REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2591/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Senka Zuanović, odvjetnica u Zadru protiv tuženika UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Gluić Ninčević d.o.o. u Zadru, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž- 637/2023-3 od 3. prosinca 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-240/2021-14 od 13. travnja 2023., u sjednici održanoj 16. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-637/2023-3 od 3. prosinca 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-240/2021-14 od 13. travnja 2023.
2. Prijedlog podnosi zbog pravnog pitanja važnog za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu a koje glasi:
"Predstavlja li predaja ključeva nekretnine uz faktično korištenje iste kroz izvođenje radova od strane stjecatelja takav stupanj faktične vlasti nad stvari koji se ima smatrati pravom predajom u posjed?".
3. U opravdanju razloga važnosti postavljenog pitanja predlagatelj se poziva na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-569/2021-1 od 1. lipnja 2021. te na presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-617/2021- 2 od 15. svibnja 2024. i Rev-995/2004-2 od 4. listopada 2005. uz tvrdnju da je shvaćanje zauzeto u pobijanim nižestupanjskim odlukama suprotno shvaćanju iz navedenih presuda i rješenja.
4. Predlaže dopustiti podnošenje revizije protiv pobijane drugostupanjske presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-637/2023-3 od 3. prosinca 2025. te potražuje trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije.
5. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da postavljeno pitanje nema značaj pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Naime postavljenim pitanjem predlagatelj polazi od pogrešne pretpostavke koja u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije utvrđena. Naime , iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da u konkretnom slučaju nije došlo do prave predaje prijeporne nekretnine tuženiku a da su ključevi prizemlja predani tuženiku iz razloga što je trebao urediti prizemlje i osposobiti ga za stanovanje majke i b rata D zbog čega je i ugovoren teret, kao pravo plodouživanja u njihovu korist.
8. Naime, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelj iznosi samo svoje prosudbe o potrebi za odgovorom na određeno pravno pitanje, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a ZPP koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.
9. Pogrešno je i shvaćanje tuženika da odluke na koje se kao razlog važnosti postavljenog pitanja poziva (broj Rev-569/2021-1 od 1. lipnja 2021., broj Rev- 617/2021-2 od 15. svibnja 2024. i Rev-995/2004-2 od 4. listopada 2005.) u opravdanju postavljenog pitanja usporedive s pobijanom drugostupanjskom presudom u smislu da bi se radilo o pravnim pitanjima u kojima ona odstupa od prakse revizijskog suda. Naime, u svakom od predmeta na koje se poziva tuženik odluke o tužbenom zahtjevu obrazložene su specifičnim činjeničnim okolnostima s kojima se ne može usporediti činjenična situacija u predmetnom slučaju. Naime, odluka o sporu o postavljenom pitanju ovisi o načinu vođenja postupka izvedenim dokazima i njihovoj ocjeni, pa stoga te odluke ne daju značaj važnosti postavljenom pitanju niti je pozivanjem na navedenu odluku tuženik opravdao značaj važnosti postavljenog pitanja.
10. S obzirom na izloženo, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije i riješiti kao u izreci rješenja.
Zagreb, 16. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
