REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1673/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivi Žutelija Krešić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ĐA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Vukadin, odvjetnik u Zagrebu, protiv I-protivnika osiguranja JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-protivnika osiguranja Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 1, OIB: 74364571096, povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, dana 16. lipnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I/ Odbija se prijedlog predlagateljice osiguranja od 26. svibnja 2026. godine, za određivanjem privremene mjere, kao neosnovan.

II/ Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U prijedlogu za određivanje privremene mjere od 26. svibnja 2026. godine predlagateljica navodi da je I-protivnica osiguranja 27. ožujka 2026. godine ishodila da djelatnici II-protivnika osiguranja na obračunskom mjernom mjestu (OMM) broj: 060426 na adresi [adresa] promijene kupca / korisnika tog mjernog mjesta sa predlagatelja na sebe osobno, što je učinjeno bez dopuštenja predlagateljice s obzirom da je do 26. ožujka 2026. godine (od 1980-ih godina prošlog stoljeća) kao korisnik tog obračunskog mjernog mjesta bila evidentirana isključivo predlagateljica. Dalje navodi da je u ovosudnom predmetu Ovr-1595/2026 dana 20. svibnja 2026. godine donesena privremena mjera radi uključenja električne energije jer je protivnica osiguranja protuzakonito uspjela ishoditi da dođe do isključenja električne energije na predmetnoj nekretnini te je došlo do ponovnog uključenja zbog predmetne sudske privremene mjere. Dalje navodi da je u ovosudnom postupku P-8078/2021 presudom od 2. rujna 2024. godine utvđeno da je predlagateljica suvlasnica predmetne nekretnine te da je I-protivnica osiguranja dužna priznati i trpjeti da predlagateljica uknjiži svoje suvlasništvo uz istovremeno brisanje suvlasništva protivnice osiguranja. Prvostupanjska presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 10. lipnja 2025. godine i u ponovljenom postupku spis se vodi po brojem P-4789/2025. Dalje navodi kako je u postupku pred ovim sudom broj P-2362/2023 I-protivnici osiguranja za sada nepravomoćno odbijen tužbeni zahtjev kojim je tražila predaju u posjed predmetne nekretnine te isplatu iznosa od 7.200,00 eura. Dalje navodi kako je u postupku pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu broj K-574/2023 I-protivnica osiguranja podnijela privatnu tužbu radi klevete protiv predlagateljice, ali je sud pravomoćno navedeni postupak obustavio. Dalje navodi da je predlagateljica osiguranja u vrlo staroj životnoj dobi, ima 90 godina. Dalje navodi da s obzirom da je došlo do prijenosa korisnika predmetnog obračunskog mjernog mjesta sa predlagatelja na I-protivnika osiguranja bez ikakve pravne osnove, te da je I-protivnica osiguranja već uspjela ishoditi isključenje električne energije, izvjesno jest da će sada protivnica podnijeti zahtjev za isključenje opskrbe plinom za predmetnu nekretninu. Smatra da je takvim samovoljnim i nezakonitim postupanjem I-protivnika osiguranja, predlagateljica dovedena u izrazito tešku i grubo štetnu situaciju za njezino zdravstveno stanje, kao i za njezinu životnu dob s obzirom da prijeti mogućnost da će ponovno doći do isključenja energenata za njezinu jedinu nekretninu što od osobe koja nema nikakva prava na nekretnini koja je isključivo vlasništvo predlagateljice osiguranja. Onemogućavanje korištenja plinskom energijom je uskraćivanje osnovnih uvjeta života pa je privremena mjera prijeko potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja realno prijeti predlagateljici. Dalje navodi da predlagateljica ima prema I-protivnici osiguranja nenovčanu tražbinu i to na korištenje i uživanje predmetne nekretnine, uključujući i pravo na uživanje opskrbe predmetne nekretnine plinom. Smatra da su ispunjeni svi uvjeti za donošenjem privremene mjere radi osiguranja predlagateljevih predmetnih nenovčanih tražbina na korištenje i uživanje predmetne nekretnine te na urednu opskrbu strujom i drugim komunalijama. Prijeko je potrebno donijeti privremenu mjeru kojom se nalaže protivniku bez odgode omogućiti predlagatelju urednu opskrbu plinom, a kako bi se izbjegao daljnji nastup izrazito štetnih posljedica po predlagateljevo zdravlje, ali i kako bi se spriječilo pravno nasilje koje protivnica osiguranja kontinuirano vrši nad predlagateljicom.

2. Kako predlagateljica osiguranja smatra da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere, predlaže da sud usvoji njen prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. Prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere nije osnovan.

4. Člankom 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5. Mjeru koju predlaže predlagateljica osiguranja jest mjera iz čl. 347. st. 1. t. 6. OZ-a

– zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja, te mjera iz čl. 347. st. 1. t. 7. OZ-a – nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se održalo postojeće stanje stvari.

6. Nadalje, člankom 347. st. 2. OZ-a propisano je da sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

7. Naime, privremena mjera propisana čl. 347. st. 2. OZ-a je tzv. regulacijska mjera, te predstavlja iznimku od pravila da rješenje o određivanju privremene mjere ne smije biti identično s tužbenim zahtjevom tj. predstavlja iznimku od načela zabrane apsolutnog pravnog učinka privremene mjere.

8. Dakle, tzv. regulacijska mjera je mjera kojom se osigurava određeni pravni odnos iz koje mogu proizlaziti novčane ili nenovčane tražbine, te je za određivanje takve mjere potrebno učiniti vjerojatnim da među strankama postoji određeni pravni odnos, da je taj pravni odnos između stranaka postao sporan, te nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nasilja ili iz drugih važnih razloga.

9. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu sud je kao nesporno utvrdio:

- Da je u ovosudnom postupku P-8078/2021 presudom od 2. rujna 2024. godine utvđeno da je predlagateljica suvlasnica predmetne nekretnine te da je I- protivnica osiguranja dužna priznati i trpjeti da predlagateljica uknjiži svoje suvlasništvo uz istovremeno brisanje suvlasništva protivnice osiguranja,

- Da je ta prvostupanjska presuda ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 10. lipnja 2025. godine i u ponovljenom postupku spis se vodi po brojem P- 4789/2025, te još nije okončan,

- Da je na zahtjev I-protivnice osiguranja od 27. ožujka 2026. godine na obračunskom mjernom mjestu OMM 060426, [adresa] izvršena promjena korisnika na I-protivnicu osiguranja temeljem zaprimljenog izvatka iz zemljišne knjige (dopis II-protivnika osiguranja od 6. svibnja 2026. godine),

- Da je ovosudnim rješenjem poslovni broj Ovr-1595/2026 od 20. svibnja 2026. godine određena privremena mjera s nalogom HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. da ponovno uspostavi isporuku električne energije na predmetnoj nekretnini te zabranom I-protivnici osiguranja svako dalje poduzimanje radnji kojima bi tražila ili inicirala isključenje električne energije na predmetnoj nekretnini,

- Da je predlagateljica osoba vrlo visoke životne dobi, ima 90 godina i teško je narušenog zdravlja.

10. Iz navedenog proizlazi da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svog prava vlasništva, koje se za sada temelji na nepravomoćnoj presudi i o kojem se pravu odlučuje u ponovljenom postupku, pred ovim sudom pod brojem P- 4789/2025.

11. Prema sadašnjem stanju stvari, predlagateljica ima uredan primitak plinske energije u stanu u kojem živi.

12. Nesuglasice između stranaka koje proizlaze iz njihovog pravnog odnosa ne bi nikako smjele ugrožavati osnovna ljudska prava pa tako ne bi smjele utjecati ni na pravo na korištenja plinske energije. Naime, isključenje plinske energije na predmetnoj nekretnini svakako bi ugrozilo i zdravlje i osnovne životne uvjete osoba koje borave u nekretnini, i na taj način bi predlagateljici osiguranja, pogotovo uzimajući u obzir njenu visoku životnu dob i narušeno zdravlje, nastala teško nadoknadiva i nenadoknadiva šteta.

13. U ovom trenutku isključenje plinske energije, prema navodima predlagateljice osiguranja, nije se dogodilo.

14. I-protivnica osiguranja kao upisana zemljišnoknjižna vlasnica nekretnine (u kojoj živi predlagateljica osiguranja) ima i pravo i obvezu promijeniti matične podatke na računima kod II-protivnika osiguranja i II-protivnik osiguranja je navedeno dužan učiniti ukoliko se takav zahtjev temelji na valjanoj dokumentaciji.

15. Predlagateljica osiguranja navodi da opasnost od isključenja plinske energije postoji zato što je I-protivnica osiguranja podnijela II-protivniku osiguranja zahtjev za promjenom korisnika (27. ožujka 2026. godine), kao i zato što je predlagateljici osiguranja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. na nalog I-protivnice osiguranja isključio isporuku električne energije, radi čega je ovaj sud rješenjem poslovni broj Ovr- 1595/2026 od 20. svibnja 2026. godine odredio privremenu mjeru s nalogom HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. da ponovno uspostavi isporuku električne energije na predmetnoj nekretnini te zabranom I-protivnici osiguranja svako dalje poduzimanje radnji kojima bi tražila ili inicirala isključenje električne energije na predmetnoj nekretnini.

16. Iz navedenog proizlazi da predlagateljica smatra da će I-protivnica osiguranja naložiti II-protivniku osiguranja da isključi isporuku plinske energije, a da bi se navedeno moglo spriječiti predloženom mjerom.

17. Međutim, s obzirom na sadržaj prijedloga za određivanje privremene mjere – ponovno evidentiranje predlagateljice kao korisnika i zabrana I-protivniku osiguranja na poduzimanje radnji kojima bi se mijenjalo korisnika, valja reći da sud ne može zabraniti II-protivniku osiguranja da evidentira korisnika i mijenja matične podatke koji su utemeljeni na valjanim ispravama i ne može mu nalagati da ponovno evidentira kao kupca i korisnika osobu koja nema u ovom trenutku valjani pravni temelj za izvršavanje takvih upisa. Navedeno postupanje bilo bi protivno Općim uvjetima opskrbe plinom, jer u ovom trenutku predlagateljica osiguranja nije upisana kao zk vlasnica nekretnine u kojoj živi, već je to upravo I-protivnica osiguranja.

18. Da je predlagateljica osiguranja u svom prijedlogu za osiguranje tražila zabranu radnji usmjerenih na prestanak isporuke plinske energije, tada bi sud takvom zahtjevu mogao udovoljiti s obzirom na stanje spisa, ali ovako postavljeni zahtjev ne udovoljava uvjetima iz čl. 346. OZ-a.

19. Ovaj sud je svakako stava da bi u slučaju u kojem je došlo do prekida isporuke plinske energije predlagateljici osiguranja, a koje bi učinio II-protivnik osiguranja po nalogu I-protivnice osiguranja, predlagateljica imala ispunjene sve uvjete za određivanje privremene mjere.

20. Naime, neometana dostupnost plinske energije nužan je preduvjet za normalan i civiliziran život svakog čovjeka. To pravo može se ograničiti samo u iznimnim situacijama.

21. Odredba čl. 4. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, u daljnjem tekstu: ZOO) propisuje da su u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja. Odredba čl. 8. ZOO propisuje da je svatko dužan suzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta.

22. U ovom trenutku na strani I-protivnice osiguranja ne postoji činjenje koje bi se moglo podvesti pod ove odredbe ZOO-a.

23. Opasnost koju predviđa čl. 346. st. 1. t. 1. OZ-a, mora biti rezultat aktivnog činjenja na strani protivnika osiguranja, a ne samo mogućnost ili pretpostavka da će se takvo činjenje dogoditi.

24. Zbog svega navedenog, nisu ispunjene sve pretpostavke iz čl. 346. OZ-a niti čl. 347. st. 2. OZ-a, pa je prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci rješenja pod točkom I.

25. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere i prijedlogu priložena dokumentacija u smislu čl. 346. i čl. 347. st. 2. OZ-a daju sudu dovoljno elemenata za donošenje odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama OZ-a kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivnicima osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta.

26. Člankom 7. st. 1. OZ-a propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, a stavkom 2. istoga članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano odredbom čl. 13. st. 1. OZ-a.

27. Kako je odbijen zahtjev predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere, to je odbijen i njen zahtjev za naknadu troškova postupka osiguranja, radi čega je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom II.

U Zagrebu, 16. lipnja 2026. godine

Sutkinja

Iva Žutelija Krešić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku