Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Zadru

    Zadar, Ulica plemića Borelli 9

    Poslovni broj: K-294/2023

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, po sucu tog suda Silvani Brala, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Antonie Župan, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog TE, zbog kaznenih djela iz članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. - dalje u tekstu: KZ/11) i dr., u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru broj KO-DO-156/2023 od 29. ožujka 2023., nakon javne rasprave održane 14. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenika općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru CE, optuženog TE i njegova branitelja Bože Vrkića, odvjetnika u Zadru, 14. srpnja 2026., objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25., 13/26. - dalje u tekstu: ZKP/08)

    optuženi IE, zvan T, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. C i I, rođene N, rođen **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, automehaničar, zaposlen, SSS, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta i dvoje punoljetne djece, bez čina i odlikovanja, srednjeg imovnog stanja, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan,

    O S L O B A Đ A  S E  O P T U Ž B E

    da bi:

    dana 28. lipnja 2022. oko 18,00 sati, u Biogradu na Moru, na predjelu Čipanov Krč, nakon prethodne verbalne svađe sa svojom tetkom NE, s ciljem da kod nje izazove strah rekao joj da će ju ubiti i da će joj grkljan iščupati zubima, te ujedno nadalje izazvao strah za vlastiti život,

    dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnja, opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11

    II. Na temelju članka 452. točke 5. ZKP/08 prema optuženom TE, s podacima kao pod točkom I. izreke,

    O D B I J A  S E  O P T U Ž B A

    da bi:

    dana 28. lipnja 2022. oko 18,00 sati, u Biogradu na Moru, na predjelu Čipanov Krč, nakon prethodne verbalne svađe sa svojom tetkom NE, u cilju da joj nanese tjelesnu ozljedu istu uhvatio i stisnuo rukama za vrat, čime joj je nanio površinsku ozljedu vrata u obliku 7 ogrebotina s desne strane vrata, koja ozljeda je lake naravi,

    dakle, drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesna ozljeda, opisano i kažnjivo po članku 117. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11

    III. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog TE zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 i kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11 (listovi 58-60 spisa).

    1.1. Činjeničnim opisom optužnice optuženiku se stavlja na teret da je dana 28. lipnja 2022. oko 18,00 sati, u [adresa], na predjelu Čipanov Krč, nakon prethodne verbalne svađe sa svojom tetkom NE, s ciljem da kod nje izazove strah rekao joj da će ju ubiti i da će joj grkljan iščupati zubima, pa nadalje u cilju da joj nanese tjelesnu ozljedu istu uhvatio i stisnuo rukama za vrat, čime joj je nanio površinsku ozljedu vrata u obliku 7 ogrebotina s desne strane vrata, koja ozljeda je lake naravi, te ujedno nadalje izazvao strah za vlastiti život.

    2. Žrtva LE umrla je 2. veljače 2026. (list 145 spisa). Za života nije postavila imovinskopravni zahtjev, a ni njezini nasljednici u roku od 3 mjeseca nakon njezine smrti nisu sudu dostavili nikakvu izjavu ili prijedlog.

    3. Optuženik se na raspravi 14. srpnja 2026. očitovao da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

    4. U dokaznom postupku pročitani su iskazi žrtve NE s rasprave od 15. studenoga 2023. (listovi 86-88 spisa) i s dokaznog ročišta održanog kod suca istrage Županijskog suda u Zadru 20. veljače 2023. (listovi 34-35 spisa), iskazi svjedoka ZE s rasprave od 12. prosinca 2023. (listovi 91-93 spisa) i sa zapisnika Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd od 29. rujna 2022. (listovi 23-24 spisa) te iskazi svjedoka VE i ĆE s rasprave od 2. listopada 2025. (listovi 114-117 spisa). Pregledane su fotografije koje je sudu dostavila pok. LE (listovi 36-39 spisa) te su pročitani medicinska dokumentacija koju je ona također dostavila (list 40 spisa), dopis Matičnog ureda Zadar sa smrtnim listom za LE (listovi 144-145 spisa), iz spisa ovoga suda poslovni broj Pp- 7052/2023: optužni prijedlog Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd od 19. kolovoza 2022., prijava Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije od 28. lipnja 2022. i presuda Općinskog suda u Zadru od 16. prosinca 2024. s potvrdom pravomoćnosti (koja presuda prileži u preslici na listovima 121-126 ovog spisa), iz spisa ovoga suda poslovni broj Ovr-808/2020: sudska nagodba od 21. ožujka 2025. (koja u preslici prileži na listovima 128-135 ovog spisa) te izvadci iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika (listovi 146-149 spisa). Pregledan je i spis ovoga suda poslovni broj Ovr-296/2023. Na kraju dokaznog postupka ispitan je optuženik, pročitani su zapisnici o njegovu ispitivanju pred policijskim službenikom (listovi 8-10 spisa) i o prvom ispitivanju od 27. ožujka 2023. (listovi 48-51 spisa) te su reproducirane snimke tih ispitivanja.

    4.1. Prijedlog tužitelja za provođenjem sudskomedicinskog vještačenja odbijen je iz razloga pobliže navedenih u dijelu obrazloženja koji se odnosi na optužbu za kazneno djelo tjelesne ozljede.

    4.2. Prijedlog obrane za ponovnim ispitivanjem svjedoka ZE odbijen je kao nevažan. Taj je svjedok ispitan na raspravi u kontradiktornom postupku u prisutnosti stranaka, koje su mu mogle postavljati pitanja, s time da je uz suglasnost stranaka na toj istoj raspravi pročitan i njegov iskaz iz prethodnog postupka. Traženje obrane da se isti ispita polazeći od načela neposrednosti a i na okolnosti naknadno pribavljene skice iz spisa predmeta poslovni broj: Ovr-808/2020, ne upućuje na potrebu njegova ponovnog ispitivanja.

    5. Optuženik je u obrani naveo da je inkriminirane prigode žrtva, njegova teta s očeve strane, sada pok. LE, došla u kamp u [adresa], na predjelu Čipanov Krč, te vikala na goste u kampu. Gosti su najprije nazvali njegovu kćer, koja je potom kontaktirala njegovu suprugu. Pok. LE gostima je govorila da je to njezina zemlja i da moraju napustiti kamp. Naveo je da je potom nazvao njezina sina ZE i zatražio da dođe po majku, na što mu je ovaj odgovorio da je ne može kontrolirati. Nakon toga sam je otišao u kamp, gdje je zatekao pok. LE kako preko ograde viče na goste, pa joj je rekao da „ode ća i da ostavi goste na miru“. U jednom trenutku došao je njezin sin TEG, uhvatio ju za ruke i ugurao u auto. Optuženik je nadalje naveo da je i ranije bilo sličnih postupanja pok. NE te da ju je upozorila i policija koja je intervenirala na terenu, udaljila je iz kampa i rekla joj da više ne dolazi. Na pitanje branitelja pojasnio je da pok. LE na tom dijelu zemljišta nije imala nikakva vlasnička prava, navodeći da se radi o južnom dijelu zemljišta koji je njezin otac, a njegov djed, ostavio njegovu ocu. Misli da je pok. teti najviše smetao što je on probio put i kultivirao zemljište, dok ona do svog dijela zemljišta nije imala pristupni put.

    5.1. Ispitan u prethodnom postupku, optuženik je obranu iznio u bitnome jednako, uz sljedeće. Naveo je da su gosti kampa najprije nazvali njegovu suprugu, koja je po glasu prepoznala osobu koja viče, pa je on poslao kćer da provjeri što se događa, a sam je u kamp stigao prije ZE i pok. LE pokušavao smiriti i udaljiti. Dodao je da je njegova kćer pozvala policiju, ali policijski službenici nisu izišli na mjesto događaja. Na pitanje tužitelja naveo je da pok. LE nije rukama hvatao za vrat, da ne zna na koji je način zadobila ozljede te da mu se čini da je bila u sukobu s više osoba. Zanijekao je da bi joj upućivao riječi prijetnje, navodeći da je ona takve navode izmislila i da joj je „lakše kada njega nema“ te da ona ima psihičkih problema. O odnosima oko zemljišta pojasnio je da parcela ima površinu od približno 2.300 m2 i da je podijeljena na 2 dijela, pri čemu je donju polovicu njegov djed darovao njegovu ocu, da je on na tom dijelu izgradio kuću s bazenom (prethodnu je srušio) i probio pristupni put, dok se na dijelu pok. NE nalaze samo masline i polje, pa je smatrao da je upravo u tome izvor njihovih nesuglasica, navodeći i da ga je prijavljivala općini zbog puta te da je nju, kako se izrazio, „žulja sve što tamo vidi“.

    6. Sud je najprije ispitao postoji li u odnosu na optužbu procesna zapreka.

    U odnosu na točku II. izreke – kazneno djelo tjelesne ozljede:

    7. Tijekom postupka pročitana je presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pp-7052/2023-5 od 16. prosinca 2024., pravomoćna 8. siječnja 2025. (listovi 121-126 spisa), kojom je optuženik proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točaka 1. i 3., kažnjivog po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), jer je 28. lipnja 2022. oko 18,00 sati u [adresa] počinio nasilje u obitelji prema teti NE tako što ju je vrijeđao raznim pogrdnim riječima te u jednom trenutku fizički nasrnuo na nju, uhvativši je rukama za vrat, čime je kod nje prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost.

    8. Iz optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd od 19. kolovoza 2022. proizlazi da se događaj odvio u kampu na predjelu Krč u Ulici Mate Parlova, dakle na istom mjestu na koje se odnosi optužnica. Uz optužni prijedlog dostavljena je liječnička prijava od 28. lipnja 2022. s istim opisom ozljede kakav sadrži i optužnica, a u optužnom prijedlogu navedeno je da kaznena prijava zbog istog događaja nije podnesena.

    9. Prema članku 4. stavku 1. Protokola broj 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17. - dalje u tekstu: Konvencija) nikome se ne može ponovno suditi u kaznenom postupku za djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen. To jamstvo sadrži i članak 31. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), pa se pojam istog djela iz članka 452. točke 5. ZKP/08 tumači u skladu s njim.

    10. Prekršajni postupak koji je prethodio ovom postupku kaznene je naravi u smislu Konvencije. Prekršaj nasilja u obitelji ne odnosi se na posebnu skupinu osoba, već na svakoga tko počini nasilje prema članu obitelji, štiti opće društvene vrijednosti, a za njega je propisana i kazna zatvora do 90 dana. Europski sud za ljudska prava postupak zbog prekršaja protiv javnog reda i mira ocijenio je postupkom kaznene naravi u presudi Maresti protiv Hrvatske (zahtjev broj 55759/07), presuda od 25. lipnja 2009., a isti kriteriji dovode do jednakog zaključka i za prekršaj nasilja u obitelji.

    11. Prema praksi Europskog suda za ljudska prava, osobito presudi L protiv Hrvatske (zahtjev broj 35519/21), presuda od 5. veljače 2026., isto djelo postoji kada se drugi postupak temelji na istim ili u biti istim činjenicama, neovisno o njihovoj pravnoj kvalifikaciji. Oba postupka ovdje se odnose na isti događaj, iste osobe i istu radnju optuženika - hvatanje žrtve rukama za vrat. Prema činjeničnom opisu optužnice, ozljeda je posljedica upravo te radnje, a pojedinosti o ozljedama navedene u kaznenom postupku ne otklanjaju istovjetnost djela kada su posljedica istih radnji za koje je optuženik već osuđen (L protiv Hrvatske, stavak 9.). Takvo je utvrđenje u skladu i s praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izraženom u presudi i rješenju poslovni broj III Kr 230/10-4 od 7. rujna 2011. te u presudi poslovni broj Kzz 37/10-2 od 22. rujna 2010.

    12. Istovjetnost djela ne otklanja ni to što je prekršajni sud radnju pravno ocijenio kao primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda iz članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ta se razlika odnosi na pravnu ocjenu, a ne na činjenice, pri čemu je tijelo progona već pri pokretanju prekršajnog postupka raspolagalo liječničkom prijavom o lakoj tjelesnoj ozljedi i tu je radnju odlučilo progoniti kao prekršaj (list 16 spisa poslovni broj: Pp-7052/2023).

    13. Nakon što je prekršajna presuda postala pravomoćna, kazneni postupak za isto djelo nije se mogao nastaviti, neovisno o tome koji je od postupaka ranije pokrenut. Postupci nisu bili ni dovoljno povezani u naravi da bi činili dijelove jedinstvenog i koherentnog sustava sankcija (L protiv Hrvatske, stavak 12.), a vođeni su neovisno jedan o drugome i prekršajni sud nije uzimao u obzir kazneni postupak .

    14. Budući da se kazneni progon za tjelesnu ozljedu odnosi na isto djelo o kojem je već pravomoćno odlučeno, sud je na temelju članka 452. točke 5. ZKP/08 optužbu za kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 odbio, kako je to navedeno pod točkom II. izreke, te se u ocjenu stvari u tom dijelu nije upuštao (članak 459. stavak 10. ZKP/08). Iz istog je razloga odbijen i prijedlog tužitelja za provođenjem sudskomedicinskog vještačenja, koji se odnosio na ozljedu obuhvaćenu tom optužbom, jer se o navedenom, zbog postojanja procesne zapreke, u ovom postupku ne može odlučivati.

    15. Okolnost da je optuženik žrtvu vrijeđao pogrdnim riječima i uhvatio je rukama za vrat, koja proizlazi iz pravomoćne prekršajne presude, sud je, zajedno s ostalim dokazima, imao u vidu i pri odlučivanju o optužbi za kazneno djelo prijetnje, opisanoj pod točkom I. izreke.

    U odnosu na točku I. izreke – kazneno djelo prijetnje:

    16. Ispitana na dokaznom ročištu 20. veljače 2023., žrtva LE navela je da je s optuženikom već godinama u sporu u vezi sa zemljištem na predjelu [adresa] u [adresa]. Optuženik je na tom zemljištu napravio kamp iako je zemljište predmet spora. Navela je da je čula da u kamp dolaze gosti pa je, budući da se zemljište nalazi u blizini njezine kuće, otišla prošetati i vidjeti što se događa. Ondje je zatekla veći broj gostiju te je jednog gosta iz Njemačke upitala što ondje rade. On joj je odgovorio da su gosti, nakon čega ga je upitala gdje je gazda, a on joj je odgovorio da radi. Rekla mu je da je pozvala policiju, ali da se oni kao gosti ne trebaju brinuti jer će policija samo utvrditi da se nalaze na tom zemljištu. Nakon što je spomenula policiju, jedan od gostiju nekoga je nazvao, a ubrzo su na mjesto događaja došli VE, kći optuženika, i njezin dečko, kojeg ne poznaje. VE potom je pozvala svojeg oca. LE navela je da je optuženik, prije nego što je došao u kamp, telefonski nazvao njezina sina ZE i rekao mu da će joj iščupati grkljan zubima, da će je ubiti, da što ona radi u njegovu kampu i slično. Njezin je sin, nakon što je to čuo, odmah sjeo u automobil i krenuo prema kampu. Optuženik je u međuvremenu došao u kamp, odmah krenuo prema njoj, uhvatio je za vrat i počeo gušiti, uslijed čega je ostala bez zraka, ali u tom trenutku je došao njezin sin ZE, koji je optuženika odgurnuo od nje, njoj rekao da ode kući, a optuženiku da se smiri i da ne radi gluposti.

    16.1. Na pitanje tužitelja navela je da joj je optuženik, prije nego što ju je počeo gušiti, vikao da će je ubiti i zaklati, da joj jebe majku i da će joj iščupati grkljan zubima.

    16.2. Na pitanje svoje opunomoćenice navela je da je istoga dana zatražila liječničku pomoć i bila pregledana na hitnom prijemu, o čemu je uz spis predala liječničku dokumentaciju i 6 fotografija ozljeda na vratu. Pojasnila je da živi sama u kampu, dok je sin i unuci povremeno obilaze.

    16.3. Na pitanje branitelja navela je da optuženika ne viđa često, da se ne sjeća kada ga je posljednji put vidjela prije predmetnog događaja te da ga nakon događaja uopće nije vidjela niti ga želi vidjeti. Ponovno je navela da je optuženik nazvao njezina sina i rekao mu da je makne iz kampa jer će joj zubima iščupati grkljan i da će je ubiti. Na daljnje pitanje navela je da su na mjestu događaja bili VE i neki dečko kojem ne zna ime i njen sin. Također je navela da uslijed davljenja nije pala na tlo, već se samo nagnula prema natrag.

    17. Na raspravi održanoj 15. studenoga 2023., uz suglasnost stranaka, najprije je pročitan prednje navedeni iskaz NE, nakon čega je navela da u cijelosti ostaje kod danog iskaza.

    18. Svjedok ZE, sin žrtve, ispitan u prethodnom postupku 29. rujna 2022., naveo je da ga je inkriminiranog dana telefonom nazvao optuženik i rekao mu da dođe po svoju majku i odvede je kući jer mu radi probleme u kampu, viče i galami pred gostima. Kada je došao do kampa, ondje je zatekao optuženika i svoju majku kako se svađaju. Svađa je bila vrlo ružna te su jedno drugome upućivali pogrdne riječi. Naveo je da je optuženik u jednom trenutku njegovoj majci rekao da će je zadaviti rukama, nakon čega je fizički nasrnuo na nju i objema je rukama uhvatio za vrat. On je tada optuženika odgurnuo, odnosno maknuo ga u stranu i smirio, a potom majci rekao da sjedne u automobil te ju je odvezao kući, u kamp „Bakija“ na predjelu Kumenat. Naveo je da zna da je njegova majka nakon događaja zatražila liječničku pomoć jer joj je pozlilo te da je, dok ju je vozio, primijetio da na vratu ima ozljedu u vidu crvenila. Naveo je i da je događaju bila nazočna VE, koja je, kao i on, pokušavala smiriti optuženika. U odnosu na odnose između svoje majke i optuženika naveo je da su loši te da između njih postoji imovinskopravni spor u vezi sa zemljištem na kojem je optuženik napravio kamp, jer je optuženik, prema njegovu mišljenju, dio tog zemljišta koji pripada njegovoj majci prisvojio i ogradio.

    19. Na raspravi održanoj 12. prosinca 2023., nakon što je uz suglasnost stranaka pročitan njegov iskaz iz prethodnog postupka, svjedok ZE naveo je da u cijelosti ostaje kod tog iskaza i da nema ništa dodati.

    19.1. Na pitanje tužitelja naveo je da imovinskopravni spor između njegove majke i optuženika još nije riješen, da nakon predmetnog događaja njih dvoje nisu bili u kontaktu te da se optuženik njegovoj majci nije ispričao, kao i da su on i optuženik uvijek bili u korektnim odnosima.

    19.2. Na pitanje branitelja naveo je da ga je optuženik vjerojatno zvao kako bi smirio majku i odveo je kući, da mu je rekao: „mater ti je došla ovamo, dođi ovamo“, pa je iz toga zaključio zbog čega ga zove. Naveo je da osobno zna da je sjeverni dio parcele naslijedila njegova majka, dok se predmetni događaj zbio ispred vrata kampa, na južnom dijelu parcele, te da ne zna je li njegova majka i ranije dolazila na taj dio zemljišta. Naveo je i da su odnosi između optuženika i njegove majke zategnuti te da je moguće da ga je optuženik i ranije kontaktirao u vezi s njihovim sukobima, koji traju godinama.

    20. Svjedokinja VE, kći optuženika, navela je na raspravi 2. listopada 2025., da se njezina obitelj bavi najmom malih kućica za odmor, da su toga dana došli prvi gosti i da se ona brine za goste, pa je rekla ocu, nakon zaprimljenih poziva gostiju da ih neko ganja i da netko brzo dođe, da će ona otići, a dovezao ju je ĆE. Na mjestu događaja vidjela je kako gosti bježe oko bazena, a za njima ide LE i nešto im govori na njemačkom jeziku, koji ona ne razumije. Kada ju je upitala u čemu je problem, LE rekla joj je da je to njezin teren i da su oni uzeli sve te je nastavila govoriti. Kada joj je rekla da će zvati policiju ako se ne prestane tako ponašati, LE odgovorila je da je već zvala policiju i počela joj upućivati uvrede, da je mala balavica, da su svi ista krv, da je nitko i ništa i da ima metar i pol, te je tako nastavila govoriti bez prestanka. U jednom trenutku došli su njezin otac - optuženik i sin TEG. Bilo joj je jako neugodno jer su sve gledali gosti, počela je plakati i nazvala policiju rekavši da ih TEG napada i da neće ići kući, ali od stresa nije znala reći adresu pa je prekinula vezu. Nakon toga su se njezin otac i LE počeli svađati, otac joj je rekao da ide, a i njezin sin govorio joj je da idu. LE rekla je da će svi ići na policiju, a kada joj je svjedokinja rekla da je zvala policiju, odgovorila je da nije trebala jer je ona policiji sve već rekla. Svjedokinja je potom otišla smiriti goste, a TEG i ZE su otišli. Navela je da dok je bila ondje nije čula da bi itko od nazočnih, pa ni njezin otac ni LE, jedno drugome upućivali prijeteće riječi, već da je bilo više uvreda, te da nije vidjela fizički obračun niti da je itko zadobio ozljede, napominjući da je ondje bilo puno gostiju koji bi i sami pozvali policiju.

    20.1. Na pitanje branitelja navela je da ne zna tko je pozvao ZE, da su se on i njezin otac u jednom trenutku stvorili, da su na mjestu događaja bili ona, ĆE, LE i gosti te da je ZE majku, više puta govoreći joj da idu kući, vukao za ruke i u jednom je trenutku povukao u auto, nakon čega su se udaljili.

    20.2. Na pitanje tužitelja navela je da misli da LE živi u svojem kampu na predjelu Kumenat, udaljenom 10 minuta hoda, i da ima kuću u [adresa], da o vlasničkopravnim odnosima u kampu na predjelu Čipanov Krč ne zna ništa.

    20.3. Na pitanje opunomoćenice žrtve navela je da je optuženik NE rekao da ide, pokazujući joj to rukom, i da ju je rukom odgurnuo u rame, a taj je kontakt prestao kada ju je ZE povukao za ruku.

    21. Svjedok ĆE ispitan na istoj raspravi naveo je da je kritične prigode LE ušla na zemljište optuženika i uznemiravala goste, koji su potom nazvali VE, koju je on odvezao do gostiju, ali se LE ni tada nije smirivala. Sjeća se da je VE zvala policiju, koja nije došla, i misli da je zvala i optuženika. Ne sjeća se svih detalja jer je stajao sa strane, pokraj automobila. Nešto kasnije došao je optuženik, a LE i dalje je prostačila, dok ju je on pokušavao smiriti. Misli da je optuženik zvao njezina sina TEG da dođe i pokuša je smiriti, pa je i on došao, a njih dvojica su je donekle smirila, nakon čega je otišla sa sinom. Naveo je da za cijelo to vrijeme nije čuo da bi netko upućivao riječi prijetnje te da nije čuo da je netko rekao da će drugoga ubiti ili mu iščupati grkljan zubima.

    21.1. Na pitanje branitelja naveo je da su se LE i njezin sin udaljili autom njezina sina te da nikakav fizički sukob između optuženika i NE nije vidio, a bio je udaljen 5-6 metara od mjesta gdje su bili ostali.

    21.2. Na pitanje suda naveo je da nije vidio da je LE imala ikakve ozljede.

    21.3. Na pitanje tužitelja naveo je da su LE i optuženik bili udaljeni metar jedno od drugoga, da mu se ona možda nekoliko puta unosila u lice i prostačila, da je optuženik rukom dodirnuo LE po ramenu govoreći joj da ide te da je ZE u jednom trenutku stao ispred majke i odvezao je kući, napominjući da se sve odvijalo jako brzo. Naveo je da ne zna zašto je LE došla na to zemljište.

    21.4. Na pitanje opunomoćenice žrtve naveo je da je s VE u ljubavnoj vezi oko 6 godina te da je uvodno rekao da je to zemljište optuženika jer je optuženik uredio kamp.

    22. U medicinskoj dokumentaciji Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije od 28. lipnja 2022. (list 40 spisa), koju je sudu dostavila žrtva, u anamnezi je prema njezinoj izjavi zabilježeno da ju je oko 17,00 sati gušenjem napao nećak, da je izbila svađa oko podjele zemljišta, da joj je navodno nećak rekao da će joj iščupati grkljan, da je prijavila slučaj policiji, te da se žali na bol u vratu.

    23. Pregledom spisa ovoga suda poslovni broj Ovr-808/2020, koji je obrana predložila navodeći da je u tom predmetu sklopljena sudska nagodba o zemljištu za koje je žrtva tvrdila da je njezino, a na kojem se dogodio inkriminirani događaj, utvrđeno je da su optuženik i žrtva bili stranke u ovršnom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama na tom području, pokrenutom 2016. i okončanom sudskom nagodbom od 21. ožujka 2025. Pregledom spisa ovoga suda poslovni broj Ovr- 296/2023 proizlazi da je taj predmet nastao razdvajanjem predmeta poslovni broj Ovr- 808/2020 u odnosu na prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere te da je dovršen rješenjem o obustavi postupka osiguranja od 6. studenoga 2024. Sud o vlasničkim odnosima na tim nekretninama u ovom postupku ne odlučuje, ali navedene okolnosti ima u vidu pri ocjeni iskaza.

    24. S obzirom na ovakvu obranu optuženika, a u odnosu na odlučne okolnosti vezano za kazneno djelo prijetnje, nije sporno da je optuženik 28. lipnja 2022. bio u kampu na predjelu [adresa] u [adresa], gdje je zatekao žrtvu, svoju tetu te se s istom verbalno sukobio. Sporno je, s obzirom na obranu optuženika, je li on žrtvi rekao da će je ubiti i da će joj grkljan iščupati zubima.

    25. Analizirajući sve provedene dokaze, pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je prije svega imao u vidu da između obitelji žrtve i obitelji optuženika godinama postoje izrazito narušeni odnosi, što proizlazi iz obrane optuženika, iskaza žrtve i svjedoka ZE te iz pregledanih ovršnih spisa, iz kojih je vidljivo da su optuženik i žrtva od 2016. bili suprotstavljene stranke u postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama. Budući da su sve osobe koje su iskazivale o događaju u obiteljskom ili osobnom odnosu s optuženikom ili žrtvom, odnosno s članovima njihovih obitelji, sud je te odnose imao u vidu pri ocjeni vjerodostojnosti njihovih iskaza.

    26. Da je optuženik žrtvi rekao da će ju ubiti i da će joj grkljan iščupati zubima, proizlazi isključivo iz iskaza žrtve. Ona je, međutim, te riječi u svojem iskazu smjestila na dva različita mjesta. Na dokaznom ročištu 20. veljače 2023. najprije je navela da je optuženik, prije nego što je uopće došao u kamp, telefonom nazvao njezina sina ZE i njemu rekao da će joj iščupati grkljan zubima, da će je ubiti i da što ona radi u njegovu kampu. Tek na pitanje tužitelja navela je da joj je optuženik po dolasku u kamp, prije nego što ju je počeo gušiti, vikao da će je ubiti i zaklati, da joj jebe majku i da će joj iščupati grkljan zubima. Na pitanje branitelja ponovno je navela da je optuženik nazvao njezina sina i rekao mu da je makne iz kampa jer će joj zubima iščupati grkljan i da će je ubiti. Na raspravi 15. studenoga 2023. ostala je kod tog iskaza, a da tu razliku nije razjasnila.

    26.1. Pritom je telefonski razgovor, u koji je žrtva prvotno smjestila prijetnje, vođen između optuženika i ZE, dok je ona bila u kampu. Žrtva u tom razgovoru nije sudjelovala, pa o njegovu sadržaju nije mogla imati neposredna saznanja, već ih je mogla imati samo od svojeg sina.

    26.2. Pri ocjeni iskaza žrtve sud je imao u vidu i da ona o vlastitom sudjelovanju u verbalnom sukobu nije iskazivala, odnosno nije spominjala svađu ni pogrdne riječi koje su, prema iskazu njezina sina, ona i optuženik jedno drugome upućivali, pa svoju ulogu u događaju nije opisala u cijelosti.

    26.3. Navod u medicinskoj dokumentaciji da joj je nećak rekao da će joj iščupati grkljan potječe od same žrtve, pa ne predstavlja kontrolni - objektivni dokaz, već samo ponavlja njezine navode, koji u tom dijelu nisu potvrđeni.

    26.4. Slijedom navedenoga, iskaz žrtve sud je prihvatio u dijelu u kojem opisuje da ju je optuženik uhvatio za vrat, jer je u tom dijelu potvrđen iskazom njezina sina i pravomoćnom prekršajnom presudom. U dijelu koji se odnosi na riječi opisane u optužnici sud njezin iskaz nije prihvatio. U slobodnom iskazu na dokaznom ročištu žrtva je prijetnje smjestila samo u telefonski razgovor, a za događaj u kampu navela je da je optuženik po dolasku odmah krenuo prema njoj, uhvatio je za vrat i počeo gušiti, ne spominjući pritom da bi joj išta rekao. Iste riječi, koje je u slobodnom iskazu vezala uz telefonski razgovor, na pitanje tužitelja smjestila je u događaj u kampu, neposredno prije napada. Sud je imao u vidu da se od osobe koja je sudionik stresnog događaja ne može očekivati da o njemu iskazuje bez ikakvih razlika u pojedinostima. Razlika u iskazu žrtve ne odnosi se, međutim, na sporednu pojedinost, nego na sadržaj i okolnosti izgovaranja riječi koje su predmet optužbe, pa njen iskaz u tom dijelu nije pouzdan.

    26.5. Riječi opisane u činjeničnom opisu optužnice ne potvrđuje ni njezin sin - svjedok ZE, iako je upravo on bio neposredni sudionik telefonskog razgovora na koji se žrtva poziva, a bio je nazočan i u kampu. On o telefonskom razgovoru, od prvog ispitivanja 29. rujna 2022. pa do rasprave 12. prosinca 2023., iskazuje da mu je optuženik rekao da dođe po majku i odvede je kući jer mu radi probleme u kampu, viče i galami pred gostima, a na pitanje branitelja naveo je i doslovne riječi optuženika: „mater ti je došla ovamo, dođi ovamo“, iz kojih je sam zaključio zbog čega ga zove. U tim riječima nema prijetnje. O događaju u kampu naveo je da je zatekao optuženika i majku kako se svađaju i jedno drugome upućuju pogrdne riječi te da je optuženik u jednom trenutku majci rekao da će je zadaviti rukama. Te riječi nisu riječi opisane u optužnici.

    27. Iskaz svjedoka ZE sud je prihvatio samo u dijelovima u kojima je potvrđen drugim dokazima, i to u dijelu o sadržaju telefonskog razgovora, u kojem je suglasan s obranom optuženika, te u dijelu o hvatanju za vrat, u kojem ga potvrđuju iskaz žrtve i izreka pravomoćne prekršajne presude. Pritom je sud imao u vidu da je riječ o sinu žrtve, koji u dugotrajnom sukobu dviju obitelji ne može biti u cijelosti neutralan, kao i to da navodi i okolnosti koje majci ne idu u prilog, da ga je optuženik nazvao kako bi majku odveo kući i da je svađa bila obostrana. O dijelu njegova iskaza prema kojem je optuženik žrtvi rekao da će je zadaviti rukama sud se izjašnjava u nastavku.

    28. Svjedokinja VE i svjedok ĆE naveli su da prijetnje nisu čuli, pri čemu je svjedok ĆE naveo i da između optuženika i žrtve nije bilo fizičkog sukoba, nego da ju je optuženik samo dodirnuo po ramenu, dok je svjedokinja VE navela da fizički obračun nije vidjela. Takvi su njihovi iskazi u suprotnosti s iskazima žrtve i svjedoka ZE, ali i s izrekom pravomoćne prekršajne presude. Oboje su uz to u bliskom odnosu s optuženikom, a svjedok ĆE bio je udaljen 5-6 metara i sam navodi da se ne sjeća svih pojedinosti i da se sve odvijalo jako brzo. Stoga njihove iskaze, pa ni u dijelu u kojem navode da prijetnje nisu čuli, sud nije prihvatio kao pouzdane.

    29. Obranu optuženika sud je prihvatio u dijelu u kojem navodi da je ZE nazvao kako bi došao po majku, jer je u tom dijelu suglasna s iskazom tog svjedoka. Nije je prihvatio u dijelu u kojem optuženik niječe da je žrtvu uhvatio za vrat, jer to potvrđuju žrtva i svjedok ZE, a proizlazi i iz pravomoćne prekršajne presude, kao ni u dijelu u kojem tvrdi da je žrtva prijetnje izmislila i da je imala psihičkih problema, jer za to u spisu nema potvrde. U dijelu u kojem niječe da je žrtvi prijetio, obranu nije opovrgnuo nijedan pouzdan dokaz, no zaključak suda o toj optužbi ne temelji se na prihvaćanju obrane, nego na tome da izvedenim dokazima nije nedvojbeno utvrđeno da je optuženik žrtvi izgovorio riječi opisane u optužnici.

    30. Iskaz svjedoka ZE tužitelj je imao na raspolaganju od njegova prvog ispitivanja 29. rujna 2022. Unatoč tome, iako je na temelju članka 441. stavka 1. ZKP/08 do završetka dokaznog postupka mogao izmijeniti optužnicu, to nije učinio. Ta okolnost, međutim, sama za sebe ne isključuje mogućnost da sud, ne zadirući u identitet optužbe, činjenični opis prilagodi činjenicama koje su u dokaznom postupku nedvojbeno utvrđene.

    30.1. Sud je stoga ocijenio i dio iskaza svjedoka ZE prema kojem je optuženik žrtvi rekao da će je „zadaviti rukama“. Kao što je već navedeno, iskaz tog svjedoka sud je prihvatio samo u dijelovima u kojima je potvrđen drugim dokazima. U dijelu o izgovorenim riječima njegov iskaz ostaje jedini dokaz, a ne potvrđuje ga ni sama žrtva, kao osoba kojoj su te riječi navodno bile upućene, i to ni u jednom od svojih iskaza.

    30.2. Osim iskaza tog svjedoka, nema nijednog drugog dokaza koji bi potvrđivao da su upravo te riječi izgovorene. Imajući u vidu da su odnosi između obitelji optuženika i obitelji žrtve godinama izrazito narušeni i da su sve osobe koje su o događaju iskazivale u obiteljskom ili osobnom odnosu s jednom ili drugom stranom, sud nije nedvojbeno utvrdio da ih je optuženik izgovorio.

    30.3. Uz to, riječi koje navodi svjedok ZE nisu predmet optužbe, koju tužitelj nije izmijenio, a presuda se može odnositi samo na djelo koje je predmet optužbe (članak 449. stavak 1. ZKP/08). Stoga ni eventualna intervencija suda u činjenični opis optužbe zamjenom riječi navedenih u optužnici riječima koje navodi svjedok ZE ne bi imala dostatnu dokaznu osnovu za donošenje osuđujuće presude.

    31. Za donošenje osuđujuće presude potrebno je nedvojbeno utvrđenje da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen (članak 455. stavak 1. ZKP/08), a teret dokaza u postupku utvrđivanja krivnje optuženika je na tužitelju, osim ako zakonom nije drukčije propisano (članak 3. stavak 2. ZKP/08).

    32. Slijedom izložene ocjene dokaza, sud je zaključio da nije nedvojbeno utvrđeno da je optuženik žrtvi izgovorio riječi opisane u optužnici, pa ga je na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08 oslobodio optužbe za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, kako je to navedeno pod točkom I. izreke.

    33. Budući da je optuženik oslobođen optužbe za kazneno djelo iz točke I. izreke, a u odnosu na kazneno djelo iz točke II. izreke optužba je odbijena, na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    Zadar, 14. srpnja 2026.

    Sudac:

    Silvana Brala

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

    DNA:

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, broj KO-DO-156/2023

    2. Optuženi IE – elektroničkom poštom: [adresa elektroničke pošte].

    3. Branitelj optuženika Božo Vrkić, odvjetnik u Zadru

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.