Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Gž-510/2026-3

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Brankice Malnar, predsjednice vijeća, Tajane Polić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Srđan Kalebota, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika OH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Toni Babić, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Pn-275/2018 od 11. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Pn-275/2018 od 11. studenog 2025.

Obrazloženje

1.Pobijanom je presudom u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev zbog povreda prava osobnosti i pretrpljenih duševnih boli u iznosu od 6.000,00 eur sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe i parničnim troškom od 2.063,71 eur sa zateznom kamatom.

2. Protiv prvostupanjske presude žali tuženik pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23– dalje: ZPP). Ne iznosi žalbeni prijedlog.

3. Tužiteljica nije odgovorila na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Protivno stajalištu tuženika presuda ne trpi od apsolutno bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. jer su razlozi o odlučnim činjenicama jasni i provjerljivi i nisu u međusobnom proturječju, niti sa stanjem spisa ili izrekom presude. Kako ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP nije našao da bi bila ostvarena neka od tih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, presudu je moguće ispitati.

6. U ovoj fazi žalbenog postupka nije sporno da je tuženik pravomoćno osuđen presudom Općinskog suda u Splitu K-1359/2016 radi počinjenja kaznenog djela protiv osobne slobode- nametljivo ponašanje koje je počinjeno s namjerom i na štetu tužiteljice jer joj je u cilju praćenja i uspostavljanja neželjenog kontakta u razdoblju od 24. srpnja do 17. prosinca 2015. svakodnevno upućivao SMS poruke kojima ju je pozivao na seksualni odnos, što je kod tužiteljice izazvalo osjećaj tjeskobe i straha. Međutim, sud je utvrdio kako je nametljivo ponašanje i uznemiravanje tužiteljice vrijeđajućim i brutalnim SMS porukama trajalo u kontinuitetu od 8. rujna 2014. a ne samo tijekom razdoblja koje je obuhvaćeno kaznenom presudom, pa i neko vrijeme nakon što je tužiteljica u rujnu 2015. podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja u kojem je postupku utvrđeno da poruke šalje tuženik.

7. Iz medicinske dokumentacije, ostalih isprava u spisu, stranačkog iskaza tužiteljice i nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatrijske struke Dolores Britvić utvrđeno je kako je tužiteljičino držanje odaje dojam neraspoloženja, mora piti lijekove za smirenje budući plače tijekom dana. Tuženika vidi svaki dan i mora proći kraj njegove kuće. Sada se počeo družiti s njenim mužem. Kad ga vidi srce joj počne lupati, strese se i počne plakati, a najgore joj je bilo to što ne može nikome pokazati. Ne smije pred djetetom pokazati svoje reakcije, ne smije nikome pričati. Tužiteljica smatra da joj je tuženik skratio život za deset godina. U psihičkom je statusu urednog vanjskog izgleda, kontakt se uredno uspostavlja i održava i na postavljena pitanja daje detaljne odgovore. Psihomotorno je uznemirena i napeta, tjeskobna, depresivnog osnovnog raspoloženja. Misaoni tijek je bez formalnih i sadržajnih poremećaja, no sadržajno iznosi sadržaje vezane uz kritični događaj, te ne doživljava obmane osjetila. Pažnja je pojačane usredotočenosti i smanjene pokretljivosti. Reduciranih je nagonsko vitalnih dinamizama. Kognitivne i mnestičke funkcije su u skladu s dobi i obrazovanjem.

8. Mišljenje je dr. Britvić da je tužiteljica nesumnjivo u razdoblju od 24. srpnja do 17. prosinca 2015. u [adresa] bila svakodnevno izložena SMS porukama koje je slao njen susjed, tuženik a u kojima je pozivao na seksualni odnos zbog čega je pravomoćno osuđen, dok je prema tvrdnjama tužiteljice nametljivo ponašanje trajalo i tijekom 2014. Uvidom u medicinsku dokumentaciju vještak je utvrdila da je tužiteljica bila u psihijatrijskom tretmanu od 2. veljače 2015. kada je prvi put pregledana (potom je pregledana 23. veljače 2015., 28. kolovoza 2015., 13. siječnja i 11. lipnja 2016., te 21. veljače 2017.). U citiranim se nalazima navodi da već nekoliko mjeseci prima prijeteće poruke seksualnog sadržaja, osjeća strah, strah za vlastiti život i život djeteta, strah da je prate, nesanicu i gubitak apetita, umor i malaksalost. Posebno je napeta kad je sama u kući, sumnja da je prate. U isto je vrijeme bila reducirane volje. U psihičkom statusu se opisuje da je sniženog raspoloženja i afekta, urednog je duktusa u sadržaju bez produkcije, blaže reduciranih dinamizama, kognitivno i mnestički neupadna. Postavljene su dijagnoze Akutne reakcije na stres i Poremećaja prilagodbe, te je propisana terapija anksioliticima. Pored psihijatra, odlazila je i u udrugu u kojoj dodatno dobiva psihološku pomoć zbog smetnji koje su nastale u sklopu gore navedenih događaja. Unatoč liječenju, navedene smetnje u okviru Poremećaja prilagodbe i Depresivnog poremećaja prisutne su i 2. studenog 2023. kada je pregledana u Klinicu za psihijatriju KBC Split. Sadašnje tegobe detaljno opisuju vrlo kompliciranu obiteljsku i egzistencijalnu problematiku, tužiteljica je plačljiva, zabrinuta, te ne spava. U terapiju su uključeni i antidepresivi (Asentra i Amitriptilin) i anksilitici (Misar). Uvidom u Zdravstveni karton razvidno je da je tijekom 1985. postavljena dijagnoza Distonija neurovegetativa 300, a tijekom 1987. Sindroma vertiginozum, 300. 31. srpnja 1997. se navodi nalaz psihijatra Psihoneurosis depresiva reactiva, Cephalea, Vertigo in obs. U listopadu i studenom 2015. je u kartonu navedena dg. F 41 te se navodi da je dobivala poruka od nepoznatog muškarca lascivnog sadržaja, da je anksiozna i loše spava. Isto utječe na kvalitetu života jer ne može doći u vikendicu, u strahu je. Nije imala značajnih psihičkih smetnji do kritičnog događaja. Navedene smetnje pod šifrom 300 iz 1985. i 1987. su blagi poremećaji koji ukazuju na svojevrsnu pojačanu osjetljivost i emocionalnost. Inače boluje od šećerne bolesti od 2010., te od terapije uzima inzulin. Oštećena joj je kralježnica, radi čega povremeno uzima tablete za bolove. Ima „staračku“ anemiju, te je operirala debelo crijevo (imala je pet polipa tijekom 2023.). Ima i povišen tlak.

9. U razgovoru sa vještakom tužiteljica opisuje navedene psihičke smetnje u periodu tijekom 2014., 2015. i 2016. u vidu straha, tjeskobe, sniženog raspoloženja, nervoze, straha da je netko prati, nepovjerenja u ljude, izbjegavanja ljudi, povlačenja iz socijalnih kontakta. Imala je smetnje spavanja, noćne more, imala je poteškoće usnivanja. Bojala se za sigurnost svog sina. Bila je zaboravljiva, stalno je razmišljala o toj situaciji u kojoj se našla i o tim porukama. Imala je negativna razmišljanja o budućnosti i ustrašene reakcije. U psihičkom statusu tijekom pregleda je razvidno da je psihomotorno je uznemirena i napeta pri spomenu na predmetne događaje. Tjeskobna je, depresivnog osnovnog raspoloženja. U misaonom sadržaju iznosi sadržaje vezane uz kritični događaj. Pažnja je pojačane usredotočenosti i smanjene pokretljivosti. Reduciranih je nagonsko vitalnih dinamizama.

10. Osnovom je pregleda medicinske dokumentacije, te obavljenog razgovora sa tužiteljicom, mišljenje je vještakinje dr. Dolores Britvić da se kod tužiteljice može postaviti dijagnoza Poremećaja prilagodbe F 43.2, koja se manifestira depresivnim raspoloženjem, tjeskobom, stalnim razmišljanjem o kritičnom događaju, napetošću nemirom, učestalim prisjećanjem na kritične događaje, te povremenim smetnjama spavanja. S obzirom da prije predmetnih događaja nije bila liječena psihijatrijski zbog sličnih smetnji, one se mogu uzročno posljedično dovesti u vezu s predmetnim događajima. Smetnje opisane u okviru Poremećaja prilagodbe direktno su posljedica navedenih lascivnih poruka seksualnog sadržaja i mogu se uzročno posljedično dovesti u vezu s predmetnim događajima. Kod tužiteljice je došlo do pretrpljenih duševne boli uzrokovane događajima iz tužbe.

11. Na temelju je tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja ocijenio kako je tužiteljica od rujna 2014. trpjela uznemiravanje putem SMS poruka što je bez daljnjeg u uzročno posljedičnoj vezi s ponašanjem tuženika i nije u vezi s ikakvim ranijim oboljenjima. Cijeneći da je strah obilježje kaznenog djela za koje je tuženik pravomoćno osuđen, te imajući u vidu da je uznemiravanje trajalo kroz dugo vremensko razdoblje od gotovo dvije godine koje ukazuje na jasnu ustrajnost tuženika u nedopuštenom ponašanju i činjenju (čak slao poruke nakon kaznene prijave), a za koje je vrijeme tužiteljica trpjela fizičko i duševno stradavanje i bojala se za vlastitu sigurnosti i sigurnost svog djeteta, zatim je osjećala nesigurnost i uznemirenost u socijalnim kontaktima što je dovelo do njezina povlačenja i ograničavajuće djelovalo na svakodnevne aktivnosti te smanjilo kvalitetu njezina života, sud je zaključio kako na temelju ovih kvalifikatornih okolnosti za posljedice koje su kod tužiteljice nastupile štetnom radnjom tuženika, istoj pripada pravična novčana naknada od 6.000,00 eur. Pri tome sud primjenjuje odredbe čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.,114/22. i 156/22. - dalje ZOO) u svezi s odredbom čl. 12. st. 3. ZPP.

12. Tuženik u žalbi ne pobija utvrđenja da je poduzimao kontinuirane štetne radnje šaljući uznemiravajuće SMS poruke tužiteljici tijekom dvije godine, no smatra kako navedeno nije u uzročnoj vezi sa štetom jer se tužiteljica ranije liječila od drugih poteškoća. Smatra da su utvrđenja suda o visini štete zasnovana na nalazu i mišljenju vještaka koji nije odredio jačinu i trajanje duševnih bolova iz tih razloga nedostatna i neobrazložena.

13. Ovi se žalbeni navodi ne prihvaćaju.

14. Sudski vještak psihijatrijske struke izvršio je uvid u medicinsku dokumentaciju, potvrdu udruge Bijeli Krug Hrvatske, zdravstveni karton tužiteljice te obavio klinički pregled iste. Njegovo je mišljenje kako iz kompletne dokumentacije o liječenju tužiteljice proizlazi da je tužiteljica bolovala od određenih organskih bolesti, te je imala blagih poremećaja koji ne predstavljaju značajnije psihičke smetnje zbog čega sve navedeno nije u uzročnoj vezi s nastankom štetnih posljedica, već je do toga došlo upravo zbog štetnih radnji tuženika. Sud je prvog stupnja s pravom prihvatio nalaz sudskog vještaka budući je zbog metodologije rada koja je rezultirala sadržajnim, sveobuhvatnim, objektivnim i stručnim nalazom, na istom osnovano utemeljio svoju odluku. Vještak je isključio da bi ranija oboljenja ili poteškoće dovele do štetnih posljedica opisanih kao Poremećaj prilagodbe, pa su utoliko ove žalbene tvrdnje bez osnove.

15. Jednako tako, sud je protivno žalbenim navodima vrlo detaljno obrazložio visinu štete cijeneći sve okolnosti slučaja koje prihvaća i ovaj sud, pri čemu okolnost da vještak psihijatar nije odredio (po danima) intenzitet i trajanje bolova nije od nikakvog utjecaja na pravilnost ocjene o visini pravične naknade. Naime tužiteljica je preko dvije godine kontinuirano bila izložena nametljivim, uznemiravajućim, ponižavajućim seksističkim porukama pri čemu nije znala osobu pošiljatelja što je kod iste uzrokovalo strah za vlastitu sigurnost i sigurnost svog djeteta, a nakon što je saznala da poruke šalje tuženik strah se pojačao. Štetne radnje koje je poduzimao tuženik prema kaznenoj su presudi okvalificirane namjernima te osim što su tužiteljicu vidno uznemiravale i uzrokovale fizičku iscrpljenost (problemi sa spavanjem, plač, stres) u znatnoj su mjeri utjecale na njezino psihičko zdravlje jer joj je dijagnosticiran poremećaj prilagodbe koji u sebi uključuje nedostatak životne motivacije, depresivne elemente i izbjegavanje socijalnih kontakata što je imalo za posljedicu pad kvalitete života na svim razinama od odnosa sa bliskim osobama, prijateljima pa čak i poznanicima budući tužiteljica nije znala koja joj osoba želi nauditi. Tužiteljica i danas trpi posljedice tuženikovih štetnih radnji jer je to utvrđeno na pregledu kod vještaka psihijatra 2023.

16. Prema tome, sud je prvog stupnja vrlo detaljno obrazložio visinu štete uzimajući u obzir težinu štetne radnje kojom je izvršen napad na pravo pojedinca na privatnost osobnog i obiteljskog života i pravo na slobodu kao temeljnih ljudskih prava, upornost tuženika u poduzimanju nametljivih radnji, dugotrajnost i kontinuitet istih, opseg posljedica koje tužiteljica trpjela u vidu straha i duševnih bolova te još uvijek trpi u vidu narušenog zdravstvenog stanja i koje su posljedice u znatnoj mjeri utjecale na kvalitetu njezina osobnog i obiteljskog života. Okolnosti slučaja bez daljnjeg potvrđuju pravilnuom ocjenu suda prvog stupnja kako težina posljedica nastalih štetnom radnjom tuženika opravdavaju dosudu pravične novčane naknade od 6.000,00 eur zbog povreda prava osobnosti na duševno zdravlje. Utoliko je žalba tuženika odbijena i presuda suda prvog stupnja prema odredbi čl. 368. st. 1. ZPP potvrđena.

17. Zakonita je i odluka o troškovima postupka jer je utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23), dok se žalbom ne iznose prigovori toj odluci koji bi zahtijevali intervenciju žalbenog suda u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

18. O žalbenom trošku nije odlučivano jer tuženik takav zahtjev nije postavio.

U Rijeci, 15. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Brankica Malnar