Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kž-115/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Marijana Bitange, predsjednika vijeća, te Tomislava Juriše, Sande Janković, dr.sc. Leona Kovačića i Slavena Vidmara članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene ĆV, zbog počinjenja u stanju neubrojivosti protupravnog djela iz članka 111. točke 3. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženice podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Osijeku od 17. veljače 2025. broj K-1/2025., u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optužene ĆV kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom na temelju članka 554. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.) utvrđeno je da je optužena ĆV u neubrojivom stanju počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela, teško ubojstvo u pokušaju, opisano u članku 111. točki 3. u vezi s člankom 34. KZ/11., činjenično i pravno opisanog u izreci te presude.

1.1. Na temelju članka 554. stavka 1. ZKP/08. u vezi s člankom 51. stavkom 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ broj 76/14. - dalje ZZODS) određen je prisilni smještaj optužene u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 mjeseci.

1.2. Na temelju članka 79. stavka 1. KZ/11. od optuženice je oduzet kuhinjski nož ukupne dužine 32,5 cm, dužine oštrice 20,5 cm, koji je u zapisniku o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, broj Kdr-DO-86/2024 od 24. rujna 2024. označen kao trag 2, pakiran u papirnati KT omot 2, te je određeno da će se isti po pravomoćnosti presude uništiti.

1.3. Na temelju članka 161. stavka 3. ZKP/08. određeno je da će se donji dio pidžame sive boje, veličine XXL i ženske gaćice ''Ć', veličine 2 XL, koji predmeti su privremeno oduzeti temeljem potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PU osječko-baranjske, PP Đakovo, serijski broj [serijski broj] od 24. rujna 2024. od OV, u stvarnom vlasništvu HV, vratiti vlasnici HV po pravomoćnosti presude.

1.4. Na temelju članka 161. stavka 3. ZKP/08. određeno je da će se bijele tenisice ''Adidas'', plave traperice ''Beloved Woman'' veličine 44, crna majica s natpisom ''Have a good time'', crna potkošulja i sportski grudnjak roza boje, koji predmeti su privremeno oduzeti od optuženice i u zapisniku o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, broj Kdr-DO-86/2024 od 24. rujna 2024. označeni kao trag 1, pakirani u papirnati KT omot 1.1., te novčanik crne boje dimenzija 12,5x9 cm, ''MultiPlusCard'', osobna iskaznica, studentska iskaznica, ''HPB Visa'' bankovna kartica, iskaznica Gradske knjižnice Đakovo, zdravstvena iskaznica i iskaznica dopunskog osiguranja, sve na ime optuženice, te 2x5,00 eura, 2x20,00 eura i 3x10,00 eura, kovani novac u raznim apoenima i sat sa privjeskom žute boje, u zapisniku o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, broj Kdr-DO- 86/2024. od 24. rujna 2024. označeni kao trag 4, pakirani u papirnati KT omot 4, vratiti optuženici po pravomoćnosti presude.

1.5. Na temelju članka 161. stavka 3. ZKP/08. određeno je da će se fiksni bežični telefon ''Panasonic'' vlasnice LV koji predmet je privremeno oduzet i u zapisniku o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku broj Kdr-DO- 86/2024. od 24. rujna 2024. označen kao trag 3, pakiran u papirnati KT omot 3, vratiti vlasnici LV po pravomoćnosti presude.

1.6. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. optuženica je u cijelosti oslobođena obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. - 6. ZKP/08., te nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti, te isti padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnijela optuženica po branitelju odvjetniku Marinku Brajku zbog „svih žalbenih razloga a posebice bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja“ s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ukine pobijanu presudu i predmet vrati na „ponovno razmatranje i odlučivanje“.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Postupajući u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08. spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

5. Žalba nije osnovana.

6. Optuženica u žalbi paušalno smatra, citirajući zakonski tekst, da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu kaznenog postupka iz članak 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. i to u svim propisanim oblicima. Međutim, prvostupanjski sud je utvrđujući nesporne (točka 20.1.) i sporne okolnosti (točka 20.2.) iznio dostatne razloge o ispunjenju objektivnog i subjektivnog elementa (točka 22.) terećenog kaznenog djela, pa nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju ukazuje optuženica. Preostali žalbeni navodi se suštinski odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pa će se u tom okviru i razmatrati.

7. Optuženica navodi da prvostupanjski sud nije argumentirano utvrdio da je tempore criminis bila u neubrojivom stanju i da je imala namjeru usmrtiti vlastitu majku.

7.1. Međutim, prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka prof. dr. sc. Ivana Požgaina na koji stranke nisu imali primjedbi dok je vještak na sva pitanja stručno i argumentirano odgovorio (točka 19.2.). Prema nalazu i mišljenju kod optužene se radi o teškom duševnom poremećaju shizofreniji, pa su simptomi egzistirali i tijekom počinjenja protupravnog djela uslijed čega optužena nije bila sposobna shvatiti značenje djelovanja i upravljati svojim postupcima. Radi se o simptomima u vidu niza sumanutih ideja usmjerenih prema članovima obitelji kao i naglašenim afektima i deficitarnim simptomima (pobliže opisanim u točki 19.). Međutim, činjenica da je vještak na raspravi utvrdio da je optuženica aktualno raspravno sposobna, i to argumentirano obrazložio, suprotno žalbenim navodima, nije u kontradiktornosti s ocjenom neubrojivosti tempore criminis.

7.2. Isto se odnosi i na implicite žalbene navode u pogledu subjektivnog obilježja kaznenog djela o čemu je prvostupanjski sud (točka 21.) iznio razloge koje u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Ipak valja ukazati da je odluka neubrojive osobe da poduzme određenu protupravnu radnju posljedica njezinih duševnih smetnji zbog kojih nije mogla pravilno rasuđivati, s obzirom da volja za poduzimanje određene radnje nije proizašla iz misaonog procesa kojim bi ta osoba mogla razlučiti je li neko postupanje u skladu s pravnom normom ili nije, kao što to može učiniti zdrava osoba. Upravo zbog toga isključena je sposobnost neubrojive osobe za krivnju. Međutim, neovisno o tome što je optuženica tempore criminis bila u stanju neubrojivosti, ta činjenica, sama po sebi, ne isključuje njeno postupanje u cilju da drugoga liši života jer i kod neubrojivih osoba, bez obzira na njihovo stanje, postoji proces donošenja odluka o poduzimanju određenih radnji. Takvi počinitelji, iako nemaju sposobnost shvaćanja značenja svojeg postupanja (intelektualni element ubrojivosti), odnosno mogućnost vladanja voljom, ipak imaju aktualnu svijest o djelu (intelektualni element namjere) i imaju volju da poduzmu određenu protupravnu radnju, koja doduše nije rezultat slobodnog opredjeljenja kao kod psihički zdrave osobe, već je posljedica njihovih duševnih stanja i smetnji. Dakle, stanje neubrojivosti ne isključuje postojanje određenog cilja odnosno namjere.

8. Nadalje, optuženica problematizira kvalifikaciju radnji koje je poduzela i upućuje na činjenicu koja proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. sc. Borisa Dumenčića, da se ozljede kod HV kvalificiraju kao obične teške tjelesne ozljede i da su nanesene silom slabijeg intenziteta tako da opasnost za život nije bila realna niti konkretna te oštećenica neće imati trajne i teške posljedice.

8.1. Međutim, prvostupanjski sud je detaljno analizirao sredstvo počinjenja, nož oštrice dužine 20,5 cm (točka 22.), brojnost (devet) i lokacija (vrat, prsni koš i leđa) ubodno-reznih rana i sve doveo u vezu s nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine (točka 15.) kao i s iskazom oštećene HV iz kojeg proizlazi da se je izmicala pa zbog obrambene reakcije nije došlo do primjene sile zamaha jačeg intenziteta a što bi moglo prouzročiti teške, osobito teške i smrtonosne ozljede. Dakle, neovisno o kvalifikaciji zadobivenih ozljeda i intenziteta nanošenja prvostupanjski sud u pogledu subjektivnog obilježja iznosi jasne, precizne i cjelovite razloge koje povezuje s verbaliziranjem namjere i te razloge u potpunosti prihvaća ovaj i drugostupanjski sud i koje nema potrebe ponavljati.

9. Optuženica smatra da je prvostupanjski sud „trebao učiniti nespornim“ po kojemu osnovi treba odrediti prisilni smještaj u forenzičko – psihijatrijskoj ustanovi jer iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da je optuženici potreban vanjski nadzor liječenja kako ne bi bila opasna za sebe i članove obitelji, no zbog pogoršanja duševnog stanja uslijed nekorištenja terapije stječu se uvjeti za prisilni smještaj.

9.1. Međutim, prvostupanjski je sud (točka 25.) pozivajući se na nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Ivana Požgaina pravilno odredio u skladu s odredbom članka 554. stavka 1. ZKP/08. u vezi s člankom 51. stavkom 1. ZZDOS prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi. Naime, prema nalazu i mišljenja vještaka postoji visoka razina opasnosti da bi optuženica mogla u budućnosti, vezano za svoj teški duševni poremećaji shizofreniju, počiniti slično ili teže protupravno djelo s obilježjima kaznenog djela, iako s obzirom na postignutu remisiju i pozitivan stav prema terapiji za sada i u bližoj budućnosti nije opasna za članove svoje obitelji, jer pod pretpostavkom da ostane bez liječničkog nadzora bi porasla razina opasnosti pa bi trenutno puštanje na slobodu i prekid terapije dovelo do pogoršanja njezinog duševnog stanja, pa tako i opasnosti za okolinu (točka 19.1.).

10. Stoga je prvostupanjski sud nakon analize i ocjene provedenih dokaza, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te izveo valjane zaključke o odlučnim činjenicama i to pravilno obrazložio u presudi, pa žalba optuženice zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

11. S obzirom da žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja primjenom odredbe članka 478. ZKP/08., između ostalog, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o oduzimanju predmeta ovaj sud ispitujući prvostupanjsku presudu je utvrdio da je izrečeno oduzimanje predmeta na temelju članka 79. stavak 1. KZ/11. zakonito i osnovano te da je prvostupanjski sud iznio razloge (točka 27.) koje u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

12. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona (žalbenu osnovu optuženica ističe ali ne obrazlaže) na štetu optuženice, a na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa je na temelju članka 482. ZKP/08. odlučio kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

mr. sc. Marijan Bitanga