga jer je uvjet minimalnog prihoda 7 % u odnosu na nabavnu vrijednost za plovila uveden tek u ranije spomenutoj noveli (NN 86/10) koja je stupila na snagu 1. srpnja 2010., te se ne može primjenjivati u konkretnom slučaju zbog obveze primjene blažeg zakona, stoga je u konkretnom slučaju nemoguće govoriti o egzaktnim brojevima kao kriteriju koji bi opravdao nabavu predmetnog plovila u poslovne svrhe. Nastavno, društvo KERUM d.o.o. u stečaju u inkriminiranom vremenskom razdoblju bio je veliki poduzetnik, a o čemu su govorili i stalni sudski vještaci Zeljko i BN, sa prodajnim poslovnicama na mnogim dislociranim područjima na otocima, stoga sud prihvaća kao logičan navod obrane okrivljenika da se predmetni brod koristio i za hitne intervecije radi popravljanja kvarova u dislociranim prodajnim objektima, za koji put kraći od 8 sati nema osnova za isplatu dnevnica niti se u tim slučajevima evidentira službeno putovanje, kao i da se s istim podizao rejting kod poslovnih klijenata i potrošača.
35. Stoga, ne može se tvrditi, kao što tvrdi ODO Split, da predmetno plovilo „Joke“ nije kupljeno i korišteno u gospodarske svrhe, što su svojim iskazima potvrdili i stalni sudski vještaci, na koje je korištenje opravdano obračunat i plaćen PDV te odbijen pretporez, osnovano je iskazan PDV sadržan u primljenim isporukama dobara i usluga vezanih za plovilo u razdoblju 2004., 2005. i 2006. i iskorišten pretporez te se radi o opravdano izvršenim rashodima u poslovnim knjigama t.d. Kerum d.o.o. u stečaju na koji nije trebalo obračunavati niti plaćati porez na dobit odnosno ne radi se o pretporezu koji bi bio neopravdano odbijen, tako da na isti nije trebalo obračunavati PDV.
36. Sijedom svega navedenog, a imajući u vidu da u postupku nije dokazan predmet optužbe, u odnosu na okrivljenike pod 1) DN i pod 2) trgovačko društvo KERUM d.o.o. u stečaju valjalo je donijeti presudu kojom se isti oslobađaju optužbe na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08.
37. Što se tiče troškova kaznenog postupka, oni padaju na teret proračunskih sredstava na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08.
U Splitu, 15. srpnja 2026.
SUDAC:
Ivana Peronja
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana kada stranke prime pisani otpravak ove presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- okrivljenicima pod 1) i pod 2),
- predstavniku pravne osobe okrivljene pod 2), Miroslavu Šariću, odvj. u Splitu,
- braniteljima: Zoranu Mimici, odvj. u Splitu i Ivanu Topiću, odvj. u Splitu,
- ODO-u Split,
- u spis.
