Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-540/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Nikolića, kao predsjednika vijeća, Verice Perić Aračić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Josite Begović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Mato Prepelec, odvjetnik iz Zagreba, protiv I. tuženika RI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženika ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje oboje zastupa punomoćnik Nenad Potkonjak, odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-303/2022-70 od 29. travnja 2025., u sjednici održanoj 12. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-303/2022-70 od 29. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-303/2022-70 od 29. travnja 2025., suđeno je:

" I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima da solidarno plate tužiteljici iznos od 75.000,00 kn/9.954,21 eur sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do isplate te trošak postupka tužiteljici po istoj kamatnoj stopi od dana donošenja odluke o trošku pa do isplate sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi I.-II. tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 3.575,00 eura, u roku 15 dana".

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavila tužiteljica i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) , s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete nastale u stanu tužiteljice na prvom katu zgrade u [adresa] u iznosu od 9.954,21 EUR.

6. Tužiteljica tvrdi da je do štete došlo uslijed procjeđivanja vode iz stana u potkrovlju zgrade koji su koristili tuženici, a u razdoblju od 2014. do sredine 2015. godine zbog presijecanja cijevi centralnog grijanja.

7. U postupku je utvrđeno:

- da je predmetna zgrada upisana kao vlasništvo pok. ŠI, te da je tužiteljica kćer sad pok. ŠI, dok je prvotuženica unuka pok. ŠI (kćer njezina pok. sina), a drugotuženik je suprug prvotužene, te da ostavinski postupak iza pok. ŠI još nije završen budući se vodi spor o sastavu ostavine,

- da su tuženici koristili stan na trećem katu (potkrovlju) zgrade, iz kojeg su iselili početkom rujna 2015.,

- da je prethodno donesena prvostupanjska presuda Pn-2562/2016-29 od 26. ožujka 2020., ukinuta drugostupanjskom odlukom poslovni broj Gž-773/2020 od 12. siječnja 2022., radi provođenja novog građevinskog vještačenja,

- da su u predmetu radi utvrđenja uzroka nastalih oštećenja u stanu tužiteljice provedena dva građevinska vještačenja, te da iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Žarka Željka kao i njegovog usmenog očitovanja proizlazi da je uzrok nastalih oštećenja u stanu tužiteljice procurivanje oborinske vode kroz krovnu konstrukciju potkrovlja i zidova u stan tužiteljice odnosno iz protkrovlja na prvi kat, te da ne postoji uzročno posljedična veza između odsjecanja cijevi centralnog grijanja kao uzroka procurivanja u stan tužiteljice jer su oštećenja od procurivanja vode nalaze i u stanu tužiteljice i u stanu tuženih. Iz nalaza vještaka također proizlazi da je do prodora oborinske vode iz krovišta u unutrašnjost objekta, pa tako i u stan tužiteljice došlo zbog činjenice da je došlo do pomicanja crijepova, da su crijepovi dotrajali, obrasli mahovinom, da krovna konstrukcija većim dijelom nema ugrađenu izolaciju ni podkonstrukciju već je crijep postavljen samo na drvene letve, da je limarija i oborinska odvodnja dotrajala, oštećena korozijom te da je dio zidova zgrade izveden kao dvostruki zid sa praznim prostorom između,

- da iz nalaza vještaka dipl. ing. Daria Šerer koji nalaz je sačinjen nakon što je ranije donesena prvostupanjska presuda ukinuta, proizlazi da je uzrok nastalih oštećenja procurivanje oborinske vode kroz krovnu konstrukciju potkrovlja i zidova u stan tužiteljice odnosno iz potkrovlja na prvi kat, naročito imajući u vidu da i u stanu u potkrovlju postoje oštećenja uzrokovana djelovanjem vlage. Također navodi da je iz fotografija sačinjenih prilikom očevida 18. ožujka 2024., razvidno stanje zatečeno prilikom uviđaja u stanu potkrovlja, stanu na prvom katu u spremištu i stubišnom prostoru, unutrašnjosti krovišta kao i na zapadnoj dvorišnoj i istočnoj uličnoj strani krovišta, te vještak zaključuje da procurenja koja su se dogodila na prvom katu nisu u uzročnoj posljedičnoj vezi sa radnjama tuženika poduzetim u potkrovlju ( odsijecanja cijevi centralnog grijana 2009.), jer voda koja je eventualno mogla iscuriti iz instalacije nije mogla izazvati takav obim oštećenja u stanu na prvom katu.

8. Prvostupanjski je sud nakon tako provedenog dokaznog postupka prihvaćajući u cijelosti nalaz i mišljenje građevinskih vještaka odbio tužbeni zahtjev navodeći da nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu propisane odredbom članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - u daljnjem tekstu: ZOO), jer nisu ispunjeni uvjeti za odgovornost tuženika za nastalu štetu.

9. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da nisu ostvarene bitne odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP.

10. Sukladno žalbenim navodima tužiteljice u postupku pred prvostupanjskim sudom nije ni počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Pobijana presuda sadrži jasne i razumljive razloge o svim za ovaj spor pravno odlučnim činjenicama.

11. Ocjena svih provedenih dokaza izvršena je upravo na način propisan člankom 8. ZPP, pri čemu je stečena uvjerenja prvostupanjski sud opravdao jasnim i logičnim razlozima, koje u cijelosti prihvaća ovaj sud.

12. Druga je stvar što tužiteljica ne prihvaća razloge prvostupanjskog suda i iznosi svoje drukčije viđenje ocjene provedenih dokaza. Time međutim nije ostvarena bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP.

13. Suprotno navodima žaliteljice pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nije utvrđena odgovornost tuženika za štetu nastalu u stanu tužiteljice. Iz nalaza građevinskih vještaka koji su nalaz dali objektivno i u skladu s pravilima struke, a koje prihvaća i ovaj sud proizlazi da ne postoji uzročno posljedična veza između odsjecanja cijevi centralnog grijana kao uzroka procurivanja vode u stan tužiteljice jer se oštećenja od procurivanja nalaze i u stanu tužiteljice i u stanu tuženih, te je sud pravilno zaključio da ta radnja nije u uzročno posljedičnoj vezi sa nastalom štetom, pa ne postoji ni odgovornost tuženika da tužiteljici naknade štetu nastalu u stanu. Žalbeni navodi kojima tužiteljica dovodi u pitanje nalaz građevinskih vještaka nisu osnovani, jer su i vještak ing. Žarko Željko koji je nalaz izradio nakon provedenog očevida 2018. godine i vještak ing. Dario Šerer koji je nalazi izradio nakon provedenog očevida 2024. godine u nalazima naveli isti uzrok zbog kojeg dolazi do procurivanja vode i u stan tužiteljice i u stan koji su koristili tuženici. Vještak ing. Šerer je prilikom saslušavanja očitujući se na prigovore na nalaz izričito naveo da su sva oštećenja od procurivanja vode identična onim utvrđenim od vještaka ing. Željko. Time što vještak nije isključio drugi eventualni uzrok za nastalu štetu, npr. izljev iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, a na što upire žaliteljica, nije doveden u pitanje navedeni nalaz, obzirom da tužiteljica i ne tvrdi da se u tom slučaju radi o odgovornosti tuženika, a tužiteljica je u tužbi i kroz cijeli postupak tvrdila da je uzrok nastalih oštećenja presijecanje cijevi centralnog grijanja, što međutim ne proizlazi iz provedenih vještačenja kojima je nedvojbeno utvrđeno da je uzrok nastalih oštećenja prodor oborinskih voda kroz dotrajalo krovište i pokrov zgrade.

14. Time što prvostupanjski sud nije proveo dokaz saslušanjem predloženog svjedoka LI nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, budući okolnosti na koje je navedeni svjedok predložen, a to je uzrok nastale štete u stanu tužiteljice nije adekvatan dokaz obzirom da se navedena činjenica utvrđuje provođenjem odgovarajućih dokaza, a to je u ovom slučaju putem građevinskog vještačenja, koje je u ovom predmetu i provedeno, pa neosnovano žaliteljica navodi da joj je time uskraćeno pravo pristupa sudu i pravo na pravično suđenje.

15. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev tužiteljice, pa žalba ni zbog ovog razloga nije osnovana.

16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci, a temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

U Dubrovniku, 12. studenog 2025.

Predsjednik vijeća:

Zoran Nikolić