Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-241/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vitomiru Boiću, u pravnoj stvari tužiteljice ML (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnici Nataši Maletić, odvjetnici u Puli i Vinku Ljubičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak i Partneri u Splitu, protiv 1. tuženika GL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. tuženika CL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Josipu Vargi, odvjetniku iz Zagreba, radi ništetnosti ugovora, utvrđenja vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužiteljice, žalbi i dopuni žalbe 2. tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1136/2025 od 15. prosinca 2025., 1. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice ML kao neosnovana i potvrđuje rješenje u st. I. izreke Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1136/2025 od 24. lipnja 2025.

II. Odbija se žalba 2. tuženika CL kao neosnovana i potvrđuje rješenje u st. II. i III. izreke Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1136/2025 od 24. lipnja 2025.

III. Odbacuje se dopuna žalbe 2. tuženika CL kao nepravovremena.

IV. Odbija se zahtjev 2. tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja riješeno je:

''I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere tužiteljice (ime u nominativu) ML, OIB [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"1. Zabranjuje se tuženiku (ime u nominativu) ad.2 CL, OIB [osobni identifikacijski broj], poduzimati bilo kakve radnje, osobito izvoditi građevinske radove, sve na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica], ZU [uložak], KO [katastarska općina].

2. Ova privremena mjera ima trajati do pravomoćnog okončanja postupka, a žalba protiv iste ne odlaže izvršenje."

II. Odbija se prijedlog tuženika (ime u nominativu) ad.2 CL, OIB [osobni identifikacijski broj], od 03. listopada 2025. godine, radi određivanja osiguranja parničnih troškova.

III. Odbija se prijedlog tuženika (ime u nominativu) ad.2 CL, OIB [osobni identifikacijski broj], istaknut dana 12. prosinca 2025. godine radi utvrđenja da se predmetna tužba smatra povučenom.

IV. Nalaže se Nataši Maletić odvjetnici u Puli, da u roku od osam dana dostavi ovom sudu ovjerenu potvrdu o rodbinskoj svezi tužiteljice (ime u nominativu) ML, OIB [osobni identifikacijski broj] i općeg (generalnog) punomoćnika iste ŽL, OIB [osobni identifikacijski broj], to pod prijetnjom zakonskih posljedica za ne postupanje po ovom nalogu suda.''

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu kojim je odbijen prijedlog tužiteljice za određivanje privremene mjere žali se tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Sud ističe stajalište po kojem tužbeni zahtjev deklaratornog karaktera, a kakav je tužbeni zahtjev tužiteljice u ovoj pravnoj stvari, ne može biti osiguran određivanjem privremene mjere, već samo tražbina koja je po svom sadržaju radnja davanja, činjenja, propuštanja ili trpljenja. Tuženik je na predmetnoj nekretnini već u završnim fazama izgradnje stambene zgrade, a čime je tužiteljici već nastala značajna šteta te bi svi daljnji radovi te eventualno otuđenje nekretnine prouzročilo za tužiteljicu upravo onaj stupanj štete kojim OZ uvjetuje određivanje privremene mjere, nenadoknadivu štetu. Tužiteljica tužbom zahtjeva da sud utvrdi ništetnost kupoprodajnog ugovora kojim je otuđena predmetna nekretnina te da se tužiteljica utvrdi kao isključiva vlasnica te nekretnine. Privremenom mjerom tužiteljica traži da sud 2. tuženiku zabrani izvođenje daljnjih građevinskih radova, a naknadno i otuđenje nekretnine. Tužiteljica je vlasnica nekretnine a što proizlazi iz presude temeljem priznanja Općinskog suda u Šibeniku, posl. br. 1444/2024. u kojoj je 1. tuženik priznao svoje prijevarno postupanje, a koje je temelj ovog pravnog spora.

Predlaže se pobijano rješenje ukinuti u dijelu u kojem se odbija prijedlog za određivanje privremene mjere, te predmet vratiti na odlučivanje sudu prvog stupnja.

3. Drugotuženik je podnio žalbu protiv st. II. i III. izreke rješenja zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Sud je propustio ishoditi službeni dokument odnosno izvršiti uvid u JRO MUP-a RH za tužiteljicu, a kojim službenim dokumentom bi nesporno bilo utvrđeno koje/koja državljanstva sve ima tužiteljica . U podnesku je 2. tuženik postavio zahtjev za osiguranjem parničnih troškova (aktorska kaucija), a sve iz razloga što tužiteljica ima adresu prebivališta u [adresa] (na adresi [adresa], 5/137 [adresa], Australija). Tužiteljica živi i radi u Australiji, a u Republiku Hrvatsku dolazi samo tijekom blagdana. Sud je trebao izvršiti uvid u JRO MUP-a RH za tužiteljicu ili je trebao zatražiti službenim putem dokument (domovnica, putovnica, rodni list, potvrda o državljanstvu). Ukazuje se da je tužiteljica eventualno možda i imala hrvatsko državljanstvo u trenutku svog rođenja, ali da to automatizmom ne znači da ima hrvatsko državljanstvo u 2025. godini . Sve navedeno je sud propustio utvrditi pa je pobijano rješenje u točki II. izreke u cijelosti neosnovano i nezakonito. U odnosu na pobijanu točku III. izreke rješenja sud je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, podredno pogrešno prim ijenio materijalno pravo. Odvjetnica Nataša Maletić je 4. studenoga 2025. poslala putem sustava e-Komunikacije podnesak prvostupanjskom sudu kojim je obavijestila prvostupanjski sud da zastupa tužiteljicu. Odvjetnica Nataša Maletić 8. prosinca 2025. upućuje sudu dodatna dva podneska putem sustava e -Komunikacije, a iz kojih je nesporno da kao punomoćnik tužiteljice LL više nisu navedeni odvjetnici u OD "Ljubičić – Vrdoljak i partneri. Ističe se da je sud propustio u pobijanom rješenju (u odnosu na točke II. i III. izreke) utvrditi odlučne sporne činjenice i dati odlučne razloge o zahtjevima, navodima i prigovorima 2. tuženika. Predlaže se usvojiti žalbu 2. tuženika, sve uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3.1. U dopuni žalbe 2. tuženik obavještava sud da je 14. siječnja 2026. zaprimio rješenje kojim mu je odbijen zahtjev za izdavanjem potvrde o državljanstvu LL, ali da je neformalno obaviješten da ista nije upisana u knjigu državljana odnosno da ista ne posjeduje hrvatsko državljanstvo. Ukazuje da predmetnu činjenicu nije mogao ukazati u žalbi, s obzirom na zaprimanje predmetnog rješenja.

4. U odgovoru na žalbu tužiteljice 2. tuženik navodi da je žalba u cijelosti nedopuštena.

Predlaže se odbaciti žalbu u cijelosti kao nedopuštenu, a podredno odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda uz nalaganje tužiteljici da nadoknadi 2. tuženiku troškove postupka privremene mjere, sve uz naknadu troškova odgovora na žalbu, uvećano za zakonske zatezne kamate od donošenja takvog rješenja o trošku pa sve do isplate.

5. Žalbe nisu osnovane, dok dopuna žalbe nije pravovremena.

6. Ispitujući pobijano rješenje nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. U pobijanom rješenju je između ostalog navedeno:

- da tužbom tužiteljica predlaže prema tuženicima donijeti presudu kojom će se utvrditi ništetnim ugovor o kupoprodaji zemljišta i tabularna izjava, ovjereni kod javnog bilježnika Dalibora Pavlovića u Splitu pod brojevima OV-1564/24 i OV- 1565/24, sve 2. travnja 2024.

- da traži i utvrđenje da je isključiva vlasnica predmetne nekretnine, pa da je sud ovlasti na uknjižbu istog prava u zemljišnim knjigama

- da je predložila određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčanog potraživanja

- da je podneskom 2. tuženik CL predložio sudu odrediti iznos osiguranja parničnih troškova koje je ovdje tužiteljica dužna položiti i rok u kojem je to dužna učiniti s obzirom da tužiteljica ima prebivalište i trajno živi u [adresa]

- da smatra da tužiteljica nije državljanka Republike Hrvatske, da prebiva u državi koja da nije članica Europske unije niti država koja s Europskom unijom ima zaključen ugovor o gospodarskom prostoru ili drugi međunarodni ugovor koji uređuje oslobađanje od osiguranja troškova postupka

- da je na ročištu 12. prosinca 2025. 2. tuženik po punomoćniku predložio donijeti rješenje kojim se smatra da je predmetna tužba povučena, jer da tužiteljica nije bila zastupana po punomoćniku na ročištu, niti je sama na to ročište pristupila

- da prijedlog tužiteljice za određivanje privremene mjere nije osnovan

- da prijedlog 2. tuženika radi osiguranja parničnih troškova (auktorske kaucije) nije osnovan

- da prijedlog 2. tuženika kojim je tražio utvrđenje da je predmetna tužba povučena nije osnovan

- da je odredbom st. 1. čl. 346. Ovršnog zakona propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito ako bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti

- da je st. 2. i 3. čl. 344. OZ-a određeno da (stavak 1.) predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. čl. 344. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, te (st . 3.) da se smatra da opasnost iz st 1. čl. 344. OZ-a postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu

- da tražbina čije se osiguranje traži mora imati kondemnatorni karakter

- da deklaratorni i konstitutivni zahtjevi nisu "tražbine" u smislu čl. 346. OZ-a, niti se iste mogu ovršiti, pa se ne može tražiti ni njihovo osiguranje određivanjem privremene mjere

- da činidba čije se izvršenje traži kondemnatornim zahtjevom, po svom sadržaju može (mora) biti radnja davanja, činjenja, propuštanja ili trpljenja te, po ocijeni prvostupanjskog suda, samo takvu činidbu (tražbinu), bilo novčanu ili nenovčanu, moguće je osigurati određivanjem privremene mjere

- da u ovoj parnici tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom prema tuženicima traži pružanje deklaratorne pravne zaštite utvrđenjem ništetnosti utuženog ugovora i tabularne izjave

- da traži i utvrđenje svog vlasništva vrhu predmetne nekretnine sa ovlašću da tako utvrđeno pravo uknjiži u zemljišnim knjigama

- da je nesumnjivo da u ovom postupku nema takvu tražbinu (nenovčanu ili novčanu) vrhu koje bi bila ovlaštena predložiti osiguranje tražbine privremenom mjerom

- da prijedlog tužiteljice nije moguće cijeniti niti kao prijedlog za određivanje tzv. regulacijske mjere iz odredbe st. 2. čl. 347. OZ-a kojom je propisano, da sud može privremeno urediti sporni odnos među strankama, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda

- da sud može odrediti privremenu mjeru (radi osiguranja novčanog ili nenovčanog potraživanja) i u svim drugim slučajevima (postupcima) u kojima se radi (traži) o konstitutivnoj ili deklaratornoj pravnoj zaštiti, neovisno o tome je li privremena mjera propisana posebnim zakonom

- da postavljeni zahtjevi nisu takvi te nije moguće ni na koji način privremeno utvrditi da su ili nisu takvi u svrhu privremenog uređenja odnosa stranaka

- da u odnosu na traženje 2. tuženika da sud tužiteljicu obveže na osiguranje parničnih troškova u određenom iznosu, tj. da odredi tzv. aktorsku kauciju za istu, da se osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo ne mogu smatrati stranim državljanima

- da po ocijeni prvostupanjskoga suda tužiteljica nedvojbeno ima hrvatsko državljanstvo, pa se ne može smatrati stranim državljaninom

- da je prema podacima iz JRO MUP-a RH tužiteljica rođena **.**.1969.

- da su oba tužiteljičina roditelja majka TL rođena M, rođena **.**.1941. i otac HL pok. G rođen **.**.1938., hrvatski državljani

- da je osnovom podrijetla tužiteljica hrvatska državljanka

- da neovisno od toga da li tužiteljica ima i državljanstvo koje druge države, to za donošenje odluke nije bilo od značaja

- da u spisu postoji punomoć kojom je tužiteljica osobno ovlastila odvjetnike u OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri" d.o.o. u Splitu da je zastupaju u ovoj parnici

- da predmetna punomoć nije otkazana spomenutim odvjetnicima

- da je na ročištu 12. prosinca 2025. iste odvjetnike osnovom zamjeničke punomoći (list 75 spisa), mijenjao – zastupao Ante Sladić odvjetnik u OD "Burić i Koudela" d.o.o. u Šibeniku

- da nije bilo pretpostavki za primjenu čl. 291. st. 4. ZPP kako je to predlagao 2. tuženik.

8. Odredbom čl. 358. st. 1. ZPP-a propisano je da će nepravovremenu, nepotpunu i nedopuštenu žalbu odbaciti rješenjem sudac prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta, a ako on to nije učinio, tada će drugostupanjski sud rješenjem odbaciti žalbu pozivom na odredbu čl. 367. ZPP. Prema odredbi čl. 358. ZPP-a žalba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje, a pobijano rješenje sadrži pravilnu uputu o pravnom lijeku, odnosno rok od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka pobijanog rješenja. Iz stanja spisa proizlazi da je pobijano rješenje punomoćniku 2. tuženika dostavljeno 19. prosinca 2025., a da je zaprimljena dopuna žalbe dana 16. siječnja 2026. iz čega slijedi zaključak da je dopuna žalbe od 16. siječnja 2026. nepravovremena u smislu članka 358. stavka 2. ZPP-a jer je podnesena nakon proteka roka za njeno podnošenje.

9. Zbog toga je valjalo na temelju odredbe čl. 367. ZPP-a odbaciti dopunu žalbe kao nepravovremenu i odlučiti kao u točki III. izreke ovog rješenja.

10. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da temeljem čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 – dalje: OZ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a da temeljem čl. 347. st. 2. OZ-a ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Prvostupanjski sud je utvrdio da u ovoj parnici tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom prema tuženicima traži pružanje deklaratorne pravne zaštite utvrđenjem ništetnosti utuženog ugovora i tabularne izjave, te da traži i utvrđenje svog vlasništva, kao i da tako utvrđeno pravo uknjiži u zemljišnim knjigama . Sud je utvrdio da u ovom postupku nema tražbinu (nenovčanu ili novčanu) temeljem koje bi bila ovlaštena predložiti osiguranje tražbine privremenom mjerom, a da prijedlog tužiteljice nije moguće cijeniti niti kao prijedlog za određivanje tzv. regulacijske mjere iz odredbe st. 2. čl. 347. OZ. Žalbenim navodima tužiteljica s uspjehom nije osporila navode prvostupanjskog suda glede odbijanja kao neosnovnog prijedloga za određivanje privremene mjere zabranom tuženiku da poduzima bilo kakve radnje, osobito izvodi građevinske radove, sve na spornoj nekretnini.

11. Aktorska kaucija je pravni institut osiguranja parničnih troškova u sporovima s međunarodnim elementom, uređen Zakonom o međunarodnom privatnom pravu (''Narodne novine'', broj 101/17 i 67/23 – dalje: ZMPP). Tuženik može tražiti da strani tužitelj položi novčani iznos na depozit suda kao zalog za pokriće troškova postupka ako izgubi spor.

12. To znači da osiguranje troškova postupka tuženik može tražiti kada tužitelj nije državljanin Republike Hrvatske ni neke druge države članice Europske unije ni države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru ili drugog međunarodnog ugovora koji uređuje oslobođenje od osiguranja troškova postupka, a ima prebivalište ili sjedište u nekoj državi koja nije članica Europske unije ni država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru ili drugog međunarodnog ugovora koji uređuje oslobođenje od osiguranja troškova postupka, osim ako se u državi u kojoj tužitelj ima prebivalište ili sjedište priznaju odluke sudova Republike Hrvatske o troškovima postupka. Prvostupanjski sud je u odnosu na traženje 2. tuženika da tužiteljicu obveže na osiguranje parničnih troškova u određenom iznosu, tj. da odredi tzv. aktorsku kauciju utvrdio da tužiteljica ima hrvatsko državljanstvo, pa se ne može smatrati stranim državljaninom. Utvrđeno je da je tužiteljica rođena **.**.1969., a da su oba tužiteljičina roditelja hrvatski državljani, pa da je osnovom podrijetla tužiteljica hrvatska državljanka. Prvostupanjski sud navodi da je odredbom t. 1. st. 1. čl. 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu (''Narodne novine'', broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19 i 138/21) propisano da se hrvatsko državljanstvo stječe, između ostalog podrijetlom, a točkom 1. st. 1. čl. 4. da podrijetlom hrvatsko državljanstvo stječe dijete čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani, a da osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom smatraju se hrvatskim državljanima od trenutka rođenja. Neovisno od toga da li tužiteljica ima i državljanstvo koje druge države to za donošenje odluke nije bilo od značaja, jer je st. 2. čl. 3. ZMPP-a propisano da ako osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, a tužiteljica to jeste, ima i državljanstvo neke druge države, za primjenu odredbi ZMPP-a smatra se da ima samo državljanstvo Republike Hrvatske.

13. Temeljem tih utvrđenja pravilno je prvostupanjski sud prijedlog 2. tuženika za određivanje osiguranja parničnih troškova (aktorske kaucije) za sada utvrdio kao neosnovan, pa je isti pravilno odbijen i riješeno kao u st. II. izreke pobijanog rješenja.

14. Temeljem čl. 291. st. 4. ZPP-a ako s pripremnog ročišta neopravdano izostanu obje stranke ili ako s ročišta neopravdano izostane tužitelj, a tuženik se ne upusti u raspravljanje, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu. Prvostupanjski sud je utvrdio da postoji punomoć kojom je tužiteljica osobno ovlastila odvjetnike u OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri" d.o.o. u Splitu da je zastupaju u ovoj parnici, da predmetna punomoć (suprotno i žalbenim navodima) za sada nije otkazana, pa je na ročištu 12. prosinca 2025. iste odvjetnike, osnovom zamjeničke punomoći mijenjao, odnosno zastupao Ante Sladić odvjetnik u OD "Burić i Koudela" d.o.o. u Šibeniku , pa je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da nije bilo pretpostavki za primjenu čl. 291. st. 4. ZPP-a kako je to predlagao 2. tuženik, te riješio kao u st. III. izreke pobijanog rješenja.

15. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP -a odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi pobijano rješenje u st. I. izreke, te odbiti žalbu 2. tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje u st. II. i III. izreke.

16. U ostalom nepobijanom dijelu (st. IV. izreke) rješenje suda prvoga stupnja nije ispitivano

17. Budući da 2. tuženik nije uspio u žalbenom postupku, a odgovor na žalbu nije bila potrebna parnična radnja, valjalo je u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP-a odbiti zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka (točka IV. izreke).

U Velikoj Gorici 1. lipnja 2026.

Sudac

Vitomir Boić