Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-728/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Maje Skorić, kao predsjednice vijeća, Tonija Šantića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Ivane Čačić Brčić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice: ZF iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju po punomoći odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Anđelko Jureško i Draženka Buntak iz Zagreba, protiv tuženika: EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koga zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-797/19-28 od 20. svibnja 2021. godine, dana 10. prosinca 2024. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i u pobijanom dosuđujućem dijelu (dio točke I. izreke), kojim je tužiteljici dosuđena naknada neimovinske štete preko nepobijanog iznosa od 8.000,00 kuna, tj. u iznosu od 10.000,00 kuna, u dijelu kojim je dosuđena naknada štete za tuđu pomoć i njegu preko nepobijanog iznosa od 560,00 kuna, tj. u iznosu od 280,00 kuna, zatim, u dijelu kojim je dosuđen iznos od 466,77 kuna sa zateznom kamatom od 17. rujna 2020. te u dijelu kojim je na iznos neimovinske štete tužiteljici dosuđena zatezna kamata od 2. siječnja 2019. do isplate, kao i u odluci o parničnom trošku (dio točke I. i točka III. izreke) potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-797/19-28 od 20. svibnja 2021.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„I. Nalaže se tuženiku, Eurohoerc osiguranje d.d., OIB 22694857747iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužiteljici ZF iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj], iznos od 19.340,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 18.000,00 kuna od dana 2. siječnja 2019. godine pa do isplate, na iznos od 1.340,00 kuna od dana 20. svibnja 2021. godine pa do isplate, te na iznos od 466,77 kuna od dana 17. rujna 2020. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, kao i da mu nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 11.382,50 kuna, a sve u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka iznad dosuđenog.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka.“

2. Protiv te presude žalbu je podnio tuženik, pobijajući je u dijelu kojim je tužiteljici dosuđena naknada neimovinske štete preko nepobijanog iznosa od 8.000,00 kuna, tj. u iznosu od 10.000,00 kuna, u dijelu kojim je naknada za tuđu pomoć i njegu dosuđena preko nepobijanog iznosa od 560,00 kuna, tj. u iznosu od 280,00 kn te iznos od 466,77 kn s naslova „uglavničenih“ kamata na isplaćeni iznos od 7.000,00 kn i to za razdoblje od 2. siječnja 2019. do 17. siječnja 2020., zatim u dijelu kojim je na iznos neimovinske štete dosuđena zatezna kamata od 2. siječnja 2019. do isplate, kao i u odluci o parničnom trošku, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se u pobijanom dijelu prvostupanjska presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nije u pravu tuženik kada ističe da se pobijana presuda ne može ispitati, jer da “sud tužiteljici dosuđuje naknadu od 11.000,00 kn vodeći računa o činjenici da je ista trpjela fizičke bolove manjeg intenziteta u trajanju od 3 mjeseca kumulativno, iako vještak u svom nalazu navodi da je manje bolove trpjela kroz period od 2 mjeseca.“ Naime, doista je u nalazu i mišljenju vještaka navedeno da su bolovi slabijeg intenziteta trajali dva mjeseca, a ne tri, kako je navedeno u obrazloženju presude, međutim, ne radi se o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), već o omašci u pisanju koja se u svako doba može ispraviti (članak 342. ZPP).

6. Budući da prvostupanjska presuda nije donesena uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka koju ističe žalitelj, niti uz neke druge povrede iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP), žalba zbog tog žalbenog razloga nije osnovana.

7. Neosnovani su i žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za naknadu imovinske štete (tuđa pomoć i njega) utemeljen na tvrdnji da je stradala kao pješak u prometnoj nezgodi 8. listopada 2018. u Zagrebu kada je na nju naletjelo osobno vozilo kojim je upravljao osiguranik tuženika. U žalbenoj fazi postupka sporna je uzročna veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice, visina zahtjeva za neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu, tijek zatezne kamate na neimovinsku štetu te osnovanost zahtjeva za isplatu uglavničene zatezne kamate na iznos od 7.000,00 kuna koji je tuženik isplatio tužiteljici 20. siječnja 2020.

9. Prvostupanjski sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke pouzdano utvrdio:

- da je tužiteljica u nezgodi zadobila ozljede u vidu natučenja lijeve šake, natučenja lijevog koljena i potkoljenice i istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu,

- da je provela fizikalnu terapiju te je liječena mirovanjem i analgeticima,

- da je liječenje tužiteljice završeno, odnosno, da se zdravstveno stanje stabiliziralo nakon tri mjeseca od štetnog događaja,

- da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta osam dana i bolove slabijeg intenziteta tijekom dva mjeseca, da je pretrpjela kratkotrajni primarni strah jačeg intenziteta u trenutku štetnog događaja, a kasnije je trpjela sekundarni strah jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana i slabijeg intenziteta četiri tjedna, kao i da joj je od posljedica ozljeda životna aktivnost umanjena za 6,5 % te da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega dva tjedna po dva sata dnevno (preporučeno mirovanje) za obavljanje težih kućanskih poslova, za nabavku i pripremu hrane i slično.

10. Prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke, jer je vještak prilikom saslušanja na glavnoj raspravi odgovorio na sve prigovore tuženika pa tuženik neosnovano u žalbi ponavlja iste prigovore i navodi da je trebalo obnoviti vještačenje s drugim vještakom.

11. Na temelju tako pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe iz članka 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) utvrdio pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje u iznosu od 25.000,00 kuna (po kriteriju pretrpljenih fizičkih boli u iznosu od 11.000,00 kn, po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 6.000,00 kuna i po kriteriju duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti 8.000,00 kuna) pa kako je tuženik djelomično nadoknadio neimovinsku štetu isplatom iznosa od 7.000,00 kuna dana 20. siječnja 2020., tužiteljici je pravilno dosudio preostali iznos od 18.000,00 kuna. Utvrđeni iznos, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, predstavlja primjerenu satisfakciju za pretrpljenu povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa neosnovano ističe žalitelj da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, jer da taj iznos nije adekvatan pretrpljenim ozljedama i posljedicama koje trpi tužiteljica.

12. Nadalje, pravilnom primjenom članka 1095. stavak 1. ZOO i članka 223. ZPP tužiteljici je dosuđen iznos od 840,00 kuna na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu (30,00 kn po satu).

13. Suprotno žalbenim navodima, pravilna je i odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos neimovinske štete. Naime, tužiteljica je zahtijevala isplatu kamate na neimovinsku štetu od dana završetka liječenja - 2. siječnja 2019. godine, iako je tuženiku još ranije podnijela odštetni zahtjev pa bi joj zatezna kamata ne neimovinsku i imovinsku štetu pripadala od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (članak 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, „Narodne novine“, broj 151/2005 i dr). Tuženik je tužiteljici djelomično nadoknadio neimovinsku štetu dana 20. siječnja 2020. isplatom iznosa od 7.000,00 kuna pa je prvostupanjski sud pravilno prihvatio tužbeni zahtjev u iznosu od 466,77 kuna na ime uglavničene zatezne kamate na isplaćeni iznos od 2. siječnja 2019. do 20. siječnja 2020. Stoga, žalbeni prigovori tuženika - da nije dužan isplatiti zateznu kamatu, jer da mu nije bilo poznato zdravstveno stanje tužiteljice, kao i da tužiteljici pripada zatezna kamata od dana podnošenja tužbe - ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude.

14. Budući da se nisu ostvarili žalbeni razlozi, a odluku o parničnom trošku tuženik osporava samo zato što smatra da je tužbeni zahtjev neosnovan, žalbu tuženika valjalo je odbiti i u pobijanom dijelu potvrditi prvostupanjsku presudu (članak 368. stavak 1. ZPP) te odbiti zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka (članak 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP).

15. U nepobijanom dosuđujućem dijelu – za iznos od 8.000,00 kuna neimovinske štete i 780,00 kuna imovinske štete (dio točke I. izreke) te u odbijajućem dijelu (točka II. izreke) prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

U Šibeniku, 10. prosinca 2024.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Maja Skorić