REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2108/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Odvjetničko društvo Penezić i partneri d.o.o. u Zagrebu, Strojarska 22, OIB: 73677123743, zastupano po punomoćnici, odvjetnici Dunji Zakošek u Zagrebu, protiv ovršenika Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Svetošimunska cesta 25, OIB: 76023745044, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grubišić & Lovrić & Lalić d.o.o. u Zagrebu, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava i prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, dana 15. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 07. srpnja 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-51/2023 od dana 21. listopada 2024., djelomično preinačene presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-4580/2024 od dana 15. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 07. srpnja 2026. podnio sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava te prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-51/2023 od dana 21. listopada 2024., djelomično preinačene presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-4580/2024 od dana 15. listopada 2025.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem gore navedene ovršne isprave. Međutim, ovršenik navodi da je tražbina koju potražuje ovrhovoditelj u predmetnom postupku izravne naplate prestala prijebojem. Naime, predmetnom ovršnom ispravom naloženo je ovršeniku naknaditi Konjičkom klubu Hiperion sa sjedištem u [adresa], OIB: 39779961423, troškove parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 7.404,56 EUR. S druge strane, istom ovršnom ispravom naloženo je Konjičkom klubu Hiperion platiti ovršeniku iznos od 7.429,60 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 02.04.2022. do isplate, a koje su do 15. prosinca 2025. iznosile 2.924,53 EUR. Dakle, tražbina ovršenika prema Konjičkom klubu Hiperion iznosila je 15. prosinca 2025. sveukupno 10.354,13 EUR. Ugovorom o ustupu tražbine OV-14346 od 15. prosinca 2025. Konjički klub Hiperion je svoje potraživanje prema ovršeniku na ime naknade parničnih troškova po osnovi predmetne ovršne isprave ustupilo ovrhovoditelju kao novom vjerovniku. Ovrhovoditelj je o ustupu tražbine obavijestio ovršenika dana 16. prosinca 2025. Ovršenik je Izjavom od 14. siječnja 2026., KLASA: 450-06/24-02/02, URBROJ: 251-71-29-01/1-26-6, izvršio prijeboj međusobnih dospjelih tražbina sa zahtjevom da ovrhovoditelj evidentira u svojim poslovnim knjigama izvršeni prijeboj u skladu s računovodstvenim propisima. Slijedom navedenog, a kako je ovršenik do obavijesti o ustupu, odnosno 16. prosinca 2025., imao dospjelo potraživanje prema Konjičkom klubu Hiperion temeljem predmetne ovršne isprave koje prelazi iznos ustupljenog potraživanja, to je ovršenik Izjavom od 14. siječnja 2026. izvršio prijeboj gore navedenih međusobnih dospjelih potraživanja do iznosa od 7.404,56 EUR, i to zakonske zatezne kamate u iznosu od 2.924,53 EUR i dijela glavnice u iznosu od 4.480,03 EUR. Nadalje, ovršenik ističe da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, ovršenik je po pravnom obliku ustanova koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, a ne trgovačko društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti. Javna visoka učilišta financiraju se prvenstveno iz državnog proračuna Republike Hrvatske te bi provedbom ovrhe bila naplaćena značajna novčana sredstva u iznosu od čak 7.404,56 EUR koje ovršenik ne može nadomjestiti za ovu i sljedeću akademsku godinu te bi značajno bile ugrožene osnovne djelatnosti visokog obrazovanja poput odvijanja nastave i realizacija projekata od općedruštvenog značaja koje ovršenik u svojstvu ustanove visokog obrazovanja (fakulteta) obavlja. Otkazivanjem ili odgađanjem nastave i projekata nanijela bi se nenadoknadiva šteta ne samo ovršeniku kao ustanovi već i svim studentima Fakulteta. Stoga predlaže sudu odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, pri čemu ne navodi do kada predlaže odgodu.

3. Sukladno čl. 65. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) u vezi čl. 210. st. 2. OZ-a sud će o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava donijeti odluku nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Međutim, obzirom rok propisan odredbom čl. 206. st. 3. OZ-a istječe dana 17. srpnja 2026., sud je o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava odlučio prije proteka roka ovrhovoditelju za očitovanje o prijedlogu. Naime, ovrhovoditelj je podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu dana 21. svibnja 2026., dok je ovršenik prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava podnio sudu dana 07. srpnja 2026. Osim toga, sadržaj samog prijedloga i priložena dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano čl. 13. st. 1. OZ-a i načelo ekonomičnosti propisano čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

6. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8. Prijedlogom od dana 07. srpnja 2026. ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st 1. toč. 9. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

9. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

10. Razlozi kojima ovršenik obrazlaže nastanak nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete, ma kako bili otegotni za ovršenika, ne predstavljaju razlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava. Odnosno, takvi navodi nisu dostatni za utvrđenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

11. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

12. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

13. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

14. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

15. Isto tako valja reći i to da odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenik ne dobiva mogućnost da tim istim novčanim sredstvima i raspolaže obzirom da ona i dalje ostaju zaplijenjena. Dakle, i u slučaju usvajanja prijedloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa u tom smislu odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava ne bi od ovršenika otklonila one negativne posljedice na koje se ovršenik poziva u svome prijedlogu. Naime, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe.

16. Obzirom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno odgoditi ovrhu kako bi se spriječilo nasilje, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tj. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i st. 2. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao u izreci ovog rješenja.

17. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 50. i 53. OZ-a o žalbi. Odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st.1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

18. Kako ovršenik ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. OZ-a, to će sud o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odlučiti kad se ispune zakonom propisani uvjeti iz čl. 52. st. 1. OZ-a, odnosno po očitovanju ovrhovoditelja ili proteku roka za očitovanje.

U Zagrebu, dana 15. srpnja 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.20 dana