Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-8933/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ŽD, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i članka 193. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 3. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenice ŽD, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Carinskog ureda Šibenik, Službe za nadzor od 10. rujna 2025., broj: 42/2025, Klasa: 471-01/25-04/1333, Ur. broj: 513-02-8023/1-25-4 na sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se prigovor okrivljenice ŽD te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način, da se okrivljenici uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),

- za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisan točkom 1) izreke pobijanog prekršajnog naloga, temeljem citiranih zakonskih propisa, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura,

- za prekršaj iz članka 193. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 3. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisan točkom 2) izreke tog prekršajnog naloga, temeljem citiranih zakonskih propisa, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura,

- te se temeljem odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura koju kaznu je temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica dužna platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica ŽD dužna je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica ŽD proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i članka 193. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 3. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanih izrekom tog prekršajnog naloga te joj je temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.580,00 (tisućupetstosamdeset) eura.

1.1. Za pojedine prekršaje utvrđene su novčane kazne u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura i 260,00 (dvjestošezdeset) eura.

2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenica je obvezana na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenica je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijela prigovor zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetom prigovoru, okrivljenica priznaje počinjenje prekršaja, kao i krivnju zbog istih, u bitnom pojašnjavajući okolnosti njihovog počinjenja, navodeći da je u trenutku nadzora bilo dosta gostiju i svi su dobili račune, no jedan je gost bio nestrpljiv te je inzistirao „odmah i sad“, a kako se nije snašla račun je „otkucala“ na blagajni, ali ga nije „izbacila“, predlažući slijedom navedenog, da se odmjerena novčana kazna ublaži.

5. Prigovor je osnovan.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da nisu počinjene povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenica ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je da izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, olakotno cijeneći na strani okrivljenice njezinu prethodnu nekažnjavanost te suradnju zaposlenika tijekom provedbe postupka nadzora, kao i primjereno ponašanje, dok je otegotno cijenjeno da se radi o počinjenju djela prekršaja iznimne i očite društvene opasnosti kojim se podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja poreznog sustava, usmjerenom na poreznu evaziju širih razmjera koja potkopava pravni poredak Republike Hrvatske i porezni sustav u cjelini, a koje obrazloženje iako opširno, ukazuje da je zapravo otegotno cijenjena sama težina počinjenih prekršaja.

9. Imajući u vidu da okrivljenica navodima prigovora decidirano priznaje počinjenje prekršaja koji su joj stavljeni na teret, kao i krivnju zbog istih, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, a kako značaj pravilno utvrđenih olakotnih okolnosti (ranija pravomoćna prekršajna nekažnjavanost i suradnja tijekom inspekcijskog nadzora koje okolnosti ukazuju na to da okrivljenica nije sklona činjenju prekršaja, već poštivanju zakonskih propisa) nije cijenjena u dovoljnoj mjeri, ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje u konačnici, u njihovoj ukupnosti, treba cijeniti kao naročito olakotne u konkretnom slučaju te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona. Naime, za ovog počinitelja (fizička osoba obrtnik) za prekršaj činjenično i pravno opisan točkom 1) izreke pobijanog prekršajnog naloga propisana je novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 39.810,00 eura, dok je za prekršaj činjenično i pravno opisan točkom 2) izreke pobijanog prekršajnog naloga novčana kazna propisana u iznosu od 260,00 do 26.540,00 eura. Stoga je ovaj Sud, uvažavajući sve navedene okolnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, primjenjujući institut ublažavanja kazne.

10. Ujedno, imajući u vidu manji iznos koji za koji nije izdan račun (5,80 eura) kao i da je za iskazane isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja utvrđen manjak gotovine također u relativno manjem iznosu (31,00 eura) te posebice vodeći računa o načelu kako izrečena novčana kazna mora predstavljati primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo, ovaj Sud je za svaki od prekršaja novčane kazne utvrdio ispod posebnog minimuma novčane kazne koja je zakonom propisana za iste.

11. U tako ukupno odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne, kao i otegotna okolnost na strani okrivljenice, pa ista po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

12. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenih prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se istom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenicu, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

13. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenica plati dvije trećine ukupno izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini ukupno izrečene novčane kazne

14. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

15. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona od 100,00 do 5.000,00 kuna koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

16. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 15. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, Carinskom uredu Šibenik, Službi za nadzor u 4 otpravka: za spis, okrivljenici i ovlaštenog tužitelja.