Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Kaštel Sućurcu
Kaštel Sućurac, Braće Radić 1
Pp-7026/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Radunić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenikâ Air Serbia a.d. Beograd i VH, zbog prekršaja iz članka 46. točke 2. Zakona o nadzoru državne granice (Narodne novine, br. 83/13, 27/16, 114/22, 151/22) i dr., u povodu optužnih prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje aerodromske policije Resnik, klasa: 211-07/24-5/14557, ur. broj: 511-12-39-24-1 od 4. lipnja 2024. i klasa: 211-07/25-5/27817, ur. broj: 511- 12-39-25-1 od 20. listopada 2025., nakon javne glavne rasprave održane 15. srpnja 2026. bez prisutnosti okrivljenika i u prisutnosti predstavnice ovlaštenog tužitelja RH, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I.
okrivljena pravna osoba Air Serbia a.d. Beograd, Predstavništvo u RH, OIB: 13813677368, sa sjedištem u [adresa],
k r i v a j e
1. što je 26. svibnja 2024. u Kaštel Štafiliću tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zračna luka Split za let s linije JU702 koji je toga dana u 14,50 sati iz Beograda (Srbija) sletio u Zračnu luku sv. Jeronim dostavila listu putnika (API listu) koja se nije mogla upisati u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom (NISUDG) zato što za putnika LH nisu dostavljeni podatci o vrsti i serijskom broju putne isprave,
2. što je 28. rujna 2025. u Kaštel Štafiliću na granični prijelaz Zračna luka Split zrakoplovom na letu broj JU702 iz Beograda (Srbija) kao prijevoznik doveo državljanku Dominikanske Republike VHA, rođenu **.**.1960., bez valjane vize koja joj je potrebna za ulazak u Republiku Hrvatsku (schengenska viza za 1 ulazak iskorištena 22. rujna 2025. u Italiji),
dakle, kao prijevoznik – pravna osoba dovezla državljanku treće zemlje koja nema valjanu vizu koja joj je potrebna te je u svojstvu zračnog prijevoznika dostavila nepotpune podatke o putnicima iz članka 24. stavka 2. Zakona o nadzoru državne granice (Narodne novine, br. 83/13, 27/16, 114/22, 151/22),
čime je u stjecaju počinila – djelom pod 2. – prekršaj iz članka 249. stavka 1. Zakona o strancima (Narodne novine, br. 133/20, 114/22, 151/22, 40/25) te – djelom pod 1. – prekršaj iz članka 46. točke 2. Zakona o nadzoru državne granice, za koje joj se na temelju navedenih odredaba zakonâ utvrđuju pojedinačne novčane kazne:
za djelo pod 1. novčana kazna od 2910 €
za djelo pod 2. novčana kazna od 5100 €
nakon čega joj se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 8.010,00 (osam tisuća deset) EURA,
koju je dužna platiti u roku od 1 mjeseca, a ako u tom roku plati 2/3 (dvije trećine) kazne, smatrat će se da ju je platila u cijelosti.
Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 300,00 (tristo) eura u roku od 1 mjeseca.
II.
Okrivljenik ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1963., s prebivalištem u [adresa],
na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnoga zakona,
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da bi djelom opisanim u točki I.2. izreke ove presude, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, počinio prekršaj iz članka 249. stavka 4. Zakona o strancima.
Na temelju članka 140. stavka 1. u vezi sa stavkom 2. Prekršajnoga zakona, troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. toga Zakona u odnosu na ovoga okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Optužnim aktima okrivljenu pravnu osobu tereti se za prekršaje iz izreke ove odluke, a odgovornu osobu samo za prekršaj iz Zakona o strancima.
2. Predmeti su spojeni radi provedbe jedinstvenog postupka (članak 99. stavci 6. – 8. Prekršajnoga zakona).
3. Glavna rasprava održana je u prisutnosti ovlaštenog tužitelja i bez prisutnosti okrivljene pravne osobe, koja je dostavila pisanu obranu.
4. Čitanjem korespondencije e-poštom na listu 3 spisa Pp-7026/2024 utvrđeno je kako se dostavljena API lista nije mogla upisati u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom (NISUDG) zato što za putnika LH nisu dostavljeni podatci o vrsti i serijskom broju putne isprave.
5. Čitanjem i pregledom dokumentacije u spojenom spisu Pp-15523/2025 na listovima 8-14 za prekršaj pod 2. (službene zabilješke policijskog službenika, rješenja o odbijanju ulaska, zapovijedi o vraćanju te preslike putnih isprava) utvrđeno je kako je državljanka treće zemlje posjedovala vizu za jedan ulazak u Schengenski prostor, no iskoristila ju je za ulazak u Italiju, nakon čega je napustila tu zemlju i otišla u Beograd, čime je izišla iz Schengenskog prostora.
6. Obrana okrivljene pravne osobe nije osnovana. Nije točno da se ne bi znalo tko su okrivljenici u kojem od spojenih postupaka jer se to vidi iz optužnih akata koji su okrivljeniku dostavljeni uz poziv za glavnu raspravu, uz naznaku da će predmet glavne rasprave biti oba prekršaja, nakon čega je rješenje o spajanju doneseno na glavnoj raspravi u suglasju s odredbama članka 99. stavaka 6. – 8. Prekršajnoga zakona. Okrivljenik nadalje tvrdi da je dostavio API listu, a da ovlašteni tužitelj nije dokazao koji su od dostavljenih podataka netočni odnosno nepotpuni. Međutim, kako se dostavljena API lista nije mogla upisati u NISUDG jer nije sadržavala podatak o vrsti i broju putne isprave za jednog od putnika, dakle nije bila potpuna, time okrivljenik nije ispunio svoju obvezu iz članka 24. stavka 1. Zakona o nadzoru državne granice. Naime, okrivljenik je mogao i morao kao dugogodišnji zračni prijevoznik znati da zbog njegova propusta dostavljena API lista neće moći biti upisana u NISUDG i da time neće ispuniti svoju obvezu iz članka 24. stavka 1. Zakona o nadzoru državne granice, čija je temeljna svrha nadzor nad prelascima državne granice i zaštita od nezakonitih migracija (usp. Ppž-903/2023 od 8. svibnja 2026., odlomci 7.4. i 8.). Naposljetku, dokazi koji su pročitani na glavnoj raspravi bili su okrivljeniku dostupni i u smislu članka 150. Prekršajnoga zakona i na glavnoj raspravi za koju je zaprimio poziv 29. svibnja 2026. i nije postojala dužnost suda da mu uz poziv dostavlja i cjelokupan spis predmeta.
7. Nije prihvatljiv ni navod da putne isprave ne kontroliraju zaposlenici okrivljenika neposredno, nego preko tzv. handling agenata jer pravna osoba odgovara i za njihove propuste time što im je povjerila obavljanje poslova iz svoje djelatnosti. Naime, adresat odredbe iz članka 52. stavka 1. Zakona o strancima jest prijevoznik bez obzira na to komu je delegirao svoje dužnosti, a odnos okrivljene pravne osobe s ugovornim agentima predmet je građanskopravnog uređenja i ne utječe na krivnju pravne osobe za prekršaj (članak 60. stavak 4. Prekršajnoga zakona).
8. Činjenični je opis prekršaja usklađen s rezultatima dokaznog postupka tako što je okrivljenik proglašen krivim da nije dostavio potpune podatke o putnicima iz članka 24. stavka 2. Zakona o nadzoru državne granice, a ne da ih nije dostavio uopće, kako je bilo navedeno u optužnom aktu. Riječ je o dvama modalitetima istog prekršaja opisanog u članku 46. točki 2. Zakona o nadzoru državne granice: „dostavi nepotpune podatke ili ne dostavi podatke o putnicima”. Ovakvim opisom događaja očuvan je objektivni identitet optužbe jer su bitna obilježja prekršaja ostala ista (optužba da API lista nije uopće dostavljena smanjena je na to da je dostavljena nepotpuna API lista), pri čemu je kriminalna količina smanjena, a o izmjeni u činjeničnom opisu ne ovisi primjena kakve odredbe materijalnog prava jer je riječ o modalitetima istog prekršaja (usp. III Kr-82/2024 od 18. lipnja 2024., odlomak 13. i I Kž 1255/2004 od 16. veljače 2006., treća stranica).
9. Okrivljeniku su za prekršaje utvrđene kazne u fiksno (Zakon o strancima) odnosno najmanje (Zakon o nadzoru državne granice) propisanom iznosu, koje su primjerene za ostvarenje propisanih svrha kažnjavanja (članak 32. Prekršajnoga zakona). Za prekršaj iz Zakona o nadzoru državne granice propisana je novčana kazna od 2910 do 5300 eura. Nije primijenjen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice (Narodne novine, br. 13/26) jer za okrivljenika nije blaži u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnoga zakona.
10. Odluka o troškovima donesena je uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka, dok imovno stanje okrivljenika nije poznato iz dostupnih podataka, pa je trošak odmjeren u paušalnom iznosu od 300 €. Naime, riječ je o složenijem postupku u kojem je riječ o dva prekršaja u stjecaju, za odluku o kojima je trebalo razmotriti više činjeničnih i pravnih pitanja, s obzirom na navode pisane obrane okrivljenika, koji samom trajanju postupka nije pridonio. Raspon troška inače iznosi od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
11. Okrivljeni ŠH oslobođen je od optužbe jer ga se tereti da je kao odgovorna osoba u predstavništvu pravne osobe u Republici Hrvatskoj prevezao odnosno dovezao državljanku treće zemlje bez valjane vize koja joj je potrebna, što nije točno. Naime, on nije ni na koji način te putnike ni dovezao ni prevezao niti je kontrolirao njihove putne isprave. Njegova bi se odgovornost mogla sastojati u propustima koji se tiču organizacije rada, nadzora nad zaposlenicima ili eventualno u povredi garantne dužnosti (članak 15. stavak 2. Prekršajnog zakona), no ovlašteni ga tužitelj ne optužuje ni za što od toga, nego za to što je prevezao/dovezao putnike, što on nije uradio, pa kako ovlašteni tužitelj nije pravilno utvrdio tko je odgovorna osoba u smislu članka 249. stavka 4. Zakona o strancima odnosno nije pravilno opisao navodnu odgovornost ovoga okrivljenika, odlučeno je kao pod II. Troškovi postupka u odnosu na njega padaju na teret proračunskih sredstava.
U Kaštelima 15. srpnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Antonija Radunić, v. r.
Mario Bakota, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude.
Dostaviti:
- okrivljenicima (i jednom i drugom na adresu [adresa])
- branitelju
- ovlaštenom tužitelju
