Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, S. Radića 81

Gž-533/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Maje Skorić, kao predsjednice vijeća, Ivane Čačić Brčić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Tonija Šantića, kao člana vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača MR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi stečajnog vjerovnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zastupanog po punomoćnici OR, dipl.iur. zaposlenici stečajnog vjerovnika, protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji broj Sp-1441/2023-6 od 6. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba stečajnog vjerovnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te se ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji broj Sp-1441/2023-6 od 6. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača, dok je pod točkom II. izreke zaključen jednostavan postupak stečaja nad imovinom potrošača. Pod točkom III. izreke oslobođen je potrošač od preostalih obveza u odnosu na tamo navedene vjerovnike čije tražbine se nalaze u neizvršenim osnovama za plaćanje, pobliže opisanim u navedenoj točki izreke. Pod točkom IV. izreke odbijen je prijedlog Financijske agencije da se oslobodi potrošač od preostalih obveza u odnosu na one vjerovnike čije tražbine, tj. osnove za plaćanje je FINA prestala izvršavati temeljem članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a koje u ukupnom iznosu glavnice iznose 2.619,06 EUR.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio stečajni vjerovnik zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijano rješenje ukine i odbije prijedlog za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz razloga pobijanog rješenja proizlazi da je Financijska agencija (dalje: FINA) dana 10. studenoga 2023. podnijela prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača dostavljajući podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (dalje: Očevidnik), uz utvrđenje da se potrošač nije očitovao, pa se smatra da je pristao na provođenje tog postupka.

4.1. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da neprekidna blokada potrošača traje 2927 dana (duže od tri godine), te da potrošač ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje - tzv. aktivne osnove - u odnosu na vjerovnike i tražbine iz točke III. podtočke 1. do 4. izreke, čije nenaplaćene glavnice ukupno iznose 1.824,05 EUR, kao i da postoje osnove koje je FINA prestala izvršavati temeljem članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ broj 68/18, 2/2020, 46/20, 47/20, 83/2020, 133/2020, dalje: ZPONS) – tzv. brisane osnove, te da zbroj glavnica aktivnih osnova i brisanih osnova prelazi iznos od 20.000,00 kn (1.824,05 EUR + 2.619,06 EUR).

4.2. Na temelju ovih činjeničnih utvrđenja, a primjenom odredbe članka 79.a stavaka 1., 2. i 3. te članka 79.g stavka 4. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“ broj 100/15, 67/18, 36/22, dalje: ZSP), sud prvog stupnja je otvorio i istovremeno zaključio jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača, te ga oslobodio od preostalih obveza navedenih u točki III. pobijanog rješenja, dok je odbio prijedlog da se oslobodi potrošač od preostalih obveza u odnosu na one vjerovnike čije tražbine, tj. osnove je FINA prestala izvršavati temeljem članka 12. ZPONS.

5. Nije u pravu žalitelj kada u žalbi sadržajno ističe žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju članka 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15, 104/17, 36/22, dalje: SZ) u vezi članka 23. ZSP nalazeći da je rješenje protivno zakonu doneseno umjesto po sucu, po sudskom savjetniku, budući da se ovdje radi o jednostavnom stečaju potrošača, u kojem je odredbom članka 79.s ZSP propisano da je sudski savjetnik ovlašten u tom postupku stečaja provoditi postupak i donositi odluke.

6. U odnosu na žalbeni prigovor stečajnog vjerovnika da njegova tražbina nije bila evidentirana kao neizvršena osnova za plaćanje neprekidno u razdoblju dužem od tri godine, slijedom čega da nije ispunjen zakonski uvjet iz članka 79.a stavak 2. ZSP, navesti je da takav prigovor nije osnovan, jer se razdoblje od tri godine u smislu zakonske odredbe iz članka 79.a. stavka 2. ZSP utvrđuje na temelju trajanja ukupne blokade po svim osnovama koje su (ikad) bile upisane u Očevidniku, a ne samo obzirom na trajanje blokade na temelju osnova za koje je pokrenut postupak stečaja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske broj Rev-36/2023).

7. Žalbeni navod da potrošač nije poduzeo ni jednu radnju niti očitovanje, pa ni dostavio popis svoje imovine zbog čega se ne može smatrati da je potrošač pošten, te da je sud bio dužan utvrditi poštenje potrošača uzimajući u obzir njegovo ponašanje prije i nakon otvaranja stečaja potrošača i da potrošač nije sukladno članku 79.b. stavku 2. ZSP dostavio popis svoje imovine, usprkos tome što je navedenom odredbom izričito propisano da mora dostaviti taj popis, nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke. Naime, sukladno pravnom shvaćanju izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-340/2022-2 odredbe članka 79.c stavka 2. i 3. ZSP sadrže presumpcije u odnosu na izostanak potrošačeve aktivnosti u postupku pa će se u slučaju ako se na poziv ne očituje, smatrati da je potrošač suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom, a ako u tom roku ne popiše i ne dostavi popis imovine, smatrat će se da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici. Riječ je o oborivim presumpcijama jer, osim obveze suda da tzv. „vanjskom provjerom“ (članak 79.f stavak 2. ZSP) utvrdi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja, presumpciju o nedostatku ili nepostojanju imovine mogu obarati i vjerovnici koji mogu u roku od 45 dana od objave oglasa na e-oglasnoj ploči sudova osporiti popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili obavijestiti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje. Slijedom navedenog, propuštanje potrošača da dostavi popis svoje imovine u jednostavnom postupku stečaja potrošača samo po sebi nema značenje okolnosti koja bi dovodila u pitanje poštenje potrošača. U kojoj mjeri će ova presumpcija biti dovedena u pitanje i kakav će zaključak sud o poštenju potrošača donijeti ovisi o ocjeni u kojoj mjeri činjenice koje je utvrdio provjerom (po službenoj dužnosti) odnosno povodom tvrdnji i dostavljenih dokaza vjerovnika koji su postupili po pozivu iz oglasa ukazuju na to da je ostvaren koji od slučajeva predviđen odredbom čl. 75. ZSP u svakom konkretnom slučaju.

8. Što se pak tiče utvrđenja prvostupanjskog suda o vrijednosti potrošačeve imovine, vjerovnik u žalbi prigovara da u konkretnom slučaju nije jasno koju i kakvu provjeru imovine potrošača je sud proveo, zbog čega se prvostupanjsko rješenje u tom dijelu ne može ispitati jer je nepotpuno, čime zapravo ističe žalbeni razlog iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP.

9. Prema odredbi članka 79.f. stavak 2. ZSP, sud je dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača putem Financijske agencije, koja je ovlaštena podatke o potrošačevoj imovini pribavljati od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela i osoba koje vode evidencije o imovini potrošača. Porezna uprava omogućit će dostupnost podataka sadržanih u evidenciji o osobnim identifikacijskim brojevima bez potrebe ishođenja suglasnosti nadležnog javnopravnog tijela koje tražene podatke dostavlja u navedenu evidenciju. Odredbom članka 79.g stavka 1. ZSP je propisano da ako utvrdi da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa jednaka ili manja od 10.000,00 kn (sada 1.327,23 EUR), sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača.

10. Odredbom članka 24. stavka 3. ZSP propisano je da sud po službenoj dužnosti utvrđuje činjenice koje su važne za postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze, prikupljati obavijesti, obavljati uvid u odgovarajuće javne knjige, registre, upisnike i očevidnike.

11. U konkretnom slučaju, međutim, iz pobijanog rješenja proizlazi da je činjenicu da potrošač nema imovine za unovčenje čija bi vrijednost bila veća od 10.000,00 kn (sada 1.327,23 EUR) sud prvog stupnja utvrdio polazeći od „podataka o imovini potrošača“, te od toga da se sudu nisu javili vjerovnici potrošača koji bi ga obavijestili o ovršivoj imovini potrošača, iz čega slijedi zaključak da osnovano žalitelj prigovara da se takva odluka ne može ispitati, pa je pobijano rješenje doneseno uz bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer nema razloga o odlučnim činjenicama - je li ili nije prvostupanjski sud vrijednost potrošačeve imovine kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine, utvrdio putem FINA-e koja je prethodno pribavila podatke od ovlaštenih tijela (članak 79.f. stavak 2. ZSP), odnosno je li i kakve podatke pribavio sud po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 24. stavka 3. ZSP.

12. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu vjerovnika prihvatiti kao osnovanu te primjenom odredbe članka 380. točke 3. ZPP u vezi čl. 23. ZSP ukinuti pobijano rješenje u cijelosti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Iako je žalbu podnio samo jedan vjerovnik, valjalo je, primjenjujući pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenoga 2019., ukinuti cijelo rješenje.

13. Prvostupanjski sud će u ponovnom postupku sukladno odredbi članka 79.f. stavka 2. ZSP izvršiti provjeru podataka o eventualnoj imovini potrošača, a kako je to ukazano u ovoj odluci, nakon čega će odlučiti o vrijednosti te imovine, te nastavno o ispunjenju pretpostavki za otvaranje i zaključenje jednostavnog postupka stečaja potrošača i oslobođenja potrošača od preostalih obveza sukladno članku 79.g stavku 1. ZSP. Novu odluku prvostupanjski sud će obrazložiti jasnim i valjanim razlozima o odlučnim činjenicama, kako bi se ista povodom eventualne žalbe mogla ispitati u žalbenom postupku.

U Šibeniku, 3. prosinca 2024.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Maja Skorić