REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2684/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Draganu Mijoču odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Mijo Jeličić i Marina Bosnić, odvjetnici u Splitu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-542/2025-4 od 3. veljače 2026. kojim je djelomično potvrđena i preinačena presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2579/2023-28 od 9. siječnja 2025., u sjednici održanoj 30. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

I. Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-542/2025-4 od 3. veljače 2026. u odnosu na slijedeća pravna pitanja:

"1. Predstavlja li izmjenu procesno-pravne osnove tužbe, odnosno povećanje tužbenog zahtjeva, u situaciji kada tužitelj tužbeni zahtjev postavlja na temelju odredbe čl. 186. c) Zakona o parničnom postupku i kada je na isplatu utuženog iznosa zatražena kamata od dana pravomoćnosti presude u određenom predmetu koji je u tijeku, izmjena zahtjeva na isplatu kamate od dana povećanja tog iznosa, a što predstavlja znatno dulji tijek kamate od onog u početno postavljenom zahtjevu?

2. Za slučaj da prethodno navedena situacija predstavlja procesno-pravne osnove tužbe, odnosno povećanje tužbenog zahtjeva, je li sud donošenjem zaključka da se radi o uređenju tužbenog zahtjeva umjesto o preinaci tužbenog zahtjeva počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku?".

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-542/2025-4 od 3. veljače 2026. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2579/2023-28 od 9. siječnja 2025. Tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši veliki broj pravnih pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj se protivi navodima prijedloga te predlaže da se isti odbije kao neosnovan. Potražuje trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP -a ovaj revizijski sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 1. ZPP zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju u odnosu na koje odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-1163/2022-2 od 24. listopada 2023.).

4. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP -a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

5. U odnosu na ostala postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije i povredu temeljnih ljudskih prava uzeto je da je prijedlog u odnosu na njih povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP-a.).

6. Odluka o troškovima nastalim povodom prijedloga za dopuštenje revizije temelji se na odredbi čl. 155. st. 1. ZPP te tužitelju nije priznat taj trošak jer se radi o trošku koji nije potreban za vođenje postupka.

Zagreb, 30. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil