1                                 Broj: Ppž-2489/2024

 

                                  

 

 

 

 

                                                                            Broj: Ppž-2489/2024

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M.Č., zbog prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljenog M.Č. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, broj: Pp-279/2024-6 od 27. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 11. travnja 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

          I. Odbija se žalba okrivljenog M.Č. kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

 

              II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) okrivljeni M.Č.je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku 15 dana od dana primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

              1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, broj: Pp-279/2024-6 od 27. veljače 2024., proglašen je krivim okrivljeni M.Č. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je na temelju članka 15. istog Zakona samostalno bez izricanja kazne primijenjena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od najmanje šest mjeseci. Osim toga, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura.

 

2. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno osobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati. U žalbi navodi kako je predmetne zgode tijekom cijelog razgovora sa izvanbračnom suprugom bio potpuno priseban, smiren i sve izrečeno nije bilo upućeno na pogrdan ili uvredljiv način, a kako je to ista opisala u svojoj izjavi danoj prvostupanjskom sudu. Osim toga, tvrdi da je njegova izvanbračna supruga u iskazu iznijela niz neistina odnosno da ju je izbacio iz vozila, da se nije imala kako vratiti kući, da joj je jednom prilikom zaključao vrata te da je već ranije željela otići od njega no da on to nije prihvaćao. 

 

              3. Žalba nije osnovana.

 

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog  materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

 

5. Suprotno žalbenim navodima, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica

 

5.1. Naime, iz stanja spisa proizlazi kako je okrivljenik, nakon što mu je pročitan optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja, a za koji je izjavio da ga razumije, i nakon što je propisano upozoren, iznio svoju obranu, u kojoj je priznao da je svojoj izvanbračnoj supruzi uputio riječi navedene u optužnom prijedlogu.

 

5. 2. U odnosu na tvrdnje žalitelja da nije počinio prekršaj jer sve izrečeno nije bilo upućeno na pogrdan ili uvredljiv način ističe se da inkriminirano ponašanje okrivljenika, odnosno izgovorene riječi, nedvojbeno predstavlja radnje kojima je jedina svrha, smisao i cilj da uvrijedi, ponizi i omalovaži osobu kojoj su upućene i ne može se smatrati i ocijeniti prihvatljivim načinom komuniciranja uopće pa tako ni između članova obitelji. Iz navedenih razloga, ponašanjem okrivljenika ostvarena su sva bitna obilježja prekršaja za koji je proglašen krivim. Pri tome je irelevantno da li ga je žrtva provocirala, kako tvrdi okrivljenik, jer to ne opravdava njegov postupak, niti ga oslobađa od prekršajne odgovornosti, jer je okrivljenik s obzirom na svoje godine života i životno iskustvo bio dužan postupiti u skladu s zakonskim propisima.

 

5. 3. Također, prvostupanjski sud je s pravom ocijenio kao vjerodostojan iskaz žrtve, obzirom da je ista iskazivala uvjerljivo, objektivno te u njezinom iskazu nije bilo kontradiktornosti niti nelogičnosti, te je iskazivala o svim odlučnim činjenicama od kojim ovisi ostvarenje djela prekršaja za koje je okrivljenik proglašen krivim. Osim toga, iskaz žrtve potkrepljuju i materijalni dokazi koji se nalaze u spisu. Tako iz obrasca procjene rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja (stranica 17-19 spisa), a koji je sastavljen od strane policijskog službenika koji je u ovom predmetu poduzimao izvide neposredno nakon inkriminiranog događaja, proizlazi da je žrtva zatečena u stanju straha, tihog glasa te da je bila uplakana.

 

5. 4. Sve provedene dokaze, prvostupanjski je sud, sukladno odredbi članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona, slobodno cijenio, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka izveo pravilan i nedvojben zaključak da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaj za koji je proglašen krivim. Ovaj sud u cijelosti prihvaća razloge prvostupanjske presude na temelju kojih je utvrđena krivnja okrivljenika za predmetni prekršaj.

 

6. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenik nije žalio zbog odluke o izrečenoj zaštitnoj mjeri, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

6. 1. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda o okolnostima koje je uzeo u obzir prilikom odluke o izricanju zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana kako bi se utjecalo na buduće ponašanje okrivljenika i kako bi se postigla svrha specijalne prevencije.

 

              7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 30,00 eura predstavlja gotovo minimalno mogući iznos paušalne svote.

 

8. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu 11. travnja 2024.

 

    Zapisničar:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.                                                                                              Ivanka Mašić, v.r.

 

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, žrtvu i tužitelja.