REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2245/2026-8

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Branke Šabarić Zovko, predsjednika vijeća, Maje Bilandžić, suca izvjestitelja i Radovana Raduke, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JR, vlasnika [obrt], obrta za proizvodnju, prijevoz i trgovinu, Vrbovec, Ulica Krunoslava Kutena 14, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Vukalović, odvjetnik u Varaždinu, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1493/2020 od 16. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P -1493/2020 od 16. lipnja 2023. u točkama I., II. i IV. njezine izreke i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O tužiteljevom zahtjevu za naknadu troškova žalbenog i revizijskog postupka, odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1493/2020 od 16. lipnja 2023. odbijeni su kao neosnovani tužbeni zahtjevi kojim je tužitelj tražio da se naloži tuženiku naknaditi tužitelju imovinsku štetu predajom u posjed i vlasništvo ukupno 21,07 m3 oblog drva hrasta konkretne kakvoće furnirsko drvo 1. razred i isplatu imovinske štete u iznosu od 38.189,37 kn / 5.068,60 EUR sa zakonskom zateznom kamatom (točka I. izreke), naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.045,17 EUR / 7.874,83 kn (točka II. izreke), odbijen je dio zahtjeva tužen ika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 547,47 EUR / 4.124,91 kn, kao neosnovan (točka III. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.557,42 EUR / 19.268,88 kn sa zateznim kamatama, kao neosnovan (točka IV. izreke).

2. Prvostupanjski sud ocjenom izvedenih dokaza na temelju odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) je ocijenio da nema uvjeta za primjenu odredbe čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj: 150/11, 12/13, 93/16, 104/16 i 66/19). O troškovima postupka odlučeno je na temelju odredaba čl. 151. st. 1, čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a uz primjenu odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14 i 118/14; dalje: Tarifa).

3. Protiv navedene presude u dijelu u kojem nije uspio u sporu, tužitelj je podnio žalbu zbog svih zakonskih razloga s prijedlogom ovom sudu preinačiti pobijanu presudu, podredno ukinuti ju i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 408,22 EUR. U žalbi navodi da prema stajalištu tužitelja, za predmet ovog spora nije bilo bitno da li je drvni asortiman imao valjanu i važeću popratnu dokumentaciju i da li je tijelo državne uprave bilo ovlašteno privremeno oduzeti drvnu građu od tužitelja jer se radi o činjenicama koje se utvrđuju u prekršajnom postupku koji je obustavljen, da ne postoji sudska odluka na temelju koje bi bilo utvrđeno da su privremeno oduzeti predmeti bili predmetom kakvog prekršaja, da je sud pri rješavanju ovog predmeta postupao arbitrarno i predrasudno, da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ne sadrži niti jedan razlog o odlučnim činjenicama, da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer nije primijenio odredbe Zakona o sustavu države uprave kojima je uređena odgovornost tuženika za štetu koja nastane nezakonitim ili nepravilnim radom dijela državne uprave te da je stoga pogrešna i odluka o troškovima postupka.

4. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

5. Ovaj je sud odlukom poslovni broj Pž-3443/2023-2 od 20. kolovoza 2024. odlučio o tužiteljevoj žalbi na način da je žalba odbijena te je potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije koji je Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio osnovanim te je odlukom poslovni broj Revd-4578/2024-2 od 15. siječnja 2025. dopustio tužitelju podnošenje revizije protiv odluke ovog suda poslovni broj Pž-3443/2023-2 od 20. kolovoza 2024. zbog povrede prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku, zajamčenog čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tužitelj je podnio reviziju koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio osnovanom te je odlukom poslovni broj Rev-304/2025-2 od 23. travnja 2026. ukinuo odluku ovog suda poslovni broj Pž-3443/2023-2 od 20. kolovoza 2024. i predmet vratio drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

6. Tužiteljeva žalba je osnovana.

7. Pobijana odluka ispitana je u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP -a, u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Osnovan je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koji tužitelj upire u žalbi. Naime, bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a uvijek postoji ako je izreka presude nerazumljiva, ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni i proturječni te postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika. U konkretnom slučaju u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama te s pobijana odluka, za sada, ne može ispitati.

9. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za naknadu štete predajom u posjed i vlasništvo ukupno 21,07 m3 oblog drva hrasta konkretne kakvoće furnirsko drvo 1. razred i alternativno postavljen tužbeni zahtjev za isplatu imovinske štete u iznosu od 5.068,60 EUR sa zakonskom zateznom kamatom.

10. Tužitelj tvrdi da je 4. travnja 2018. Ministarstvo financija, Carinska uprava, Središnji ured, Sektor za mobilne jedinice, PJ – Služba za mobilne jedinice Zagreb, uredovala na lokaciji autoceste A4 – Naplatne postaje Sveta Helena te isključila teretno vozilo u vlasništvu tužitelja koje je prevozilo veću količinu drvnog asortimana, odnosno oblo drvo hrasta u količini cca 21 m3 tj. 48 komada drva hrasta raznih dimenzija, da je tužitelj imao svu potrebnu cjelokupnu i urednu dokumentaciju, da u slijedeće dvije godine nije pokrenut nikakav prekršajni postupak, da je oduzeto svježe drvo koje je bilo prevoženo na daljnju preradu i koje je u međuvremenu propalo ili uništeno, da je zbog nepravilnog rada nadležnog tijela Ministarstva financija tužitelju nastala šteta, da nije bilo uvjeta za oduzimanje drva te traži tuženim zahtjevom da se naloži tuženiku predaja u posjed i vlasništvo 21,07 m3 oblog drva hrasta kakvoće furnirsko drvo 1. razred, odnosno postavlja alternativni tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 38.189,37 kn sa zateznim kamatama.

11. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev te se poziva na odredbe čl. 31. st. 1. Zakona o šumama kojom je bilo propisano da se drvo može transportirati izvan šume samo ako je propisno obilježeno i ako je izdana propisna popratnica, na odredbu čl. 24. st. 8. Pravilnika o doznaci stabala te osporava da je tužitelj imao cjelokupnu i urednu dokumentaciju za robu koju je prevozio, da je protiv RR pokrenut prekršajni postupak koji je obustavljen zbog apsolutne zastare te da je mjera oduzimanja predmeta izrečena na temelju čl. 76.a st. 1. Prekršajnog zakona.

12. Između stranaka nije sporno da je ostvarena procesna pretpostavka iz odredbe 186.a ZPP-a, da je oblo drvo hrasta u količini od 21,07 m3, odnosno 48 komada navedenog drva, različitih dimenzija (dužine i širine) prevoženo na teretnom vozilu u vlasništvu tužitelja 4. travnja 2018., da je na autocesti A4 – Naplatne postaje Sveta Helena predmetno vozilo, zajedno sa teretom koje je prevozilo, isključeno iz prometa te je oblo drvo privremeno oduzeto i povjereno na čuvanje u Rasadniku Brestje, Sesvete, da je sačinjen zapisnik o obavljenom nadzoru, Klasa: 471-01/18-20/186, od 4. travnja 2018., kao i sadržaj navedenog zapisnika o obavljenom nadzoru. Između stranaka dalje nije sporna vrsta, kvaliteta i vrijednost oduzetog drveta te nije sporno da je oduzeto drvo propalo.

13. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je sud ocjenom izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) utvrdio da iz zapisnika o obavljenom nadzoru, Klasa:

471-01/18-20/186, od 4. travnja 2018. proizlazi da je RR prilikom prijevoza drvnog asortimana posjedovao popratnicu broj: 0161491 i popratnicu broj: 0161492 od 29. ožujka 2018., da je tijekom nadzora OR izjavio da je 29. ožujka 2018. prevozio drvni sortimenta ali da, zbog vremenskih prilika i blagdana, nije nastavio odmah sa prijevozom već da je tek 3. travnja 2018. obišao teren da napravi izvoz drveta na dan vršenja nadzora 4. travnja 2018., da je za privremeno oduzimanje drvnog sortimenta izdana potvrda o privremenom oduzimanju drvnog sortimenta od 4. travnja 2018., da iz popratnice broj: 0161491 od 29. ožujka 2018. proizlazi da je izdana za drvni sortiment koji se provozi od vlasnika NR do istovara Drvo J, a za vozača IR i vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] / [registarska oznaka], da je za prijevoz drvnog sortimenta sa istog mjesta utovara te istim mjestom istovara, kao i sa istim vozačem u istom vozilu izdana i popratnica broj: 0161492 od 29. kolovoza 2018., da su obje popratnice evidentirane i u zapisniku o obavljenom nadzoru od 4. travnja 2018. te da sadržaj popratnica nije sporan, da iz otpremnice broj: 31/2018 od 4. travnja 2015. proizlazi da se potvrđuje otpremanje trupaca hrasta 21 m3 i to tzv. krojene robe, da iz teretnog lista broj: 4/4/2018 od 4. travnja 2018. proizlazi da se odnosi na trupce hrasta 21 m3 i da je vezan uz otpremnicu broj: 31/2018., da u zapisniku o obavljenom nadzoru od 4. travnja 2018. nisu evidentirane isprave otpremnica broj: 31/2018 i teretni list broj: 4/4/2018., da vozač RR nije imao druge isprave, osim dvije popratnice, da iz optužnog prijedloga proizlazi da je podnesen protiv okrivljenika RR pred Općinskim sudom u Sesvetama, da je 4. travnja 2018., kao fizička osoba, koja nije šumoposjednik, prevozio šume, teretnim motornim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] / [registarska oznaka], u Sv. Heleni kod naplatne postaje, i to 48 komada hrastovih trupaca, raznih dužina i promjera, bez popratnice, čije je povrijedio čl. 31. Zakona o šumama, kažnjiv po čl. 85. st. 4. t. 2. Zakona o šumama, da je u prekršajnom postupku donesena presuda od 4. kolovoza 2022. kojom se odbija optužba protiv RR, da se vraćaju privremeno oduzeti predmeti drvnog sortimenta RR te da je optužba odbijena zbog nastupa apsolutne zastare prekršajnog progona.

14. Iz obrazloženja pobijane presude dalje proizlazi da je sud utvrdio da je vozač teretnog vozila RR prilikom vršenja nadzora djelatnika carinske uprave imao samo dvije popratnice, obje sačinjene 29. ožujka 2018., jedna u prijepodnevnim satima, jedna u poslijepodnevnima satima toga dana i da nije imao druge isprave - niti otpremnicu, niti teretni list za prevoženi drvni sortiment, da sukladno odredbi čl. 31. st. 1. Zakona o šumama (važećeg u trenutku prevoženja predmetnog drvnog sortimenta), drvo posječeno u šumi i izvan šume te ostali šumski proizvodi mogu se transportirati izvan šume samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdana propisana popratnica, prema odredbama čl. 14. Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu („Narodne novine“ broj 17/15 i 57/17; dalje: Pravilnik) obilježavanje drvnih sortimenata obavlja se obavezno prije njihovog stavljanja u transport, režijskim čekićem propisanim ovim Pravilnikom tako da se na čelima drvnih sortimenata utisne žig. Na utisku mora biti čitljiv sadržaj žiga te da iz navedenog proizlazi da u vrijeme vršenja prijevoza spornog drvnog sortimenta drvo koje se prevozi, prilikom svakog prijevoza toga drva, mora biti označeno, i to na propisan način i po za to ovlaštenim osobama, te imati propisane isprave, a u predmetnom slučaju to nije bilo tako. Stoga prvostupanjski sud utvrđuje da je postojao opravdani razlog za privremeno oduzimanje predmeta po čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o carinskom nadzoru te da nema uvjeta za primjenu odredbe čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj: 150/11, 12/13, 93/16, 104/16 i 66/19; dalje: Zakon o sustavu državne uprave). Prvostupanjski sud je donio odluku o neosnovanosti tužbenog zahtjeva, kako za predaju u posjed tako i za isplatu traženog iznosa naknade imovinske štete od 5.068,60 EUR primjenjujući odredbe Zakona o šumama i Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11; dalje: ZSDU).

15. Odredbom čl. 31. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14 i 68/18) drvo posječeno u šumi i izvan šume te ostali šumski proizvodi mogu se transportirati izvan šume samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdana propisana popratnica (st. 1.), transport iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća: prijevoz, otpremu i pohranu drva i ostalih šumskih proizvoda (st. 2.), obilježbu drveta posječenog u šumi ili ostalom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i ostalih šumskih proizvoda podrijetlom iz šume u vlasništvu Republike Hrvatske, te izdavanje popratnica obavlja Trgovačko društvo, osim šuma kojima gospodare osobe iz čl. 17. st. 3. ovoga Zakona i šumoposjednika, za koje obilježbu i izdavanje popratnica obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore (st. 3.), uvjete i način doznake stabala, obilježbe drveta i ostalih šumskih proizvoda, njihova prijevoza, otpreme i pohrane, kao i vrijeme sječe i šumski red propisuje ministar (st. 4.). Odredbom čl. 14. Pravilnika propisano je obilježavanje drvnih sortimenata pa je tako propisano da se obilježavanje drvnih sortimenata obavlja obavezno prije njihovog stavljanja u transport, režijskim čekićem propisanim ovim Pravilnikom tako da se na čelima drvnih sortimenata utisne žig (st. 1.) te da na utisku mora biti čitljiv sadržaj žiga (st. 2.). U predmetnom slučaju, drveni sortiment koji je prevožen vozilom tužitelja nije bio pravilno obilježen niti je imao ispravnu prateću dokumentaciju propisanu odredbom čl. 31. Zakona o šumama.

16. Sukladno odredbi čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska. To znači da u smislu navedene odredbe zakona za postojanje javnopravne odgovornosti države za štetu moraju biti kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke:

a) nezakoniti ili nepravilan rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave;

b) postojanje štete koja je nastala zbog toga i

c) uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i nastale štete.

17. U navedenim pretpostavkama nezakonit rad se očituje kao postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu ili propuštanje primjene zakona, drugog propisa ili općeg akta, dok se nepravilan rad očituje kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti. S druge strane kod utvrđivanja uzročne veze između nezakonitog i/ili nepravilnog rada tijela državne uprave i nastale štete valja voditi računa da uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu jeste veza između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice. Pritom se uzročnost shvaća tako da šteta mora biti neposredna posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave, što znači da ona ne bi nastala da takvog rada nije bilo (tipična posljedica). Dakle, navedenim odredbama je ustanovljen sustav objektivne odgovornosti Republike Hrvatske za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada, između ostalih, tijela područne (regionalne) samouprave, koji se temelji na načelu uzročnosti (causa).

18. U parničnom postupku svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnji o postojanju činjenica koje su za nju povoljne, na kojima zasniva svoje zahtjeve i prigovore, osim ako iz zakona ne proizlazi drukčije (čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP -a). Shodno tome, tužitelj je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji o postojanju činjenica na kojima temelji tužbeni zahtjev, dakle, da je upravno tijelo postupalo nezakonito odnosno nepravilno, da je upravo zbog nezakonitog, odnosno nepravilnog rada nadležnog tijela, pretrpio štetu za koju odgovara tuženik, dakle, ispunjenje kumulativnih pretpostavki tuženikove odgovornosti za štetu iz čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave.

19. Međutim, prvostupanjski sud je donio odluku koja je zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP -a budući da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, navedeni razlozi su nejasni te se pobijana presuda, za sada, ne može ispitati. Prvostupanjski sud je propustio navesti kojim je izvedenim dokazom i što utvrdio, koje to predložene dokaze i iz kojeg razloga nije izveo, donio je odluku o neosnovanosti tužbenog zahtjeva bez da je za takvu odluku naveo razloge o odlučnim činjenicama koji bi bili jasni i neproturječni te u skladu s ispravama u spisu vezano za pretpostavke za naknadu štete u smislu čl. 14. ZSDU-a koje moraju biti kumulativno ispunjene - nezakoniti ili nepravilan rad tijela državne uprave, postojanje štete koja je nastala zbog toga i uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i nastale štete.

20. Stoga je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP -a valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

21. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, u tu svrhu eventualno izvesti dokaze radi utvrđenja odlučnih činjenica. Izvedene dokaze potrebno je u potpunosti ocijeniti kako pojedinačno tako i u korelaciji s drugim izvedenim dokazima. Nakon utvrđenja odlučnih činjenica, ocjene izvedenih dokaza i zaključaka o odlučnim okolnostima, donijeti će novu, pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku koju će obrazložiti sukladno čl. 338. st. 4. ZPP-a.

22. Sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a o trošku žalbenog i revizijskog postupka, odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Zagreb, 15. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Branka Šabarić Zovko