Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-37/2023-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća, te Maje Štampar Stipić i Marije Balenović, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog TK, zbog kaznenog djela iz članka 153. stavka 1. u vezi s člankom 152. stavkom 1. Kaznenog zakona (“Narodne novine” broj: 125/11., 144/12.,56/15, 61/15., 101/17., 118/18., - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog TK, podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Splitu od 10. studenog 2022., broj K-23/2020., u sjednici održanoj 8. listopada 2024., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženog TK i branitelja optuženika, odvjetnika Tonija Vukičevića,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba optuženog TK, ukida se prvostupanjska presuda, te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Županijski sud u Splitu, pobijanom presudom od 10. studenog 2022., proglasio je krivim optuženog TK, zbog kaznenog djela protiv spolne slobode – silovanjem – iz članka 153. stavkA 1. u vezi s člankom 152. stavkom 1. KZ/11., te ga je na temelju članka 153. stavka 1. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci, u koju kaznu mu je na temelju članka 54. KZ/11. uračunao vrijeme oduzimanja slobode od 10. srpnja 2019. do 12. srpnja 2019.
1.2. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ( „Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., 130/20, 80/22.– dalje: ZKP/08.) naloženo je optuženiku da plati troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 7.925,00 kuna/1.051,83 eura, od čega se iznos od 4.550,00 kuna/603,89 eura odnosi na troškove tumača, iznos od 1.125,00 kuna/149,31 eura na troškove braniteljice po službenoj dužnosti, iznos od 1.250,00 kuna/165,90 eura na troškove sudskomedicinskog vještačenja, dok se iznos od 1.000,00 kuna/132,72 eura odnosi na paušalnu svotu.
2. Protiv te presude žalbu je podnio optuženi osobno i po branitelju Toniju Vukičeviću, odvjetniku iz Splita. Iz sadržaja žalbe koju je podnio osobno proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati pred izmijenjeno vijeće na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
2.1. U žalbi podnesenoj po branitelju Toniju Vukičeviću žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske preinači pobijanu presudu i oslobodi optuženika od optužbe, odnosno da ukine pobijanu presudu i vrati predmet pred izmijenjeno vijeće prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Kako su žalba optuženika podnesena osobno i žalba optuženika podnesena po branitelju sadržajno u bitnome identične, razmatrat će se kao jedna žalba.
2.2. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Na temelju članka 475. stavka 1. ZKP/08. o sjednici drugostupanjskog vijeća uredno su obaviješteni optuženi TK i branitelj Toni Vukičević jer su to zahtijevali. Obaviješten je i državni odvjetnik. Sjednici su prisustvovali optuženi TK i branitelj optuženika, dok nije pristupio državni odvjetnik koji je bio uredno obaviješten, pa je sjednica održana sukladno odredbi članka 475. stavka 3. KZ/11.
5. Žalba optuženika je osnovana.
6. Nije u pravu žalitelj kada u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. , jer je na raspravi pročitao iskaz oštećene TKP, koja je bila ispitana pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu, 12. srpnja 2019. godine, a koje dokazno ročište je bilo održano u prisutnosti državnog odvjetnika i branitelja optuženika, dok na isto nije bio pozvan optuženik koji se nalazio u istražnom zatvoru, čime je, po mišljenju obrane došlo do povrede konfrontacijskog prava.
6.1.Naime, oštećena je iskazivala pred sucem istrage 12. srpnja 2019., u prisutnosti državnog odvjetnika i dva branitelja optuženika, koja su aktivno sudjelovala u njenom ispitivanju i branila interese optuženika, tako da, suprotno žalbenim navodima, dokazno ročište u potpunosti je provedeno sukladno članku 238. ZKP/08., te nije došlo do povrede konfrontacijskog prava optuženika, niti do povrede članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/90., 6/99., 8/99., 14/02. i 1/06., dalje: Konvencija) i članka 29. Ustava RH. Također nisu osnovani niti žalbeni navodi optuženika da nije bilo razloga da se svjedokinja ispita na dokaznom ročištu, pred sucem istrage jer da u to vrijeme nije postojala osnova sumnje da je svjedokinja bila žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, što nije točno, jer ista, od samog početka optuženika tereti za kazneno djelo silovanja. Isto tako, pozivanje žalitelja na zakonske odredbe iz članka 285. i 286. stavka 2. ZKP/08. u konkretnom slučaju je potpuno neosnovano.
6.2. Vezano za žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona, osim što žalitelj u uvodu žalbe ističe da se žali i zbog te povrede, iz daljnjeg dijela žalbe proizlazi kako žalitelj smatra da je činjenično stanje od strane prvostupanjskog suda pogrešno i nepotpuno utvrđeno, što predstavlja žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
7. I po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, u pravu je žalitelj da je za sada od strane prvostupanjskog suda činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
7.1. Naime, iz zapisnika s rasprave od 10. studenog 2022. proizlazi da je obrana ustrajala na dokaznom prijedlogu, kojeg je isticala i u ranijem tijeku kaznenog postupka, pred drugim raspravnim sucem, da se na raspravu pozove i ponovno ispita oštećena TKP, a koji prijedlog je po ranijem sucu, bio i prihvaćen, no zbog objektivnih okolnosti u ono vrijeme (covid, ograničenost kretanja i putovanja), oštećena nije bila u mogućnosti pristupiti na raspravu, no novo raspravno vijeće je taj prijedlog odmah odbilo s obrazloženjem da je ista ispitana na dokaznom ročištu, pred sucem istrage u nazočnosti predstavnika optužbe i dvoje branitelja, pa da je time osigurana kontradiktornost u postupku, odnosno ispunjeno načelo obostranog saslušanja stranaka, što je točno.
7.2. No, iako je u pravu prvostupanjski sud da ispitivanjem svjedokinje na dokazom ročištu, u prisustvu državnog odvjetnika i dva branitelja optuženika, nije došlo do povrede konfrontacijskog prava, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, prvostupanjski sud je preuranjeno odbio otkazni prijedlog obrane da se oštećena pozove na raspravu te pročitao njen iskaz. Naime, u konkretnom slučaju na raspravi koja je provedena 10. studenog 2022. prvostupanjski sud je ispitao sudskomedicinskog vještaka dr. KK i svjedoka obrane IK, a koji iskazi na određeni način dovode u pitanje vjerodostojnost iskaza oštećenice, vezano za samu dinamiku događaja i njeno postupanje nakon navodnog inkriminiranog događaja.
7.3. U takvoj situaciji, kada s jedne strane postoji iskaz oštećenice i obrana optuženika koji su jedini sudionici u inkriminiranom događaju, dok svi ostali ispitani svjedoci posjeduju samo posredna saznanja od same oštećenice koja im je pričala o događaju, ali kako to proizlazi iz njihovih iskaza (posebno iskaza prijateljica oštećenice) ta saznanja su površna i nepotpuna, a s druge strane postoji iskaz svjedoka IK, konobara na brodu, koji potvrđuje obranu optuženika, dok nalaz sudsko medicinskog vještaka dovodi u sumnju dinamiku događaja opisanu po oštećenoj TKP, uz izostanak materijalnih dokaza koji bi izravno teretili optuženika, radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno je oštećenicu pozvati na raspravu.
7.4. Pri tome, treba napomenuti da je adresa oštećenice poznata, postoji u spisu, a sama oštećenica je na dokaznom ročištu 12. srpnja 2019. izričito navela kako je zainteresirana za kazneni progon i da bi voljela da ju se o tijeku postupka obavještava na adresu koja se nalazi u spisu, iz čega proizlazi da njenim pozivanjem na raspravu ne bi došlo do sekundarnog raspravnog traumatiziranja žrtve, što je kod seksualnih delikata razlog da se žrtva koja je iskazivala na dokaznom ročištu ne poziva na raspravu. No, u ovoj specifičnoj situaciji, takvo pozivanje žrtve je, zbog svega navedenog oportuno, zbog pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja jer se svjedokinja na dokaznom ročištu nije mogla očitovati na iskaz svjedoka IK i na određene dopune nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka.
7.5. Stoga, tek ukoliko se unatoč urednim pozivima od strane prvostupanjskog suda, oštećenica ne bi odazivala na raspravu, ili ako bi se utvrdilo da je u međuvremenu adresa oštećenice postala nepoznata, tek tada bi se stekao jedan od uvjeta za čitanje njenog iskaza na raspravi i to na temelju zakonske odredbe iz članka 431. stavka 1. točke 2, da je njen dolazak pred sud znatno otežan iz drugih važnih razloga, a koja pretpostavka za sada nije ostvarena.
8. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti ukazane nedostatke, pozvat će na raspravu oštećenicu, predočiti joj iskaz ispitanog svjedoka IK, te dijelove nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka, ponovno će provesti sve dokaze, koje će potom detaljno ocijeniti kako svakog za sebe tako i u njihovoj ukupnosti, nakon čega će donijeti novu zakonitu odluku koju će valjano obrazložiti.
9. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08. riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 8. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović
