Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-435/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Željke Skomeršić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽM, zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-463/2021 od 17. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-463/2021 od 17. travnja 2026., optuženi DM, temeljem članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP) oslobođen je optužbe da je počinio dva kaznena djela protiv imovine - krađom - opisano i kažnjivo po članku 228. stavku 1. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP-a, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženik po branitelju Davoru Radakoviću, odvjetniku iz Zagreba s prijedlogom da drugostupanjski sud žalbu državnog odvjetnika odbije u cijelosti kao neosnovanu.

4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

6. U pravu je državni odvjetnik kada ističe da je za sada preuranjeni zaključak prvostupanjskog suda kako nema dovoljno dokaza da bi optuženik počinio radnju kaznenih djela činjenično opisanih pod točkama 1. i 2. prvostupanjske presude. Naime, upravo kao što se to i ističe samom žalbom prvostupanjski sud je pregledom spisu prilazećih snimaka nadzornih kamera utvrdio da je na istima do ista vidljiva osoba koja po svojoj fizionomiji i to: visini, tjelesnoj građi i ćelavosti odgovara osobi optuženika (list tri i četiri prvostupanjske presude). Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da na snimkama videonadzora kamera izuzetih od oštećenika „nije jasno vidljivo lice počinitelja“, ističući tu činjenicu kao razlog da se ne može sa nespornom sigurnošću utvrditi da se radi o osobi optuženika. Međutim, kako je nesporno da je državni odvjetnik na raspravi 26. ožujka 2026. kao i 17. travnja 2026. predložio ne samo ispitivanje oštećenika već i biometrijsko vještačenje snimki nadzornih kamera u svrhu njihove usporedbe sa osobom optuženika, a koji dokazni prijedlozi su odbijeni od strane prvostupanjskog suda treba naglasiti slijedeće. Prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude ističe da lice počinitelja nije „jasno“ vidljivo, dok ostali dijelovi fizionomije osobe na snimci videonadzora (u odnosu na snimak optuženika sa prvog ispitivanja) ukazuju na osobu koja fizionomijom odgovara optuženiku. U takvoj situaciji, kada i sam prvostupanjski sud ukazuje na vidljivost lica počinitelja (do određene mjere) na svakoj od pojedinih snimaka, u što se naposlijetku uvjerio i ovaj sud kao drugostupanjski, preispitujući presudu povodom žalbe državnog odvjetnika, za sada je preuranjen ali i sasvim proizvoljan zaključak prvostupanjskog suda da se provođenjem biometrijskog vještačenja ne može utvrditi je li se osoba sa nadzornih kamera podudara u bitnim obilježjima sa osobom optuženika. Predmetno posebice jer i sam sud u svom obrazloženju ukazuje na činjenicu da lice počinitelja nije „jasno“ vidljivo, a ne i da „nije uopće vidljivo“, utvrđujući istovremeno fizionomiju počinitelja sa optuženikom – podudarnom.

6.1. Uslijed navedenog valjalo je žalbu državnog odvjetnika prihvatiti i ukinuti prvostupanjsku presudu jer za sada, na temelju izvedenih dokaza, a bez izvođenja predloženog dokaza u vidu provođenja biometrijskog vještačenja, zaključak prvostupanjskog suda ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja odlučne činjenice.

7. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve do sada izvedene dokaze te provesti biometrijsko vještačenje osobom optuženika uzevši u obzir i snimku o njegovom prvom ispitivanju te usporedivši navedeno sa snimkama nadzornih kamera za oba kaznena djela, a po potrebi provesti i 3D vještačenje. Razmotriti će također je li potrebno ispitati i oštećenike za kazneno djelo činjenično opisano pod točkom 1. i pod točkom 2. izreke prvostupanjske presude, posebice na okolnosti imovinskopravnog zahtjeva i tek na temelju izvedenih dokaza donijeti zakonitu odluku koju će potom i obrazložiti u skladu sa odredbama zakona o kaznenom postupku. Ujedno će, ukoliko se za tim ukaže potreba nakon provedenog dokaznog postupka i ukoliko utvrdi da oštećenici imovinskopravni zahtjev ne postavljaju, postupiti u sladu sa odredbama zakona o kaznenom postupku koje propisuju oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi.

8. Slijedom navedenog na temelju članka 483. stavak 1. ZKP-a valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja i predmet uputiti na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca, koji neće biti opterećen stavovima iz prethodne odluke.

U Zagrebu 14. srpnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac