REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1397/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva ulica 3, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Glavaš, odvjetnik u Grgić & partneri Odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3024/2018-47 od 11. ožujka 2026., 1. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3024/2018-47 od 11. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3024/2018-47 od 11. ožujka 2026. je odbijen kao neosnovan prigovor tužitelja i potvrđeno je rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3024/2018-43 od 27. veljače 2026. o sudskoj pristojbi. Iz obrazloženja u bitnome proizlazi da je rješenjem o sudskoj pristojbi poslovni broj P-3024/2018-43 od 27. veljače 2026. naloženo tužitelju platiti sudsku pristojbu za prvostupanjsku presudu, uz upozorenje na pravne posljedice neplaćanja sudske pristojbe u određenom roku iz članka 28. te članka 30. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18 i 51/23; dalje: ZSP). Protiv tog rješenja tužitelj je pravodobno podnio prigovor zbog pogrešne primjene materijalnog prava u kojemu u bitnome navodi kako je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi jer je javna ustanova i ima javne ovlasti. Sud je utvrdio da taj prigovor nije osnovan jer se tužitelj neosnovano poziva na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. točke 2. ZSP -a. Tom je odredbom propisano da su od plaćanja pristojbi oslobođeni osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti. Dakle, osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti oslobođene su od plaćanja pristojbi samo u postupcima proizašlim u obavljanju povjerenih im javnih ovlasti.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio tužitelj iz svih zakonom propisanih razloga te ponavlja kako smatra da se radi o postupku proizašlom iz obavljanja javnih ovlasti jer tužitelj ima izvorno pravo potraživati naknadu štete za isplaćena mirovinska primanja izravno od osiguravajućih društava, a upravo u ovom slučaju se radi o naknadi štete na ime isplaćenih mirovina. Stoga predlaže da ovaj sud uvaži žalbu i ukine pobijano rješenje.
3. Žalba nije osnovana.
Pobijano rješenje ispitano je sukladno odredbama čl. 365. i čl. 381 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. i 14. tog Zakona, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te je ovaj sud utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
4. Imajući u vidu činjenično stanje, koje je sud prvog stupnja vrlo jasno i detaljno naveo, ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno primijenio određenja iz članka 11. stavka 1. točke 2. ZSP-a, prema kojoj odredbi – od plaćanja pristojbi oslobođeni su, između ostaloga, osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti (članak 11. stavak 1. točka 2. ZSP -a).
5. Ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da s obzirom na to da je predmet spora potraživanje naknade štete, da se ne radi o postupku u vezi s tužiteljevim obavljanjem javnih ovlasti u smislu odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom odredbom je propisano da HZMO ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, a pri tome obavlja sljedeće poslove: 1. poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, 2. osigurava provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, 3. osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba, te im pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava, 4. provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, 5. obavlja i druge poslove u vezi s provedbom i ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
6. Iz citirane odredbe članka 145. navedenog Zakona proizlazi da javnu ovlast tužitelj ima u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja a u konkretnom slučaju je riječ o parničnom postupku naknade štete koji se vodi na temelju odredaba građansko-pravne odgovornosti.
7. Predmet postupka je potraživanje naknade štete, u kojem tužitelj, koji je tijelo javne ovlasti tuži radi naknade štete, pa ne nastupa u postupku proizašlom iz obavljanja tih ovlasti radi čega nema mjesta primjeni oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi iz odredbi članka 11. stavka 1. točke 2. ZSP-a, a sve kako je to pravilno ocijenio i zaključio prvostupanjski sud.
8. U postupcima naknade štete koji su temeljeni na građanskom deliktu, tužitelj nastupa i ima jednak pravni i procesni status kao i bilo koji drugi oštećenik, a obzirom na to da ovakvi postupci nisu postupci u kojima tužitelj ima ulogu pravne osobe koja obavlja javne ovlasti zbog koje je osnovana. Ne može se tumačiti na način da su i parnični postupci naknade štete koji se vode temeljem odredaba građansko-pravne odgovornosti i u kojima se ne rješava o pravima i obvezama tuženika, postupci u kojima tužitelj nastupa kao tijelo s javnim ovlastima te nisu ostvareni uvjeti za oslobođenje istog od obveze plaćanja pristojbe.
9. Stoga je pravilno sud prvoga stupnja odbio tužiteljev prigovor kao neosnovan iz čega valja zaključiti da žalbenim navodima tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
10. Zbog navedenog je na temelju odredaba Zakona o sudskim pristojbama uz primjenu članka 380. točke 2. ZPP-a pobijano rješenje kao pravilno i zakonito valjalo potvrditi u cijelosti.
Zagreb, 1. travnja 2026.
Sutkinja
doc. dr. sc. Jelena Čuveljak
