REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2443/21-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ani Ćurković Dražić u pravnoj stvari tužitelja HK OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po Krešo Štefek odvjetnik u Zagrebu protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE dd OIB 22694857747, zastupan po odvjetnicima iz OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 11.ožujka, 2026., dana 15.srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., OIB: 22694857747, sa sjedištem u [adresa], platiti tužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], na ime naknade neimovinske štete daljnji iznos od 24.000,00 €, te na ime naknade za tuđu pomoć i njegu daljnji iznos od 620,00 €, sve sa zateznom kamatom tekućom od 30.09.2021 do 31.12.2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., OIB: 22694857747, sa sjedištem u [adresa], platiti tužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], na ime naknade imovinske štete iznos 1.336,52 € sa zateznom kamatom od 02.08.2019. do 31.12.2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom za neimovinsku štetu u iznosu od 5.801,10 € sa zatraženom zateznom kamatom.

IV Nalaže se tužitelju da tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 6.614,66 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zadobio teške tjelesne ozljede kao vozač mopeda reg. ozn. [registarska oznaka] u prometnoj nesreći koja se dogodila u Mokošici, na kolniku ulice Uz Jadransku cestu kod. kbr. 66 krivnjom osiguranika tuženika (polica br [broj police]) ĆK, koji je upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], protivno odredbi članka 199. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, (Narodne novine broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.; dalje: ZOSPC), sa koncentracijom od najmanje 1,97 g/kg alkohola u organizmu. (optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku broj K-DO-496/18od 17.05.2019.g.)

2. Tužitelj je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio osobito teške tjelesne ozljede (nepotpuni razdor unutarnje karotide arterije lijevo, krvarenje u mozgovini i mekim moždanim ovojnicama s posljedičnim komatoznim stanjem, nagnječenje pluća, prijelom zglobne čašice desnog kuka s iščašenjem kuka, višestruki zatvoreni prijelom daljeg članka palca desnog stopala, djelomično iščašenje zgloba lopatice i ključne kosti u lijevom ramenu, ozljedu brahijalnog pleksusa lijevo, ozljedu lijevog živca abducensa s dvoslikama, prijelom donjeg kraka lijeve preponske kosti i dr.), uslijed kojih su ozljeda kod tužitelja nepobitno zaostale trajne i teške posljedice.

3. Uslijed predmetnog štetnog događaja i ozljeda koje je zadobio u istom, tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. po otpustu s bolničkog liječenja bila mu je potrebna tuđa pomoć. Tužitelj nije tuženiku u mirnom postupku podnio odštetni zahtjev za naknadu neimovinske štete, već je dana 30.09.2021. godine, nakon završenog liječenja, pred naslovnim sudom podnio tužbu, pa na utuženi iznos odštete za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za pretrpljenu imovinsku štetu u vidu troškova tuđe pomoći, potražuje isplatu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, tj. od 30.09.2021.g., pa do isplate.

Člankom 12. stavak 1. ZOOP-u propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu, odnosno utemeljeni odgovor. U predmetnoj prometnoj nesreći nastala na tužiteljevu motociklu registarske oznake [registarska oznaka], marke „Piaggio", tip „Beverlv 400", broja šasije [broj šasije], pa je tužitelj tuženiku dana 02.08.2019.g. podnio zahtjev za naknadu imovinske štete.

Tuženik je tužitelju za vrijeme trajanja postupka dana 12.02.2025. isplatio nesporni iznos odštete za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za pretrpljenu imovinsku štetu u vidu troškova tuđe pomoći od ukupno 15.000,00 EUR (od čega se iznos od 14.000,00 EUR odnosi na nesporni iznos odštete za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a iznos od 1.000,00 EUR na nesporni iznos odštete za pretrpljenu imovinsku štetu u vidu troškova tuđe pomoći) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, međutim navedeni iznos ne predstavlja pravičnu naknadu štete.

4. Tužitelj nakon provedenog medicinskog vještačenja podneskom od 20.02.26. potražuje temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za pretrpljenu imovinsku štetu u vidu troškova tuđe pomoći potražuje još od 30.421,10 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana podnošenja tužbe, odnosno od 30.09.2021. pa do isplate. Na ime imovinske štete na njegovom motociklu potražuje 1.336,52 EUR sa zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku 02.08.2019. do isplate, te parnični trošak.

5. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ali ističe prigovor podijeljene odgovornosti, jer se tužitelj ili kretao bitno većom brzinom prije reagiranja kočenjem ili uopće nije kočio u cilju izbjegavanja kontakta s vozilom osiguranik a tuženika, tužitelj je mogao izbjeći sudar da je motocikl izmicao u desno umjesto u lijevo, a prema skici lica mjesta sudar se dogodio kad je tužitelj prešao u suprotni kolnički trak.

6. Tuženik također ističe da uz tužbu nije priložena kompletna liječnička dokumentacija pa nije moguće zaključivati o tijeku nastavka liječenja i rezultatima istog, zbog čega tuženik nije u mogućnosti dati valjano očitovanje o opsegu neimovinske štete. Smatra da je uz tužbu priložena selektirana liječnička dokumentacija u pokušaju prikazivanja većeg opsega neimovinske štete i većeg opsega trajnih posljedica. Osporava zahtjev s naslova zateznih kamata na potraživanje naknade neimovinske štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 02.08.2019.g.. Uz tužbu je priložena liječnička dokumentacija sačinjena nakon podnošenja odštetnog zahtjeva i tijekom cijele 2019.g. i 2020.g. pa je jasno da u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva liječenje tužitelja nije bilo okončano i njegovo stanje nije bilo stabilizirano.

7. Predlaže od nadležnog Centra za socijalnu skrb zatražiti podatak je li tužitelj ostvario osobnu invalidninu ili pravo na naknadu-doplatak za tuđu pomoć i njegu te od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podatak je li tužitelj ostvario naknadu s osnova tjelesnog oštećenja.

8. Smatra da je zahtjev tužitelja za daljnjim isplatama u cijelosti neosnovan, predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije i naloži tužitelju da tuženiku naknadi trošak postupka.

9. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom u odštetni zahtjev i odgovor (list 56-60) zapisnik o očevidu (list 7-12), optužnicu ODO Dubrovnik K-Do-496/18 (list 13- 16), fotodok.očevida (list 17-35, 92-104, 119-131), izvid štete (list 105-116, 132-143), medicinsku dokumetaciju (list 36-53, 87, 167-188 ), proveo prometno vještačenje po vještaku dipl ing Srećko Hlišć (list 147-155), proveo medicinsko vještačenje po vještacima dr Paladino, neurolog i dr Šebečić kirurg traumatolog (list 191-198), saslušao vještake (list 233-235, 290), te temeljem čl 8 i 219 ZPP našao da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

10. Među strankama je sporno postoji li doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, te visina zahtjeva, dok tuženik nije posebno osporavao materijalnu štetu na motociklu vlasništvo tužitelja, a sukladno nalazu prometnog vještaka.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl.ing Hlišć proizlazi da je osiguranik tuženika je upravljao osobnim vozilom i izašao natraške ulijevo s okomitog parkirnog mjesta parkirališna sa sjeverne strane kolnika Ulice Uz Jadransku cestu kod kbr. 66 u Mokošici, prelazeći preko pune razdjelne linije i usmjeravajući osobno vozilo udesno prema istoku u smjeru pružanja desnog zavoja po sjevernoj sebi lijevoj voznoj traci, iz kojeg smjera mu je nailazio tužitelj na motociklu i u približavanju osobnom vozilu reagirao skretanjem ulijevo na njemu suprotnu južnu voznu traku ili osiguraniku tuženika desnu, na koju se isti vraćao s osobnim vozilom, pri čemu je došlo do sudara prednjeg dijela motocikla s prednjim lijevim dijelom osobnog vozila. Na mjestu sudara motocikl je prešao preko razdjelne linije na lijevu traku prednjim dijelom do oko 1,0 m, usmjeren ulijevo u odnosu na lijevi zavoj, a osobno je vozilo kod sudara bilo prednjim dijelom desnog boka na desnoj traci za oko 1,35 m, a lijevim je ostalo na lijevoj traci za oko 0,45 m, povratno udesno s lijeve na desnu voznu traku u desnom zavoju. Brzina osobnog vozila kod sudara je iznosila oko 40 km/h, a motocikla oko 50 km/h. Kada je osiguranik tuženika počeo stražnjim dijelom osobnog vozila izlaziti na kolnik, međusobna udaljenost do motocikla je iznosila oko 193,5 m, što je prostorno i vremenski bila dovoljna udaljenost da osiguranik tuženika izvede uključivanje u promet preko pune razdjelne linije na sebi desnu voznu traku u smjeru iz kojeg je nailazio tužitelj, bez obzira je li tada postojala međusobna preglednost ili ne, ali se nesreća dogodila i izazvala reakciju tužitelja zato što se osiguranik tuženika nije uključio na sebi desnu traku i njome nastavio put, već se nakon natražnog manevra počeo lijevom trakom kretati prema tužitelju, pa je za tužitelja kočenjem na putanji koju je zauzeo nesreća bila neizbježiva, čak da se kretao ograničenom brzinom od 40 km/h, a ne bi se dogodila jedino da je nastavio vožnju sebi desnom voznom trakom uz približavanje više ili manje desnom rubu kolnika. Na motociklu tužitelja Piaggio Beverly 400/07, DU¤711-HI, u štetnom događaju 02.10.2018. godine, nastupila je TOTALNA ŠTETA.

12. Vrijednost motocikla je iznosila: 11.850 kn, ostaci su vrijedili: 1.780 kn, zadržavanjem ostataka visina štete je iznosi 10.070 kn.

13. U svom iskazu na ročištu kod ovoga suda prometni vještak Hlišć ponavlja utvrđenja iz svog pisanog nalaza i mišljenja; u trenutku kada se osobno vozilo-osiguranik tuženika nalazio u položaju zaustavljenom iz natražnog skretanja u lijevo - najvjerojatnije u zakošenom položaju u lijevo na sebi desnoj voznoj traci i prelasku prednjim lijevim dijelom na suprotnu voznu traku, približan razmak tužitelja na motociklu iznosio oko 70 metara ako nije bilo bitne promjene brzine tužitelja u odnosu na sudarnu brzinu, a ako bi tog trenutka bilo vidljivo da osobno vozilo zahvaća dio kolnika kojim nailazi tužitelj i tužitelj prišao manje ili više desnom rubu kolnika mimoišao bi se s vozilom osiguranika tuženika pri čemu ne bi bilo potrebno smanjivati brzinu. Da se osiguranik tuženika uključio na svoju desnu voznu traku bez prelaska na suprotnu stranu kolnika i da se tužitelj kretao zadržavanjem na sebi desnoj strani kolnika manje ili više približavajući se desnom rubu kolnika, do nesreće ne bi došlo.

14. Iz ovakvog nalaza i mišljenja prometnog vještaka, kao i iz sadržaja zapisnika o očevidu, te optužnice ODO u Dubrovniku K-DO-496/18 protiv osiguranika tuženika, sud zaključuje da nema doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja, odnosno da njegovo kretanje koje je iznosilo 10 km/h više od ograničenog nije u vezi s nastankom štetnog događaja. Do nezgode je došlo jer je osiguranik tuženika započeo radnju uključivanja na cestu, tj. na kolnik suprotno odredbama članka 43. stavak 2. u svezi stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, (nn 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.; dalje: ZOSPC), a da se prije započinjanja te radnje nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, pri čemu je imao 1,97 g/kg alkohola u organizmu, te je s vozilom reg. oznake [registarska oznaka] započeo prelaziti cestu preko pune uzdužne razdjelne crte, a da prethodno nije propustio tužitelja koji je upravljao motociklom reg. oznake [registarska oznaka], krećući se svojom desnom stranom kolnika i koji je imao prednost prolaska.

15. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje prometnog vještaka kao stručan i objektivan, a koji je i usmeno obrazložen na raspravi kod ovoga suda, sa zaključkom da do nesreće ne bi došlo da se osiguranik tuženika uključio na svoju desnu voznu traku bez prelaska na suprotnu stranu kolnika i da se tužitelj kretao zadržavanjem na sebi desnoj strani kolnika manje ili više približavajući se desnom rubu kolnika. Tužitelj po mišljenju suda u takvim okolnostima nije bio dužan predvidjeti da će osiguranik tuženika prilikom uključivanja u promet prijeći iz vozne trake u koju se trebao uključiti na voznu traku namijenjenu kretanju tužitelja pa se potom izmicati bliže desnom rubu svoje kolničke trake ne bi li izbjegao kontakt, pa sud primjenom odredbi čl. 1067. ZOO- a ne nalazi tužiteljev doprinos nastanku štetnog događaja.

16. U odnosu na visinu zatražene pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sud je proveo medicinsko vještačenje prema kojem je utvrđeno da je tužitelj HK rođen 1982.god., je dana 02.10.2018. stradao u prometnoj nesreći kao motorista, pri čemu je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede: krvarenje ispod paučinaste ovojnice mozga i krvarenje u moždano tkivo i moždane klijetke, oštećenje šestog moždanog živca-abducensa, natučenje pluća, iščašenje desnog kuka, prijelom čašice desnog kuka, prijelom donje grane lijeve preponske kosti , prijelom poprečnih nastavaka 4. i 5. slabinskog kralješka, višeiverni, otvoreni prijelom krajnjeg članka palca desne noge, oštećenje živaca gornjeg dijela lijevog brahijalnog pleksusa, disekciju (raslojavanje) stijenke lijeve unutarnje karotidne arterije, a postavljena je i sumnja na disekcije obje vertebralne arterije, te akutnu reakciju na stres.

17. Nakon ozljeđivanja, od 02.10. -17.10.2018. liječen je u OB Dubrovnik nakon čega je premješten na daljnje liječenje u Kliniku za traumatologiju u Draškovićevoj. Dana 18.10.2018. učinjena je zatvorena repozicija iščašenja kuka a 22.10.2018. god. osteosinteza prijeloma čašice kuka. Proveo je fizikalnu terapiju u Toplicama. Zbog razvoja psihoorganskog sindroma pregledan je od strane psihijatra. Po završenom liječenju, sa neurološke strane ostaju trajne posljedice u vidu postkontuzijskog moždanog sindroma sa blažim psihorganskim, kognitivno-mnestičkim smetnjama, parezom lijevog abducensa sa posljedičniom pojavom dvoslika, te sa blažim oštećenjem gornjeg lijevog brahijalnog pleksusa.

18. Tužitelj je, prema podacima iz preslike kartona DZ, zadobio ozljede (ranije ) u prometnoj nezgodi 29.10.2010. Tada je dijagnosticirano Contusio capitis, Haematoma pontis in resorp., Cavernoma susp., Epi grand mal susp, Avulsio cutis reg. dorsalis pedis sin, VLC mentalis, nakon učinjenog MR i MRA mozga. Dr. H uvidom u nalaz navodi da se vjerojatnije radi o kavernomu pontine regije nego o posttraumatskim promjenama. Kako se i u CT-u koji je učinjen nakon ozljeđivanja u ovom predmetnom događaju opisuje sličan nalaz u području medule oblongate, očito da se radi o kavernomu, kako je to sugerirao dr H, te da tužitelj nije zadobio ozljedu tog dijela mozga niti u nezgodi 29.10.2010., niti u predmetnom štetnom događaju.

19. Ocjena trajnih posljedica Sa neurološkog aspekta u Nalazu i mišljenju, odnosi se isključivo na ozljede koje je tužitelj zadobio 02.10. 2018.

20. Smanjenje životne aktivnosti sa neurološkog aspekta iznosi 25%. Kao posljedica iščašenja desnog kuka i prijeloma čašice kuka kod tužitelja se razvila posttraumatska artroza i kalcifikati u području oko kuka zbog čega tužitelj ima kronične bolove u kuku kod duljeg stajanja i hodanja, kretnje u kuku su ograničene u srednjem stupnju, izražena je slabost noge zbog hipotrofije mišića. Trajne posljedice iznose oko 25%.

21. Višeiverni prijelom palca desne noge doveo je do ukočenja zgloba između dva članka palca zbog čega tužitelj kod duljeg hoda i kod hoda po stepenicama ima bolove u palcu. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 5%. Disekcija stijenke (raslojavanje zida) lijeve unutarnje karotidne arterije uzrok je smanjenja životne aktivnosti iznosi 5%. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 49% uslijed čega tužitelj trpi odgovarajuće duševne boli.

Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 14 dana (operacija desnog kuka s odgodom), manjeg intenziteta 3,5 mjeseca kumulativno.

Strah tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je izostao radi gubitka svijesti. Sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje, upućivanje na dva operativna zahvata u općoj anesteziji, te strah za ishod liječenja, jačeg intenziteta je trajao 7 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 20 dana, manjeg intenziteta još 5 mjeseci, kumulativno. Postoperativan ožiljak u području desnog kuka duljine 28 cm, širine 3-4 mm, nešto svjetliji od okolne kože i lagano šepanje pri hodu predstavljaju naruženje srednjeg stupnja uslijed čega trpi duševne boli.

Tuđa pomoć i njega nestručne osobe bila je potrebna nakon otpusta iz toplica u opsegu 6 sati dnevno kroz 2 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 4 tjedna , u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna i u opsegu 1 sat dnevno 8 tjedana za pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za vođenje na kontrolne preglede, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku I pripremu hrane I sl..

22. Saslušana kod ovoga suda vještak dr. Davorka Paladino u odnosu na prigovore tuženika iz podneska od 22.1.2025 iskazuje da je za potrebe izrade nalaza i mišljenja, pregledala tužitelja i svu raspoloživu med. dok, ustanovila objektivno stanje, odnosno neurološki status i uzela u obzir subjektivne tegobe koje su sukladno vrsti i težini ozljede. Neurološke posljedice su ocjenjene objedinjeno 25%, tih 25% odnosi se na stanje u vidu postkontuzijskog moždanog sindroma sa blažim psihoorganskim, kognitivno mnestičkim smetanjima, klijenut lijevog šestog moždanog živca sa posljedičnim pojavama dvoslika, te sa blažim oštećenjem gornjeg lijevog brahijalnog pleksusa. Postkontuzijski moždani sindrom sa psihičkim smetnjama je procijenjen oko 15%, a pareza lijevog abducesa sa oko 10% te blaže oštećenje gornjeg lijevog brahijalnog pleksusa sa oko 10%, objedinjeno 25%. Ocjena trajnih posljedica s obzirom na tešku krajnocerebralnu ozljedu i oštećenje brahijalnog spleta u datom iznosu nije previsoko ocijenjena bez obzira što nema dokumentaciju za koju tuženik navodi da nedostaje, jer uz raspoloživu med. dok. , stanje tužitelja je i objektivno ustanovljeno, kao i subjektivne smetnje. Na osnovu vrste i težine ozljede moždanog tkiva kao i kliničke slike prilikom pregleda vještaka a koja korelira sa težinom ozljede moždanog tkiva, moguće je sa sigurnošću ustanoviti postojanje psihoorganskog sindroma i bez psihološkog testiranja. Psihološko testiranje bi objektiviziralo stupanj oštećenja, odnosno težinu psihoorganskog sindroma. Gruba klinička procjena znači da može sa sigurnošću reći da se radi o psihoorganskom sindromu, ne može sa sigurnošću procijeniti o kojem stupnju se radi. Psihoorganski sindrom koji je ocijenjen niskim postotkom je utvrđen kliničkim pregledom koji je bio dostatan da se taj niski postotak uzme kao vjerodostojan, za pretpostaviti je da bi u slučaju učinjene psihoorganske obrade, a obzirom na težinu moždanih ozljeda taj stupanj bio i veći.

23. Dvoslike i oštećenje živca abducesa se prvenstveno dokazuju kliničkim pregledom, test na dvoslike u ovom slučaju nije bio nužno potreban. Kod ocjene dvoslika je upravo neurolog kompetentan s obzirom da se radi o ozljedi mozga i živca koji je domena neurologije dok je samo oko koje nije bilo ozlijeđeno u domeni oftalmologa čiji nalaz je bio uredan. Za ocjenu lezije gornjeg dijela brahijalnog spleta lijeve ruke bila je dostatna EMNG obrada, za očekivati da bi ponovljeni EMNG u periodu i nakon 2 godine pokazao oštećenja. Što se tiče EMNG nalaza ruku na raspolaganju u spisu je bio EMNG nalaz od 20.11.18. koji je pokazao subakutnu leziju gornjeg pleksusa brahijalisa. Tijekom pregleda vještak je ustanovio da su refleksi brahijo radijalisa i tricepsa lijevo sniženi u odnosu na desnu stranu dok su svi ostali refleksi na rukama i nogama simetrični. Obzirom da je šesti moždani živac, abducens najduži moždani živac i najvulnerabilniji na moždane intrakranijske traume to je u konkretnom slučaju kod tužitelja došlo do oštećenja lijevog živca abducensa a čije se posljedice ispoljavaju kroz trajno zaostale dvoslike. Kod tužitelja je neurološkim pregledom ustanovila da je bulbo motorika lijevog oka oštećena, da pod pogleda u lijevo zaostaje lijevi očni bulbus pri čemu javlja dvoslike. Kod tužitelja su klinički jasno izražene smetnje pokretljivosti lijevog oka, vidljivo trećim osobama što daje sasvim pouzdano opravdanje za dvoslike koje on javlja tijekom pregleda. Taj klinički nalaz je dostatan za ocjenu iz vještakovog dijela n/m. Na poseban upit pun. tuženika iskazuje da kod dvoslika i dilema za postojanje dvoslika radi se test Lancaster, te se on najčešće radi kod slučajeva manjih klinički vidljivih promjena da bi se ustanovile da li postoje dvoslike.

S obzirom da je učinjen EMNG nalaz vremenski adekvatan u svom očitanju odnosno da pokazuje subakutne promjene oko 3 tjedna po ozljeđivanju očito je da je pozitivna uzročno posljedična veza između ozljeđivanja i vremena nastanka oštećenja ustanovljena EMNG nalazom. Isto tako visina opisane lezije u EMNG nalazu je sukladna neurološkom deficitu kojeg je ustanovila tijekom neurološkog pregleda odnosno kod tužitelja su snižena dva vlastita refleksa, odnosno refleks brahijoradijalnog mišića i mišića tricepsa lijevo što govori da je subakutna lezija prešla u kroničnu formu trajnog karaktera.

24. Vještak dr. Šebečić, kirurg, saslušan na ročištu vezano za prigovore tuženika iskazuje da ocjena od 25% SŽA uključuje osim prijeloma u desnom kuku i druge trajne posljedice između ostalog slabost desne noge, stvaranje ogromnih kalcifikata oko zgloba kuka koji izazivaju dodatne bolove i smanjenje pokretljivosti te prijelom donje grane desne preponske kosti. Tužitelj je nakon štetnog događaja a prema preslici zdravstvenog kartona dulje vrijeme provodio fizikalnu terapiju i nije postignuta adekvatna trofika mišića desne noge, a što je razumljivo obzirom na težinu zadobivenih ozljeda i razvoj posttraumatske artroze. Sama činjenica da tužitelj zadnjih 5 godine nije provodio fiz. th. nema utjecaja na hipotrofiju mišića, jer ako se nije oporavila nekoliko godina po štetnom događaja, kasnije više nema mogućnost oporavka. Na prigovor ocjene fizičkih bolova i straha odgovara da su fizički bolovi i strah subjektivna kategorija i nije ih moguće objektivno izmjeriti. Svoju ocjenu vještaci su dali uzevši u obzir izuzetno teške tjelesne ozljede koje je zadobio tužitelj te tijek liječenja tužitelja koji je bio dugotrajan. Napominje samo da je tužitelj nakon ozljeđivanja operiran tek nakon 20 dana. Ocjena fizičkih bolova i straha dana u kumulativnom obliku što znači da je tužitelj i u duljem vremenskom periodu nego što je ocjenjeno povremeno trpio fizičke bolove i strah, a ne kontinuirano 24 sata dnevno. Budući je liječenje tužitelja trajalo više od godinu dana, ocjena fizičkih bolova i straha je primjerena i ostaje kod iste. Ocjena potrebe za tuđom pomoći obuhvaća period nakon otpusta iz bolnice, a kod toga navodim da se tužitelj iz bolnice i toplica i nakon provedene rehabilitacije otežano kretao i to samo uz pomoć dvije štake bez opterećenja desne noge, bile su mu prisutne dvoslike što je dodatno otežavalo kretanje i obavljanje određenih radnji. Ocjena je dana prema stanju tužitelja opisanog u otpusnom pismu iz toplica i prema težini zadobivenih ozljeda odnosno očekivanog tijeka liječenja.

25. Vještaci su dakle nakon saslušanja na ročištu ostali u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojem sud u cijelosti poklanja vjeru kao stručnom i objektivnom.

26. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl.19.st.2.u vezi s čl.1046. ZOO).

27. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke boli, strah te duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti i duševne boli zbog naruženja. One su u smislu čl.1100.st.2.ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

28. Uzimajući u obzir utvrđenja vještaka u pogledu povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje, sud je određivao koliko bi tužitelju pripalo kao pravična novčana naknada po pojedinim kriterijima i ukupno. Kod toga je sud vodio računa o specifičnim okolnostima slučaja; da se radi o izuzetno teškim povredama sa visokim postotkom trajnih posljedica, da je tužitelj imao 2 operativna zahvata, da je boravio u toplicama, te neugodnostima vezanim uz liječenje, hospitalizaciju i fizikalne terapije.

29. Na taj način sud smatra da bi tužitelju temeljem čl 1110 ZOO kao pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu, po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 49% trebalo dosuditi 25.000,00 €, po kriteriju duševnih bolova zbog naruženosti iznos od 5.000,00 €, po kriteriju pretrpljenih bolova 3.500,00 EUR, straha 4.500,00 EUR, ukupno 38.000,00 EUR.

30. Kako mu je tuženik nesporno na ime neimovinske štete isplatio 14.000,00 €, to sud smatra da mu je dužan isplatiti daljnji iznos od 24.000,00 €, sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe, kako je zatraženo, sukladno čl. 1103. ZOO-a kojim je određeno da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

31. Nadalje su vještaci u svom nalazu utvrdili da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega nakon hospitalizacije i za vrijeme oporavka i obavljanja fizikalne terapije u ukupnom opsegu od 324 sata, nije među strankama sporno da su tužitelju ukućani pružali tu pomoć. Sud je tužitelju priznao 5,00 EUR po jednom satu što čini iznos od 1.620,00 EUR. Sud je taj iznos priznao smatrajući da bi toliko iznosila minimalno neto zarada osobe koja bi tu pomoć pružala naplatno u mjestu tužiteljeva stanovanja. Kako je tuženik nesporno tužitelju po toj osnovi isplatio 1.000,00 € to je tužitelju dosuđena razlika u iznosu od 620,00 €.

32. Tužitelj je konačno potraživao na ime ukupne naknade neimovinske štete i tuđe pomoći iznos od daljnjih 30.421,10 €, (pored isplaćenih 15.000,00 €), sud je odmjerio tužitelju još 24.620,00 €, pa je preostala razlika 5.801,10 € za koji je tužitelj odbijen.

33. U skladu s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Srećka Hlišća, dipl. ing. od 16. svibnja 2022 u štetnom događaju nastala je šteta na motociklu u vlasništvu tužitelja registarske oznake [registarska oznaka], marke „Piaggio"u visini od 1.336,52 EUR (10.070,00 HRK ) koje mu je sud dosudio sa zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, dakle od 02.08.2019. pa do isplate, u skladu s odredbom čl.12.st.1. i st.4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

34. Tužitelj ima pravo na zatezne kamate sukladno čl. 29. st.1. ZOO-a, a u svezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a. Čl. 1086. ZOO-a određuje da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je čl. 1103. ZOO-a određeno da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom da tužitelj potražuje zatezne kamate na neimovinsku štetu od dana podnošenja tužbe, a na imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahjteva, a šteta nije nastala nakon toga, sud je tužitelju i dosudio zatezne kamate na iznos dosuđene neimovinske štete, temeljem čl.1103. ZOO od podnošenja tužbe, odnosno na imovinsku štetu od odštetnog zahtjeva do isplate, po stopi preciziranoj u izreci.

35. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154.st. 3 ZPP-a i čl.164.st 1. ZPP- a. Prema noveliranom čl 154 ZPP/19 ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

36. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (vps 31.757,62 EUR), tužitelj je uspio u omjeru od 81,75%, a troškovi su odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje: OT) (tbr. 7-9 i 42, 50 i 52), a sastoje se od troška sastava tužbe 250 bodova, podnesak 28.03.22 250 bodova, ročište 12.04.22. 250 bodova, podnesak 25.08.22 250 bodova, ročište 11.9.23. 250 bodova, podnesak 09.01.24. 250 bodova, roč. 16.09.24. 125 bodova, podnesak 21.02.25.. nije priznat tužitelju jer nije potreban za vođenje postupka (tužitelj je prije konačnog usmenog očitovanja vještaka disponirao tužbenim zahjtevom), roč.04.03.25. 250 bodova, podn.20.02.24. 250 bodova, roč 11.03.26. 250 bodova, čemu je dodan pdv, sudske pristojbe tužba 208,04 €, presuda 379,56 €, time da su tužitelju priznata samo 4 obrazložena podneska, oduzet je postotak neuspjeha tužitelja u sporu, a pribrojen trošak vještačenja 731,81 EUR koji je priznat tužitelju u cijelosti bez obzira na postotak uspjeha u sporu, jer je isti bio neophodan, sukladno čl. 155 ZPP, tako da trošak tužitelja iznosi 6.614,66 €.

37. Kamata na parnični trošak teče od donošenja presude do isplate prema čl. 30 Ovršnog zakona, po stopi preciziranoj u izreci.

U Zagrebu, 15. srpanj 2026.

Sudac:

Ana Ćurković Dražić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u četiri istovjetna primjeraka, u roku od 15 dana od dana primitka presude i rješenja.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva za to ročište je bila uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana isticanja presude na e-oglasnoj ploči suda.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz rj. pristojba na presudu 379,56 €

2. tuženiku po pun.