Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-188/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Zorana Nikolića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika 1. HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnicima Emir Kulenović i Alma Kulenović, odvjetnici iz Pule, protiv tuženika – protutužitelja 1. Grad Pula-Pola, Pule, Forum 1, OlB: 79517841355, 2. CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupani po punomoćniku Biserka Radolović, odvjetnik iz Pule, radi utvrđenja prava vlasništva, predaje u posjed i isplate , odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Puli – Pola, poslovni broj: P-619/2022-101 od 31. siječnja 2025., u sjednici održanoj 15. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužitelja se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana, te se presuda Općinskog suda u Puli – Pola, poslovni broj: P-619/2022-101 od 31. siječnja 2025.

a) potvrđuje:

- u točki I. izreke,

- u dijelu točke III. izreke kojim se nalaže tužiteljima – protutuženicima predaja prvotuženiku – protutužitelju u posjed slobodne od osoba i stvari kč. br. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] površine 735 m², te u dijelu kojim se nalaže tužiteljima – protutuženicima predaja u posjed slobodne od osoba i stvari kč. br. [katastarska čestica]., z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 296 m², označene na preglednoj skici vještaka mjernika od 17. svibnja 2016., slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A,

- u dijelu točke VI. izreke kojim se nalaže tužiteljima naknaditi drugo i treće tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 28.410,00 EUR zajedno sa zakonskom kamatom koja na taj iznos teče od 17. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa ko ja je na snazi 01.07. te godine, sve u roku od 15 dana,

b) preinačava:

- u točki II. izreke kojim se nalaže tužiteljima – protutuženicima predaja u posjed prvotuženiku – protutužitelju dijela kč. br. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], površine 2025 m², označene slovima A-B-C-D-E-F-A na preglednoj slici vještaka mjernika od 17. svibnja 2016.,

- u dijelu točke III. izreke kojim se nalaže tužiteljima – protutuženicima predaja u posjed prvotuženiku – protutužitelju dijela kč. br. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], površine 725 m², a označene u nalazu vještaka mjernika slovima C-D-H-G-C,

- u točki IV. izreke,

tako da se zahtjev u tom dijelu odbija kao neosnovan,

- u točki V. izreke, u odluci o parničnim troškovima tako da ista glasi:

"Tužitelji – protutuženici i prvotuženik – protutužitelj snose svoje troškove postupka."

- u preostalom dijelu točke VI. izreke kojim se nalaže tužiteljima solidarno naknaditi drugo i treće tuženiku parnične troškove, zahtjev se odbija.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Puli – Pola, poslovni broj: P-619/2022-101 od 31. siječnja 2025., suđeno je:

" I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1, Utvrđuje se da su tužitelji HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i LĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] svatko u 1/3 dijela suvlasničkih dijela stekli pravo vlasništva na dijelu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji dio je u elaboratu mjerničnog vještaka Krešimira Horvata broj 18/16 označen slovima A-B-C-D-F-A i na dijelu nekretnine označene kao Kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 13488 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na onom dijelu koji u isto elaboratu označen slovima C-D-H-G-C te se taj elaborat nalazi u prilogu ove presude i čini njen sastavni dio.

2. Ovlašćuju se tužitelji HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i LĐ iz [adresa], OlB [osobni identifikacijski broj] da nakon pravomoćnosti ove presude ishode parcelaciju nekretnina pobliže označenih u točki 1. izreke ove presude i sukladno utvrđenjima iz točke 1. izreke ove presude te da ishode uknjižbu svog prava suvlasništva svatko od tužitelja u

1/3 suvlasničkih udjela na novonastalim nekretninama.

3. Utvrđuje se da su tužitelji HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i LĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] svatko u 1/3 suvlasničkih dijela stekli pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

4. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli — Pola da dopusti uknjižbu prava suvlasništva na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tužitelja HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i LĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i to svakoga u 1/3 suvlasničkih udjela.

5. Utvrđuje se da su tužitelji HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i LĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] svatko u 1/3 suvlasničkih udjela stekli pravo vlasništva na dijelu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji dio je u elaboratu mjerničnog vještaka Krešimira Horvata broj 18/16 označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A a koji elaborat se nalazi u prilogu ove presude i čini njezin sastavni dio.

6. Ovlašćuju se tužitelji HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i LĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da nakon pravomoćnosti ove presude ishode parcelaciju nekretnina pobliže označenih u točki 5. izreke ove presude i sukladno utvrđenjima iz točke 5. izreke ove presude te da ishode uknjižbu svog prava suvlasništva svatko od tužitelja u

1/3 suvlasničkih udjela na novonastaloj nekretnini.

7. Nalaže se tuženicima da tužiteljima naknade trošak parničnog postupka, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude, u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljima-protutuženicima da prvotuženiku-protutužitelju predaju u posjed slobodne od osoba i stvari dio kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 2025 m2 a označene slovima A -B-C-D-E-F-A kako je to prikazano na preglednoj skici mjerničnog vještaka Krešimira Horvata od 17. svibnja 2016. koja skica čini sastavni dio ove presude, sve u roku od 15 dana.

Ill Nalaže se tužiteljima -protutuženicima da prvotuženiku-protutužitelju predaju u posjed nekretnine i to u cijelosti slobodne od osoba i stvari kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 735 m2, te dio kč. br. [katastarska čestica] u naravi šuma, površine 296 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a označene slovima A -B-C- DE-F-G-H-A kako je to prikazano na preglednoj skici mjerničnog vještaka Krešimira Horvata od 17. svibnja 2016. koja skica čini sastavni dio ove presude, te dio kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 725 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene slovima C-D-H-G-C kako je to prikazano na preglednoj skici mjerničnog vještaka Krešimira Horvata od 17. svibnja 2016. koja skica čini sastavni dio ove presude, sve u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tužiteljima-protutuženicima da prvotuženiku-protutužitelju isplate iznos od 6.928,61 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine, sve u roku od 15 dana.

V Nalaže se tužiteljima-protutužnicima da prvotuženiku-protutužitelju naknade trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 1.459,94 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine, sve u roku od 15 dana.

VI Nalaže se tužiteljima da drugo i treće tuženiku solidarno naknade trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 28.410,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude žalbu su izjavili tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke. 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači i prihvati zahtjev tužitelja u cijelosti, a odbije protužbeni zahtjev prvotuženika.

3. Na žalbu su odgovorili drugotuženik i trećetuženik.

4. Žalba tužitelja je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su isti osobno i putem prednika stekli dosjelošću pravo vlasništva svaki za po 1/3 dijela točno označenih dijelova čestica zemlje [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dijela čestice zemlje br. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti čestice zemlje [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te zahtjev za uknjižbu na ime tužitelja uz prethodno ishođenje parcelacije za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Predmet protutužbenog zahtjeva je zahtjev prvotuženika za predaju u posjed nekretnina navedenih u tužbenom zahtjevu, te zahtjev za naknadu koristi od uporabe predmetnih nekretnina.

7. U postupku je utvrđeno:

- da je na svim utuženim nekretninama (osim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) prvotuženik uknjižen kao isključivi vlasnik nekretnina. Na čest. zem. [katastarska čestica] prvotuženik je uknjižen za 6/8 dijela, a tuženici ad. 2. i 3. za po 1/8 dijela. Tuženici ad. 2. i 3 su suvlasništvo navedene nekretnine stekli temeljem ugovora o darovanju kojim im je majka 1999. godine darovala predmetne suvlasničke dijelove,

- da su tužitelji upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] u naravi garaža, dvorište, dvije obiteljske stambene zgrade, površine 734 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak i kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica sve upisane u Z. ul. [broj ZK uloška] svaki za po 1/3 dijela,

- da su predmetne nekretnine (osim 2/8 dijela čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja općine [adresa],

- da su sve nekretnine u posjedu tužitelja, a iz povijesnog popisa posjeda proizlazi da je samo za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao posjednik bio upisan ZĐ, pok. H od osnutka operata 1951.g., a 1989. upisan je kao posjednik ĆĐ,

- da su očevidom, te nalazom i mišljenjem vještaka mjernika identificirane predmetne nekretnine i opisano zatečeno stanje

- da se sporne nekretnine prema prostornom planu uređenja Grada Pula nalaze unutar građevinskog područja Grada Pule,

- da je po zahtjevu supruga, odnosno oca tužitelja Daria Zović koji je rođ. 1944. a umro 2002. g., sačinjen 1989. g. prijavni list u kojem je jasno definiran oblik k. č. br. [katastarska čestica] 2

(koja je upisana kao suvlasništvo tužitelja),

- da su tužitelji 1991. počeli graditi kuću, a 1997. i pomoćne objekte,

- da su kupoprodajnim ugovorom iz 1943. godine prednici tužitelja djed i baka stekli vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina],

- da je djed ZĐ rođ. 1903 preminuo 1985., a prethodno je darovnim ugovorom 1980. godine sinu KĐ darovao nekretnine koje su bile predmet kupoprodajnog ugovora iz 1943,

- da iz iskaza svjedoka proizlazi da su tužitelji i njihovi prednici, (otac ĆĐ i djed JĐ) oduvijek bili u posjedu spornih nekretnina.

8. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud pod točkom I. izreke odbio zahtjev tužitelja navodeći da je vezan činjeničnom osnovom raspravljanja koja je određena od strane tužitelja u odnosu na razdoblje mogućeg dosjedanja od kraja 19. stoljeća do 1941., pa razdoblje nakon 1941., ne može ulaziti u raspravljanje kao ni ocjena činjenica koje se odnose na to razdoblje, a temeljeći to na činjenici da su tužitelji prije zaključenja prethodnog postupka podneskom od 05. studenog 2015. definirali tužbenu osnovu zahtjeva. S obzirom na navedeno prvostupanjski je sud zaključio da tužitelji nisu dokazali da bi njihovi prednici uopće bili u posjedu spornih nekretnina prije 1941., a pogotovo da bi imali određenu kvalitetu posjeda, budući je iz kupoprodajnog ugovora vidljivo da je pok. JĐ djed drugo i trećeg tužitelja tek 27. veljače 1943. kupio kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] koje su uknjižene na tužitelje i koje su oni nasljeđivali od djeda preko svog oca i supruga pok. KĐ . Stoga kraj činjenice da ni iz jednog dokaza ne proizlazi da bi prije 1941. bilo koji pravni prednik tužitelja stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću, prvostupanjski je sud pozivom na odredbe 1468. i 1472. Općeg građanskog zakonika zahtjev odbio kao neosnovan.

9. Zahtjev prvotuženika - protutužitelja za predaju (točka II. i III. izreke) prvostupanjski je sud prihvatio pozivajući se na odredbe članka 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu: ZVDSP), a zahtjev za naknadu za korištenje spornih nekretnina po pravilima o stjecanju bez osnova za razdoblje od pet godina unatrag računajući od dana podnošenja tužbe (točka IV. izreke), prvostupanjski je sud prihvatio, a temeljem članka 1111. i 1115. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO). Visina koristi utvrđena je građevinskim vještačenjem prema kojem je prosječna zakupnina koja se može dobiti za predmetne nekretnine na tržištu, prema površini koju tužitelji drže u posjedu (3381 m²) pa prema cijenama ukupno godišnja zakupnina za nekretnine iznosi 787,26 EUR.

10. Prigovor tužitelja prava na dom prvostupanjski je sud odbio kao neosnovan, navodeći da tužitelji imaju u vlasništvu veliki broj nekretnina od čega su dvije kuće podobne za stanovanje, te da tuženici i ne traže povrat nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje žive pa se i ne mogu pozivati na povredu prava na dom.

11. Ispitujući pobijanu presudu temeljem članka 365. stavak 2. ZPP ovaj sud nalazi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju ovaj sud tako pazi po službenoj dužnosti s obzirom na početak tijeka prvostupanjskog postupka, jer prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa nije dao razloga o svim odlučnim činjenicama za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. No unatoč počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud je odlučne činjenice utvrdio primjenom odredbe članka 373.a ZPP.

12. Pravilno je shvaćanje prvostupanjskog suda prema kojem je sud vezan činjeničnim navodima tužbe u kojima se poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću do 06. travnja 1941. Međutim, u postupku je trebalo odlučiti i o ispunjenju uvjeta za stjecanja prava vlasništva dosjelošću i nakon 1941., pa sve do podnošenja tužbe. Točno je da se tužitelji pozivaju u tužbi da su putem svojih prednika dosjelošću do 06. travnja 1941. stekli pravo vlasništva, ali jednako tako oni u tužbi tvrde da su nekretnine stekli i sami i putem svojih prednika, te nadalje da se oni kao i njihovi prednici nalaze u mirnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina na dijelu kojih su izgrađeni građevinski objekti. Stoga je s obzirom na cjelokupni sadržaj tužbe i ostalih navoda iznesen ih tijekom postupka jasno da tužitelji tvrdnju o vlasništvu ne temelje samo na činjenicama o stjecanju vlasništva dosjelošću do 06. travnja 1941.

12.1. Odlučna činjenica koju je trebalo utvrditi jesu li tužitelji stekli vlasništvo predmetnih nekretnina do podnošenja tužbe dosjelošću, a i građenjem, jer tužitelji u činjeničnim navodima tužbe navode da su na dijelu predmetnih nekretnina izgrađeni objekti.

13. U konkretnom slučaju obzirom na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno pod točkom I. izreke odbio zahtjev tužitelja, ali je pri tom pogrešno primijenio materijalno pravo.

13.1. Odredbom stavka 159. stavak 4. ZVDSP propisano je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, da je tada za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošten posjed 40 godina.

13.2. Da bi se vlasništvo moglo stjeći dosjelošću mora osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka poštenja posjeda i to kako po odredbama ZVDSP (članak 159.) koji je sada na snazi a i u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (članak 72.), a i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (Paragraf 326).

14. Zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva koji se odnosi na dio kč. br. [katastarska čestica], označen u nalazu vještaka slovima A,B,C,D,F,A, ima površinu 2.025 m² i na tom dijelu se nalazi dio kuće, dio gospodarske zgrade, pomoćna zgrada i dio pomoćne zgrade dvorište, šljunčano dvorište i zelena površina sa maslinama, dok dio nekretnine označene kč. br. [katastarska čestica], označen slovima C,D,H,G,C, ima površinu 725 m² i na njemu su izgrađen bazen, dvorište, te maslinik i dio zgrade, nije osnovan. Naime, djed tužitelja i njihova baka nisu mogli dosjelošću steći vlasništvo, jer su na temelju kupoprodajnog ugovora iz 1943. znali i mogli znati koje su nekretnine kupljene jer su iste bile ograđene zgradama i kamenim zidovima, a osim toga i iz avionske snimke iz 1968. proizlazi da su tada postojeće granice ( na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina])bile u potpunosti unutar granica nekretnina tužitelja te je međa prema susjednoj [katastarska čestica] bila definirana uz sam rub postojećih građevina uz tada postojeći ogradni zid, a što je potvrđeno i iskazom prvotužiteljice koja je navela da je došla živjeti na to područje 1966. te da je kunfin (među ) njihovog zemljišta koje je kupljeno predstavljao kameni suhozid. Nakon smrti djeda RĐ, ni posjed nasljednika supruga i oca tužitelja KĐ, također nije imao potrebnu kvalitetu za stjecanje predmetnih nekretnina dosjelošću , jer svi saslušani svjedoci potvrđuju da je 80-tih godina prije izvršene gradnje posjed tužitelja i njihovih prednika prema kč. br. [katastarska čestica] ( u vlasništvu, odnosno suvlasništvu tuženika ) bio ograđen zgradama i kamenim zidovima .Ovo proizlazi i iz činjenice da je po zahtjevu prednika tužitelja Daria Zović 1989. godine u predmet pod posl.br. Z.3057/89 dostavljen prijavni list br. 262/kč. br. [katastarska čestica] zgr. i pomoćni objekti izgrađeni na kč. br. [katastarska čestica] a radi poništenja kč. br. [katastarska čestica] uslijed spajanja sa kč. br. [katastarska čestica] (garaža, obiteljska stambena zgrada, gospodarska zgrada i dvorište) što je dokaz da je pravni prednik tužitelja znao i mogao znati da je objekat izgrađen i na dijelu nekretnina u vlasništvu odnosno suvlasništvu tuženika. Osim toga, sve i da je prednik tužitelja ĆĐ nakon smrti prednika RĐ (1985.) stupio u savjestan posjed predmetnih nekretnina u kojem je bio sve do smrti 2002. godine, ni on, a ni tužitelji njegovi sljednici nisu mogli dosjelošću steći vlasništvo jer im nedostaje vrijeme potrebno za dosjelost (40 godina) budući je tužba podnesena 18. kolovoza 2015.

14.1. Iz istih razloga nije osnovan ni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva i ovlaštenje na uknjižbu u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dio kč. br. [katastarska čestica] označenu u nalazu vještaka slovima A,B,C,D,E,F,G,H,A .Sve iako je na kč. br. [katastarska čestica] djed JĐ bio upisan kao posjednik 1951., a ĆĐ 1989., međutim kraj činjenice da prednik stranka njihov djed nije bio savjestan budući je morao znati da ove dvije nekretnine nisu bile predmet kupoprodaje iz 1943. godine, jer i ne graniče s kupljenim nekretninama u vlasništvu tužitelja, pa u takvoj situaciji sve i da je ĆĐ, prednik tužitelja bio pošten od darovnog ugovora 1980., nisu ispunjene pretpostavke trajanja posjeda kroz zakonom propisano vrijeme do podnošenja tužbe za stjecanje dosjelošću.

15. Kako se u činjeničnim navodima tužbe navodi da se na nekretninama u vlasništvu odnosno suvlasništvu tuženika (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]) nalaze građevinski objekti izgrađeni od strane pravnih prednika tužitelja, ovaj sud je koristeći ovlaštenja iz članka 373.a ZPP utvrdio da iz provedenih dokaza ne proizlazi da su na dijelovima utuženih nekretnina objekti izgrađeni do 1980., pa tužitelji nisu mogli građenjem temeljem paragrafa 418. OGZ steći pravo vlasništva spornih dijelova kč. br. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nisu se ispunile pretpostavke ni za stjecanje vlasništva građenjem temeljem Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine 53/91 i 22/94) koji je stupio na snagu 01. rujna 1980., jer za primjenu odredbe tog zakona o stjecanju vlasništva građenjem na tuđem zemljištu (članak 24 – 26), mora biti u vlasništvu što ovdje nije slučaj jer su predmetne nekretnine bile društveno vlasništvo sada upisane na Grad Pulu (osim 2/8 dijela [katastarska čestica] koji je uknjižen na tuženika ad.2. i ad.3.). Zahtjev nije osnovan ni temeljem ZVDSP (jer je dio objekta građen nakon 01. siječnja 1997.), budući su po odredbama članka 368.stavak 1. tog zakona tužitelji mogli steći pravo vlasništva samo da su do stupanja na snagu ZVDSP na zemljištu u društvenom vlasništvu izgradili zgradu koja je u trenutku stupanja na snagu ZVDSP u „nečijem vlasništvu“. Tužitelji su dakle prethodno trebali steći vlasništvo izgrađenog objekta na tuđem zemljištu građenjem a što je ovdje izostalo.

15.1. Ni zahtjev tužitelja u odnosu na drugo i treće tuženika a u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je na njih uknjižena za po 1/8 dijela također nije osnovan. Tuženici su suvlasnički dio stekli temeljem ugovora o darovanju ovjerenog kod javnog bilježnika 1999. godine a kraj činjenice da se isti osnovano pozivaju na načelo zaštite povjerenja u zemljišnu knjigu (članak 130. stavak 2. ZVDSP), budući tužitelji nisu dokazali da tuženici nisu postupali s povjerenjem u zemljišne knjige, zahtjev u odnosu na ove tuženike je zbog ovog razloga valjalo odbiti kao neosnovan .

16. Slijedom navedenog pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je i zbog ovih razloga odbiti zahtjev tužitelja i odlučiti kao pod točkom I.a) izreke ove odluke.

17. Zahtjev prvotuženika – protutužitelja za predaju u posjed dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] površine 2.025 m² označen u nalazu vještaka točno slovima i dijela [katastarska čestica] površine 725 m² označene u nalazu vještaka točno slovima, nije osnovan. Naime, iako bi prvotuženik - protutužitelj sukladno članku 162. ZVDSP na koji se pozvao prvostupanjski sud, kao vlasnik imao pravo tražiti od tužitelja predaju u posjed nekretnina koje isti drže bez pravnog osnova zahtjev je valjalo odbiti i u tom dijelu preinačiti prvostupanjsku odluku pa je odlučeno kao pod I.b) izreke ove odluke. Naime u konkretnom slučaju predmetne nekretnine nije moguće predati u posjed bez da se izvrši uklanjanje objekata koji su na tim dijelovima sagrađeni, a za koje su tužitelji tijekom postupka ishodili uvjerenje od tijela prvotuženika Upravnog odjela za prostorno uređenje komunalni sustav i imovinu od 11. listopada 2017., kojim se ozakonjuje nezakonita rekonstrukcija postojećih zgrada – dogradnja i nadogradnja promjena namjene postojeće stambene i pomoćnih zgrada izgrađenih na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i njihovo povezivanje u jedinstvenu stambenu poslovnu zgradu, a protutužitelj nije uredio zahtjev tako da isti ne obuhvaća zemljište na kojem su izgrađeni objekti i koje služi za redovnu uporabu zgrade.

17.1. Zahtjev za predaju u posjed je sukladno odredbi članka 162. ZVDSP osnovan u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] kao i dio [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] točno označen u nalazu vještaka, pa je u tom dijelu valjalo potvrditi prvostupanjsku odluku, te je odlučeno kao pod točkom I.a) izreke ove drugostupanjske odluke.

18. U odnosu na zahtjev prvotuženika – protutužitelja za naknadu koristi (točka IV. izreke) treba reći da ako neka osoba posjeduje tuđu stvar ili suvlasnički dio stvari plaćanje vrijednosti postignute koristi u smislu odredbe članka 1120. ZOO moguće je samo u slučaju kada je nekretnina ili neka druga stvar korištena na način da je promijenila identitet, zbog čega nije moguće ili nije gospodarski opravdano vraćanje te nekretnine ili neke druge stvari, dok se u situaciji kada je moguća predaja nekretnine ili stvari u posjed (kao u ovom slučaju) visina naknade koristi određuje prema odredbama članka 164. stavak 1. i 165. stavak 1. ZVDSP, a ne primjenom odredaba članka 1111. i članka 1115. ZOO na koje se pozvao prvostupanjski sud. Visinu naknade sud je utvrdio u vidu prosječne zakupnine koja se može dobiti za predmetne nekretnine na tržištu, pa je sveukupnu površinu koji tužitelji drže u posjedu pomnožio prema cijenama godišnje zakupnine, a koju cijenu je utvrdio prema nalazu i dopuni nalaza vještaka građevinske struke, tako da ukupno godišnje zakupnina iznosi 787,26 EUR. Međutim, cjelokupnu površinu koju tužitelji koriste bez pravne osnove (3781 m²) valjalo je umanjiti osim za površinu izgrađenih objekata i za površinu zemljišta koje služi za redovnu uporabu zgrade (kč. br. [katastarska čestica]), a što iz nalaza vještaka nije moguće utvrditi, a niti je protutužitelj predlagao dokaze na te okolnosti, pa visinu koristi u odnosu na ove nekretnine nije bilo moguće utvrditi, zbog čega je zahtjev u odnosu na ove nekretnine zbog ovog razloga valjalo odbiti.

18.1. I u odnosu na zahtjev za naknadu koristi od kč. br. [katastarska čestica] u naravi maslinik, voćnjak i vrt ograđen žičanom ogradom, te dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi gospodarska zgrada s nastrešicom, zelenom površinom i maslinama, zahtjev nije osnovan. Naime, člankom 13. Zakona o izmjenama i dopuna zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine" 117/93) imovina dotadašnjih mjesnih zajednica koja se sastoji od nekretnina i pokretnina postaje vlasništvo gradova i općina koji su utemeljeni zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a u članku 5. istog članka navedeno je da način korištenja nekretnina iz stavka 1. ovog članka uređuje poglavarstvo grada odnosno općine. Budući iz iskaza svjedoka proizlazi da je tadašnja mjesna zajednica na tom području davala zemljište bez naknade na korištenje očito je da su i prednici tužitelja imali suglasnost za takvo korištenje, pa stoga ni prvotuženik - protutužitelj kao slijednik bivše mjesne zajednice koji sukladno navedenom zakonu nije drugačije uredio način korištenja nekretnina koje su mu pripale nema pravo na naknadu koristi. Stoga je u tom dijelu valjalo preinačiti prvostupanjsku odluku i zahtjev prvotuženika - protutužitelja valjalo odbiti kao neosnovan, pa je odlučeno kao pod točkom b) podstavak III. izreke ove drugostupanjske odluke.

19. Budući je odlukom ovog suda preinačena odluka prvostupanjskog suda i zahtjev koji se odnosi na predaju u posjed dijela kč. br. [katastarska čestica] i dijela kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] na kojima su dijelovi izgrađenih objekata tužitelja, odbijen kao neosnovan, nije bilo potrebe ni odlučivati o prigovoru tužitelja o pravu na dom, za koji je prvostupanjski sud utvrdio da nije osnovan.

20. Suprotno navodima žalitelja isti nisu dokazali postojanje činjenica na temelju kojih bi se moglo zaključiti da su osobno i putem prednika stekli vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću, a ni građenjem, jer to ne proizlazi iz dokaza provedenih u postupku.

21. Kako je djelomično preinačena odluka o glavnoj stvari, valjalo je preinačiti odluku o parničnim troškovima u dijelu koji se odnosi na naknadu parničnih troškova prvotuženika – protutužitelja (točka V. izreke), jer su i tužitelji i prvotuženik djelomično uspjeli u sporu, pa je o troškovima odlučeno temeljem članka 154. stavak 4. ZPP u vezi sa člankom 166. stavak 2. ZPP.

21.1. A odluka o parničnim troškovima u odnosu na drugotuženika i trećetužen ika koji su uspjeli u sporu u cijelosti pravilno je donesena temeljem odredbe članka 154. stavak 1. u vezi s člankom 155. ZPP, a za poduzete radnje u postupku koje su odmjerene sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 i 107/25

– u daljnjem tekstu: Tarifa), a odnose se na troškove sastava odgovora na tužbu (Tbr.8.točka 1. Tarife), za zastupanje na ročištima glavne rasprave (14 ročišta) prema Tbr.9.točka 1. Tarife, sastav odgovora na žalbu i sastav podneska Tbr.7.točka 1. Tarife, sve po 600 bodova, odnosno ukupno 10.200,00 bodova što pomnoženo s vrijednosti boda i uvećanjem za PDV, te uvećanjem za zastupanje dvije osobe (Tbr.40. Tarife), ukupno iznosi 28.050,00 EUR, te uvećano za plaćene sudske pristojbe za odgovor na tužbu i odgovor na žalbu (ukupno 360,00 EUR), pa sveukupno troškovi iznose 28.410,00 EUR. Međutim tužitelji u ovoj tužbi radi utvrđenja prava vlasništva ne odgovaraju solidarno za glavnu stvar, pa ni za troškove postupka dosuđene drugo i treće tuženiku, pa je stoga primjenom članka 161. stavak 1. ZPP valjalo preinačiti prvostupanjsku odluku u dijelu točke VI. izreke kojim je određena solidarna naknada troškova parničnog postupka i taj dio zahtjeva odbiti kao neosnovan.

22. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke, izreci temeljem odredbe članka 368. stavka 2., članka 373.a. i članka 373. točka 3. ZPP.

U Dubrovniku, 15. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Josita Begović