Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-316/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv 2. optuženog RB i drugih, zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – ugrožavanje prometa općeopasnom radnjom ili sredstvom

– iz članka 224. stavka 2., 3. i 7. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - u daljnjem tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbama koje su protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-2489/2021-62 od 14. listopada 2024. podnijeli 2. optuženi RB, 3. optuženo trgovačko društvo ABC i Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026., u nazočnosti 2. optuženog RB i branitelja 2. optuženog RB odvjetnika ŠB, predstavnika 3. optuženog trgovačkog društva ABC TB i branitelja 3. optuženog trgovačkog društva ABC odvjetnika Selima Šabanovića,

p r e s u d i o  j e

Žalbe državnog odvjetnika, 2. optuženog RB i 3. optuženog trgovačkog društva ABC odbijaju se kao neosnovane i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivima 2. optuženog RB zbog počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – ugrožavanje prometa općeopasnom radnjom ili sredstvom – iz članka 224. stavka 2., 3. i 7. KZ/11 i 3. optuženo trgovačko društvo ABC zbog počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – ugrožavanje prometa općeopasnom radnjom ili sredstvom – iz članka 224. stavka 2., 3. i 7. KZ/11 u svezi članka 3. stavka 1. i 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, činjenično pobliže opisana u izreci presude te je, na temelju članka 224. stavka 7. KZ/11, 2. optuženi RB osuđen na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i primjenom članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda na način da kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ako 2. optuženi RB u roku 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, dok je 3. optuženom trgovačkom društvu ABC izrečena novčana kazna u iznosu 15.000,00 (petnaest tisuća) eura.

1.1. Na temelju članka 42. stavka 6. KZ/11 3. optužena pravna osoba dužna je izrečenu novčanu kaznu platiti u roku 6 mjeseci od dana pravomoćnosti presude.

1.2. Na temelju članka 43. stavka 1. KZ/11 i članka 10a Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, ako pravna osoba u cijelosti ili djelomično ne plati novčanu kaznu u navedenom roku kazna će biti prisilno naplaćena putem ovlaštene institucije.

1.3. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19 i 130/20, 80/22 i 36/24 – u daljnjem tekstu: ZKP) 2. optuženi RB i 3. optuženo trgovačko društvo ABC solidarno su obvezni na plaćanje troška kaznenog postupka u paušalnom iznosu 200,00 (dvjesto) eura koje su dužni platiti u roku 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se u odnosu na 2. optuženog RB i 3. optuženo trgovačko društvo ABC zbog odluke o kazni i predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženicima izrekne strože kazne u smislu žalbenih navoda.

2.1. Žalbu je podnio i 2. optuženi RB po branitelju ŠB, odvjetniku iz [adresa], a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.

2.2. Žali se i 3. optuženo trgovačko društvo ABC po branitelju Selimu Šabanoviću, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženike oslobodi od optužbe, podredno predlaže presudu ukinuti.

2.3. Odgovore na žalbu podnijeli su 2. optuženi RB po branitelju ŠB i 3. optuženo trgovačko društvo ABC po branitelju Selimu Šabanoviću i po predstavniku pravne osobe TB, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

2.4. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

2.5. O sjednici vijeća, na temelju članka 475. stavka 2. ZKP, na njihov zahtjev, izvješteni su, 2. optuženi RB i njegov branitelj, odvjetnik ŠB, 3. optuženo trgovačko društvo ABC i njegov branitelj, odvjetnik Selim Šabanović te državni odvjetnik. Na sjednicu nije pristupio, uredno obaviješten, državni odvjetnik, dok su pristupili 2. optuženi RB i njegov branitelj, odvjetnik ŠB, predstavnik 3. optuženog trgovačkog društva ABC TB i njegov branitelj, odvjetnik Selim Šabanović.

3. Žalbe državnog odvjetnika, 2. optuženog RB i 3. optuženog trgovačkog društva ABC nisu osnovane.

4. 2. optuženi RB se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP tvrdeći da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude zbog čega se ne može ispitati, a što obrazlaže na način da ističe da je u činjeničnom opisu navedeno da je došlo do sudara vozila koji se potom ne opisuje te navodi da je za taj sudar pravomoćnom presudom proglašen krivim HB i to zbog neprilagođene brzine uvjetima na cesti i nepoštivanja ograničenja brzine i dopunske signalizacije uslijed čega je prouzročio navedenu prometnu nesreću s opisanim teškim posljedicama koje se stavljaju i njemu na teret što je po njegovom mišljenju nespojivo i isključuje jedno drugo. Navodi da su i razlozi presude zbog preopširnosti nerazumljivi jer sadrži nepotrebno citiranje brojnih gotovo identičnih iskaza svjedoka o činjenicama koje uopće nisu sporne (stanje kolnika nakon prometne nesreće), dok se o jedinoj spornoj činjenici, je li propustio posipanje kolnika, utvrđenje temelji samo na hidrometeorološkom izvješću i mišljenju vještaka meteorologa Dragoslava Dragojlovića, te se izvodi pogrešan zaključak o njegovoj krivnji.

4.1. 2. optuženi RB treba imati na umu da dinamika nastanka prometne nesreće, što se tiče inkriminacije koja se njemu stavlja na teret, u činjeničnom opisu nije trebala biti opisana već je potrebno navesti da se prometna nesreća dogodila i koje su posljedice proizašle iz te nesreće. Naime, iz zakonskog opisa kaznenog djela proizlazi da je „ugrozio promet“, a u činjeničnom opisu je navedeno koju radnju je propustio poduzeti (preventivno posipavanje kolnika) i tim svojim propustom je „izazvao opasnost za život i tijelo ljudi te je nastupila smrt više osoba“, što je također navedeno u činjeničnim opisu. 2 optuženi RB treba imati na umu da je on odgovoran u okviru svog, naprijed navedenog, propusta te da kaznena odgovornost HB, koji je proglašen krivim za protupropisnu vožnju, ne dovodi do isključenja njegove (2. optuženog RB) kaznene odgovornosti jer svaki od njih odgovara u okviru svoje krivnje, za svoje protupropisno postupanje. Nije u pravu 2. optuženi RB niti kada tvrdi da su razlozi presude nerazumljivi uslijed preopširnosti. Prvostupanjski sud je jasno naveo koje je dokaze proveo i što je na temelju tih dokaza utvrdio i zaključio, a brojnost nekih dokaza u prilog nekog zaključka samo po sebi ne upućuje da je sud izveo pogrešan zaključak ili da je presuda nerazumljiva. Slijedom navedenog nije u pravu 2. optuženi RB kada se žali zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba kaznenog postupka.

4.2. 3. optuženo trgovačko društvo ABC se također žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP tvrdeći da se presuda ne može ispitati jer je izreka presude proturječna sama sebi u odnosu na odlučnu činjenicu, a što obrazlaže na način da je 2. optuženi RB, u svojstvu dežurnog operativnog voditelja zimske službe zadužen da u slučaju potrebe može hitno intervenirati na objektima na kojima bi se mogla pojaviti poledica , a suprotno tome u članku 36. stavku 1. Pravilnika o održavanju cesta (dalje u tekstu Pravilnik), dužnost hitne intervencije postoji kada postoji opasnost od nastanka poledice na cesti. Smatra da se pojmovno mogućnost i opasnost nastanka poledice razlikuju po stupnju vjerojatnosti pa nije postojala pravna obveza njegovog postupanja, o čemu sud nije iznio razloge.

4.3. 3. optuženo trgovačko društvo ABC treba imati na umu da u konkretnom slučaju riječi mogućnost i opasnost predstavljaju sinonime u pogledu vjerojatnosti nastupanja poledice. Naime, u činjeničnom opisu je naveden termin koji naveden u dopisu/prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (dalje u tekstu DHMZ), a koji ne navode zakonske opise pojedinih termina već samo ističu može li doći do neke vremenske pojave. U konkretnom slučaju je jasno navedeno da postoji mogućnost za poledicu i navedeno je na kojim dijelovima kolnika ta mogućnost postoji pa sud posebno tu razliku u terminima nije niti trebao obrazložiti. Slijedom navedenog žalba 3. optuženog trgovačkog društva ABC nije osnovana kad se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP.

4.4. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja žalbe 2. optuženog RB i 3. optuženog trgovačkog društva ABC se međusobno podudaraju i nadopunjuju, što je i logično jer je za kaznenu odgovornost 3. optuženog trgovačkog društva ABC uvjet da je kazneno odgovoran 2. optuženi RB kao odgovorna osoba u toj pravnoj osobi, pa će njihove žalbe, u tom dijelu, biti razmatrane kao jedna žalba.

4.5. 2. optuženi RB, u bitnome, navodi da sud utvrđenje o jedinoj spornoj činjenici, je li propustio posipanje kolnika, temelji samo na hidrometeorološkom izvješću i mišljenju vještaka meteorologa Dragoslava Dragojlovića za koje sud neistinito navodi da mu je bilo poznato, iako iz iskaza svjedoka ČB, koji je bio voditelj Velike zimske službe, proizlazi da je s njim (2. optuženim RB) telefonski kontaktirao u večernjim satima 13. prosinca 2015. i rekao mu je da je određen I. stupanj pripravnosti. Nadalje navodi da se navedena prognoza DHMZ-a ne odnosi na mikrolokaciju pa se postavlja pitanje bi li on bio odgovoran i za nastanak prometne nesreće na ravnom dijelu kolnika i bi li bio odgovoran za svaku prometnu nesreću koja se dogodi na takvoj dionici. Ističe da sud prihvaća iskaze svih svjedoka iako ne navodi koje odluče činjenice je utvrdio na temelju tih iskaza, te ističe da sud ne razlikuje kategorizaciju cesta budući uspoređuje brze ceste od nerazvrstanih cesta. 3. optuženo trgovačko društvo ABC, u bitnome, navodi, da sud vezano uz odredbu članka 36. stavka 1. Pravilnika pogrešno smatra da je u situaciji kada je prognoza DHMZ za taj dan upućivala na mogućnost jutarnje poledice na istaknutim dijelovima kolnika postojala potreba za preventivno posipavanje kolnika. Navedeno iz razloga jer je stožer zimske službe odredio I. stupanj pripravnosti, a 2. optuženi RB je bio dužan kontrolirati stanje kolnika obilaskom i kočenjem na kritičn im mjestima kako bi se utvrdila potreba intervencije posipavanja, no u tom stupnju pripravnosti nije postojala obveza posipavanja kolnika kao što je to slučaj u II. stupnju pripravnosti, pa sud pogrešno utvrđuje pravnu obvezu iz članka 20. stavka 2. KZ/11. Također ističe da je vještak meteorolog Dragoslav Dragojlović na raspravi naveo da se tanki sloj leda teško mogao uočiti ili osjetiti prilikom poduzimanja kočenja jer se ne radi o pravom već površinskom ledu.

4.6. 2. optuženi RB treba imati na umu da njegova kaznena odgovornost nije utvrđena samo na temelju dva dokaza i to hidrometeorološkog izvješća i mišljenja vještaka meteorologa Dragoslava Dragojlovića već na temelju ukupno provedenih dokaza pa je tako sud na temelju ispitanih svjedoka utvrdio stanje kolnika i način rada zimske službe, a što proizlazi i iz pročitanih isprava u spisu, zatim na temelju provedenog sudskomedicinskog i prometnih vještačenja. Sve te dokaze sud je međusobno analizirao i ocijenio, s time što također treba istaknuti da za odluku o kaznenoj odgovornosti nekog optuženika, pa tako i 2. optuženog RB, nije od značaja količina već „kvaliteta“ provedenih dokaza. To znači da su od značaja oni dokazi kojima se utvrđuje neka odlučna činjenica na temelju koje proizlaze bitna obilježja inkriminiranog kaznenog djela. U odnosu na tvrdnju 2. optužnog RB da se vremenska prognoza ne odnosi na mikrolokaciju i da se postavlja pitanje bi li on bio odgovoran i da se prometna nesreća dogodila na ravnom djelu kolnika treba navesti da se vremenska prognoza, kako to proizlazi iz prognoze DHMZ (list 194 spisa) izdaje za pojedine dijelove Republike Hrvatske, s preciznijim osvrtom za područje pojedinih gradova. Konkretna vremenska prognoza izdana je za područje središnje Hrvatske i to za gradove Varaždin, Zagreb, Karlovac, Bjelovar i Sisak. Iz navedene prognoze jasno proizlazi kakvo se vrijeme i vremenske pojave očekuju za područje navedenih gradova i na kojim mjestima se može pojaviti poledica. Apsolutno je nelogična i neživotna tvrdnja 2. optuženog RB i svjedoka ČB, voditelja Velike zimske službe kada navode da su telefonski razgovarali u popodnevnim satima i da je svjedok ČB 2. optuženog RB samo obavijestio o stupnju pripravnosti, a bez da je on (2. optuženi RB) dobio vremensku prognozu, koju je kako tvrdi dobio tek idući dan nakon prometne nesreće. To konkretno znači da je 2. optuženi RB svoje odluke donosio bez ključnog dokumenta ne znajući kakvo će točno vremenske prilike biti tijekom inkriminirane noći. Navedeni iskazi su u tom dijelu usmjereni isključivo na otklanjanje kaznene odgovornosti od optuženika. Što se tiče žalbenog navoda 3. optuženog trgovačkog društva ABC vezano uz problematiziranje je li 2. optuženi RB postupio protivno odredbi članka 36. stavka 1. Pravilnika, koja propisuje da je u zimskom razdoblju i u slučajevima kada postoji opasnost od nastanka poledice na cesti, izvođač radova održavanja ceste dužan pojedine opasne dijelove ceste posipati sredstvima koja sprečavaju nastajanje poledice, a imajući na umu da je Stožer zimske službe odredio I. stupanj pripravnosti, prije svega treba istaknuti da optuženici žalbama ne osporavaju da je inkriminiranog dana postojala njihova obveza održavanja predmetne prometnice u zimskim uvjetima na način da je osposobljenja za sigurno odvijanje prometa i također ne osporava ju da je u trenutku kada se prometna nesreća dogodila kolnik na mjestu nesreće, na nadvožnjaku iznad autoceste A 11 u ulici Slavka Kolara, bio zaleđen. Iz izvješća o vremenskoj prognozi DHMZ-a za inkriminiranu noć za područje središnje Hrvatske te pobliže Zagreba proizlazi, između ostalog, da će mjestimice biti magle i niskih oblaka te da na istaknutim dijelovima kolnika ujutro postoji mogućnost za poledicu, dok će temperatura oscilirati od -3 do 0 stupnjeva C. Za područje Zagreba je navedeno da postoji mala mogućnost za poledicu. Iz nalaza i mišljenja vještaka meteorologa Dragoslava Dragojlovića proizlazi da je inkriminirane noći vrijeme bilo oblačno s maglom, da je temperatura u 23,00 sati bila -0,7 C do -3 C u 06,00 sati, a relativna vlažnost je bila velika (95%) i zabilježena je pojava umjerenog mraza i slabog inja. Zbog niskih temperatura dva dana prije i u samoj inkriminiranoj noći nadvožnjak se dovoljno ohladio i postojali su jaki uvjeti za poledicu. Vještak smatra da se u konkretnom slučaju radilo o II. stupnju pripravnosti koji se uvodi kada temperatura oscilira oko 0 stupnjeva C. i tada se vrše preventivni radovi na sprečavanju nastanka poledice. 2. optuženi RB u iskazu navodi da je za inkriminirani dan hidrometeorološka prognoza bila „A3“ što znači mala vjerojatnost za pojavu poledice i nisu prognozirane padaline (tako proizlazi i iz prognoze DHMZ-a) i u takvoj situaciji od strane Stožera je bio određen I. stupanj pripravnosti koji on nije mogao promijeniti, jer kako tvrdi, za to nije bilo potrebe. Također je istaknuo da bi u slučaju da se utvrdi neka vremenska promjena mogao, kao dežurni operativni voditelj zimske službe, promijeniti stupanj pripravnosti. 2. optuženi RB kao prvo treba imati na umu da iz vremenske prognoze proizlazi da je na nadvožnjacima, iako mala, postojala mogućnost nastanka poledice. Iz dnevnika zimske službe, a u koji je on upisivao podatke o temperaturi za inkriminiranu noć, proizlazi da je temperatura oscilirala od -1 do -3. Dakle i sam 2. optuženi RB je utvrdio oscilacije u temperaturi, a što je, kako je to već navedeno, proizlazilo i iz vremenske prognoze DHMZ -a. U I. stupanju pripravnosti uvodi se stalno dežurstvo i dežurna služba, a to je u konkretnom slučaju za područje gdje se dogodila predmetna prometna nesreća bio 2. optuženi RB, osposobljena je u slučaju potrebe hitno intervenirati na objektima na kojima bi se mogla pojaviti poledica, što je između ostalog bio i nadvožnjak na kojem se dogodila prometna nesreća jer se radi o istaknutom dijelu kolnika. Iz izvedbenog programa Velike zimske službe u inkriminiranom vrijeme proizlazi da se II. stupanj pripravnosti uvodi kada temperatura oscilira oko 0 stupnjeva s predviđenom mogućnošću slabih padalina i kada se obzirom na stupanj pothlađenosti kolnika može pojaviti poledica i tada se vrše preventivni radovi na sprečavanju nastanka poledice na opasnim mjestima što su između ostalog i nadvožnjaci. Dakle bez obzira što je na vremenskoj prognozi bio upisan pogrešan stupanj pripravnosti, da je 2. optuženi RB odgovorno obavljao svoju dužnost dežurnog operativnog voditelja velike zimske službe , kada je utvrdio oscilacije u temperaturi i imajući na umu prognozu DHMZ-a iz koje je jasno proizlazilo „da će mjestimice biti magle i niskih oblaka te da na istaknutim dijelovima kolnika ujutro postoji mogućnost za poledicu“ upravo zbog navedenih vremenskih uvjeta, trebao je naložiti preventivno posipavanje kolnika kako bi se spriječila mogućnost nastanka poledice čime je i postupio protivno odredbi članka 36. stavka 1. Pravilnika. 2. optuženi RB ističe da je 5 do 10 minuta prije nastanka prometne nesreće prošao vozilom preko nadvožnjaka na kojem se dogodila inkriminirana prometna nesreća, da je poduzeo kočenje i vozilo nije proklizalo, pa smatra da i iz navedenog razloga nije bilo potrebe za posipavanjem kolnika. Međutim, 2. optuženi RB treba imati na umu da je njegova obveza da, kada su za to ostvareni uvjeti, djeluje preventivno. To konkretno znači da je sam utvrdio oscilaciju temperature i znao je za vremensku prognozu i trebao je zatražiti preventivno posipavanje nadvožnjaka kako bi spriječio nastanak poledice, a način na koji to on tumači da za posipavanje nadvožnjaka nije bilo razloga jer vozilo prilikom kočenja nije proklizalo ustvari znači da bi naložio posipavanje tek u suprotnom slučaju, a to je kada bi poledica već nastala što nije preventivno posipavanje kolnika jer je svrha takvog posipavanja spriječiti nastanak poledice, a time i mogućnost nastupanja štetnih posljedica . Slijedom svega navedenog prvostupanjski sud je izveo pravilan zaključak kada je optuženike proglasio krivima zbog počinjenja inkriminiranog im kaznenog djela, s time što je 2. optuženi RB bio odgovorna osoba u 3. optuženom trgovačkom društvu ABC, pa s obzirom da je svojim postupanjem povrijedio dužnost pravne osobe koja se sastoji u pravilnom održavanju prometnica u zimskim uvjetima, sukladno članku 3. stavku 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela postoji i kaznena dogovornost 3. optuženog trgovačkog društva ABC Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iskaze ispitanih svjedoka, vještaka te optuženika detaljno analizirao i pravilno ih je ocijenio kako same za sebe tako i međusobnoj povezanosti te u svezi s drugim provedenim dokazima i dao je pravilnu ocjenu svih izvedenih dokaza na temelju kojih je ispravno analizirao i utvrdio činjenično stanje. Navedena utvrđenja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, slijedom čega žalba optuženika niti u tom dijelu nije osnovana.

4.7. Optuženici i državni odvjetnik se žale i zbog odluke o kazni, s time što optuženici smatraju da su prestrogo kažnjeni i to 2. optuženi RB iz razloga jer je neosuđivan, u mirovini je, posljedice prometne nesreće su ga pogodile odnosno promijenile njegov život te treba imati na umu protok vremena od inkriminiranog događaja, dok 3. optuženo trgovačko društvo ABC navodi da je izrečena novčana kazna prestrogo odmjerena i da se ne mogu uspoređivati nerazvrstane ceste sa javnim cestama. Državni odvjetnik, u bitnome, smatra da prvostupanjski sud nije na pravilan način vrednovao sve utvrđene okolnosti o kojima ovisi vrsta i mjera kazne te da se izrečenim kaznama neće postići svrha kažnjavanja. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je pravilno vrednovao sve okolnosti o kojima ovisi vrsta i mjera kazne optuženika, pa je tako 2. optuženom RB kao olakotno cijenio njegovu neosuđivanost i žaljenje zbog inkriminiranog događaja kao i činjenicu da je potresen posljedicama prometne nesreće, dok je 3. optuženom trgovačkom društvu ABC kao olakotno cijenjeno da je kazneno neosuđivano, dok je otegotno cijenjena prekršajna kažnjavanost, pa kada se, kako to pravilno tvrdi državni odvjetnik, ima na umu jačina ugrožavanja zaštićenog dobra koja se ogleda u činjenici da su dvije osobe smrtno stradale, a jedna je teško tjelesno ozlijeđena, onda je prvostupanjski sud, s obzirom i na protok vremena od inkriminiranog događaja pravilno 2. optuženom RB izrekao uvjetnu osudu na način da je osuđen na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine s rokom provjeravanja u trajanju 3 (tri) godine, dok je 3. optuženom trgovačkom društvu ABC izrečena novčana kazna u iznosu 15.000,00 (petnaest tisuća) eura. Tako izrečenim kaznenim sankcijama, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, u cijelosti će se postići svrha kažnjavanja i tim sankcijama će se ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno iste će u dovoljnoj mjeri utjecati kako na optuženike tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Slijedom navedenog žalba optuženika niti u tom dijelu nije osnovana.

5. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP u svezi članka 467. ZKP).

6. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 2. lipnja 2026.

:

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Lidija Vidjak