REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: O-5856/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Petri Brkljačić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. LZ rođene JZ, rođene **.**.1896., a umrle 1941. godine, sa zadnjim prebivalištem u [adresa], dana 15. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da naknadno pronađenu imovinu pok. LZ rođene JZ, rođene **.**.1896., a umrle 1941. godine, sa zadnjim prebivalištem u [adresa], čine:
NEKRETNINE:
- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. čbr. [katastarska čestica] vrt ugao Kamaufove i u Vlaškoj ulici površine 94.8 čhv odnosno 341 m2 u 1/3 dijela, u odnosu na dio ranije upisanog BZ
II. Naknadno pronađena imovina uručuje se temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O-672/95 od 22. veljače 1995. te zakona i to:
LZE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pranećaku ostaviteljice – u cijelosti.
Obrazloženje
1. Prijedlogom od **.**.2023. LZE predlaže u okviru ostavinskog postupka iza pok. LZ kao naknadno pronađenu imovinu rasporediti nekretnine u Zagrebu u Vlaškoj ulici 105 upisane u zkul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zkčbr. [katastarska čestica] vrt ugao Kamaufove i u Vlaškoj ulici površine 94.8 čhv odnosno 341 m2 u 1/3 dijela.
2. Svoju aktivnu legitimaciju obrazlaže činjenicom da je rješenjem o nasljeđivanju iza pok. UZ posl. br. O-672/95 kao zakonska nasljednica utvrđena i proglašena nećakinja iste ĐZ koja je u međuvremenu preminula, a predlagatelj je rješenjem o nasljeđivanju ovog suda od 25. rujna 1997. godine posl. br. O-6815/97 proglašen njenim univerzalnim zakonskim nasljednikom, budući da je sin iste.
3. Sam prijedlog obrazlaže navodom da je ostaviteljica preminula 1941. godine te u trenutku smrti bila suvlasnica nekretnine opisane u izreci ovog rješenja pa pozivajući se na odredbu čl. 5 Zakona o nasljeđivanju smatra da bi se navedena nekretnina kao naknadno pronađena imovina trebala uručiti njemu kao pravnom slijedniku ĐZ neovisno o činjenici što je navedena nekretnina nakon II. svjetskog rata nacionalizirana i više ne glasi na ostaviteljicu. Navodi da ovaj prijedlog podnosi za potrebe postupka povrata oduzete imovine koji se vodi po zahtjevu ĐZ odnosno predlagatelja kao njezinog pravnog slijednika.
4. Odredbom 239 Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine br. 52/71, 47/78 i 56/00; dalje: ZN/71) određeno je da se navedeni Zakon o nasljeđivanju primjenjuje na sva nasljedstva o kojima do 11. svibnja 1955. godine kao dana objavljivanja Zakona o nasljeđivanju ("Službeni list 20/55) nije donesena pravomoćna odluka o nasljeđivanju ili nasljedstvo nije sporazumom, diobom, ili na drugi način konačno uređeno. Dakle, obzirom da je u konkretnom slučaju rješenje iza pok. LZ doneseno 22. veljače 1995. u konkretnom slučaju ima se primijeniti ZN/71.
5. Odredbom čl. 233 st. 1 ZN/71 propisano je da ako se po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, a ako prije nije raspravljena ostavina, sud će raspraviti ostavinu samo ako se pronađena imovina sastoji iz nekretnina (st.2.). U bitnome je jednako propisano i odredbom čl. 234. sada važećeg ZN/03 kojom je propisano da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljednik. Iz navedenog proizlazi da se radi o imovini koja bi bila pronađena nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, za koju se nije znalo u vrijeme ostavinskog postupka.
6. Odredbom čl. 2. ZN/71 propisano je da se nasljeđivati mogu stvari i prava koja pripadaju pojedincima, koja je ostavitelj imao u času smrti (čl. 33. ZN/71). Prema čl. 5. st. 3. ZN/03 ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.
7. Dakle, ako nema spora da su nekretnine bile ostaviteljičine u trenutku njezine smrti i da predstavljaju ostavinsku imovinu, za koju se nije znalo u vrijeme ostavinskog postupka, tada nema zapreke da se takvo vlasništvo smatra i utvrdi ostavinskom imovinom i rasporedi kao naknadno pronađena imovina, time da rješenje o rasporedu te ostavine nema učinak prema trećem stvarnom vlasniku koji nije sudjelovao u ostavinskom postupku.
8. Iz sadržaja predmetnog spisa proizlazi:
- da je sada pokojna ĐZ iz [adresa] podnijela sudu prijedlog za provođenje ostavinske rasprave kako bi se raspravila imovina sada pokojne LZ rođene
12. ožujka 1896. a umrle 1941.,
- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem O- 672/95 od 22. veljače 1995. podnositeljica prijedloga ĐZ utvrđena i proglašena zakonskom nasljednicom iza pokojne UZ rođene JZ iz
Zagreba koja je preminula 1941. godine,
- da se sudu prijedlogom za naknadno pronađenu imovinu iza pok. LZ obratio nasljednik LZE ističući da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu iza sada pokojne ĐZ pod poslovnim brojem O- 6815/97 od 25. rujna 1997. utvrđen kao njezin nasljednik temeljem zakona,
- da je uvidom u povijesni zk izvadak za nekretninu koja se traži rasporediti kao naknadno pronađena a koja je upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je navedena nekretnina bila suvlasništvo JZ u 1/3 dijela na dijelu nekretnine ranijeg vlasnika MZ iz [adresa], i to u času smrti iste, no temeljem Okružnice Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja od 11. prosinca 1941. godine br. 90714-1941 nekretnina je prenesena u vlasništvo Nezavisne Države Hrvatske, a temelje Ustava FRNJ kao i Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije uknjiženo je pravo vlasništva na ime Federativne Narodne Republike Jugoslavije, da bi temeljem rješenja Kotarskog suda za II. i III. Rajon grada Zagreba od 16. prosinca 1948. godine nekretnina u dijelu koji je suvlasništvo ostaviteljice bilo upisano kao Općenarodna imovina pod upravom GNO-A odjela za komunalno gospodarstvo u Zagrebu a temeljem isprave RNO Medveščak u Zagrebu povjereništvo za komunalne poslove od 27. travnja 1949. godine zabilježeno je da je organ upravljanja nekretnine u A Poduzeće državnih stambenih zgrada II. rajona u Zagrebu u 6/6 dijela, dakle u cijelosti.
- da su u času smrti predmetne nekretnine predstavljale ostavinsku imovinu ostaviteljice,
- da se navedene nekretnine nakon smrti ostaviteljice nacionalizirane i više ne glase na ostaviteljicu,
- da je po traženju suda predlagatelj je dostavio i novi zk izvadak na nekretnine u upisanu u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zkčbr. [katastarska čestica] oznake vrt Kamanhove i u Vlaškoj ulici pov. 94,8 čhv, 341 m2 te iz istog proizlazi da je nekretnina uknjižena kao Općenarodna imovina sa zabilježenim pravom upravljanja u korist Poduzeća državnih stambenih zgrada II. rajona u Zagrebu. Pri tome valja reći da sukladno čl. 1. Uredbe o uknjiženju prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini (Službeni list SFRJ broj 58/47) državna nepokretna imovina je uknjižena u zemljišnim knjigama kao Općenarodna imovina s oznakom organa kome je ova imovina predana na upravljanje (organ upravljanja). Sukladno čl. 5. Zakona o uknjižbi nekretnina u društvenom vlasništvu (Službeni list SFRJ broj 12/65 koji je preuzet kao republički propis - \"Narodne novine\" broj 52/71) uknjižbe izvršene na osnovi Uredbe o uknjiženju prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini smatraju se kao uknjižbe nekretnina u društvenom vlasništvu, a naznačenje organa upravljanja - kao naznačenje nositelja prava korištenja. Sukladno čl. 362. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom. U konkretnom slučaju kao nositelj prava korištenja bilo upisano poduzeće državnih stambenih zgrada II. Rajona u Zagrebu, slijednik kojeg je Grad Zagreb.
9. Dakle iz navedenog proizlazi da je predmetna nekretnina u trenutku smrti bila suvlasništvo pok. LZ no da je ista njoj 1942. godine oduzeta, dakle nakon njezine smrti, te da je prešla u vlasništvo države te je određeno brisanje suvlasništva LZ na spomenutoj nekretnini u zemljišnoj knjizi uz upis te nekretnine kao Općenarodne imovine pod upravom Poduzeća državnih stambenih zgrada II. rajona, a slijednik kojeg je Grad Zagreb.
10. Slijedom navedenoga a u skladu s čl. 232 Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 52/71, 47/78 i 56/00) u svezi s čl. 253 st.1 Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" 48/03, 163/03 i 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 15. srpnja 2026.
Sutkinja:
Petra Brkljačić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. LZE Kiss Taussig po pun uz poziv za očitovanje o vrijednosti naslijeđene imovine
Po pravomoćnosti:
1. Porezna uprava Zagreb
