Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-163/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Juriše, predsjednika vijeća te mr.sc. Marijana Bitange i dr.sc. Leona Kovačića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog VO zbog kaznenog djela iz članka 153. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog VO podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kov-10/2024. od 10. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. rujna 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog VO kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem, odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog VO za izdvajanjem kao nezakonitih dokaza (svih dokaza priloženih uz optužnicu): 1. MUP RH, PUZ, IV PP br: 77585, službena zabilješka o dojavi (list 10), 2. MUP RH, PUZ, IV PP br: 77587, službena zabilješka o dojavi list 11), 3. MUP RH, PUZ, IV PP br: 511-19-30/3-K-1445/22 od 18. prosinca 2022, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta u odnosu na preslike poruka preko "Whatsapp" aplikacije od 17. prosinca 2022. između žrtve VOF, te okrivljenog VO (list 21), 4. MUP RH PUZ, IV PP broj: 511-19-30/3-K-1445/22 od 18. prosinca 2023., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta u odnosu na presliku poruka preko "Whatsapp" aplikacije od dana 17. prosinca 2022. između žrtve VOF te okrivljenog VO (list 22 ), 5. Ispis poruka između žrtve VOF i okrivljenog VO (list 23 - 27), 6. MUP RH PUZ, IV PP broj: 511-19-30/3-K-1445/22 od 19. prosinca 2022., zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora (list 31 - 34), 7. MUP RH; PUZ, IV PP broj: 511-19-30/3-K-1445/22 19. prosinca 2022., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 35), 8. MUP RH PUZ, IV PP broj: 511-19-30/3- K-1445/22 od 18. prosinca 2022., zapisnik o ispitivanju osumnjičenika u IV PP temeljem članka 208/a ZKP/08. snimanje i ispitivanje okr. VO sa pripadajućim CD-om, nije iznosio obranu niti, odgovarao na pitanja (list 39 - 41), 9. Medicinska dokumentacija – specijalistički nalaz KBC Zagreb – Klinike za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Petrova 13., na ime žrtve VOF od 18. prosinca 2022. (list 44), 10. KBC Zagreb, Klinika za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Petrova 13., račun (list 45), 11. MUP RH PUZ, IV PP broj: 511-19-30/3-K-1445/22 od 18. prosinca 2022., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od okrivljenog VO, jedan mobilni uređaj marke Redmi (list 50 ), 12. MUP RH PUZ, IV PP broj:511-19-30/3- K-1445/22 od 18. prosinca 2022., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od okrivljenog VO, jedan mobilni uređaj marke Redmi (list 51 - 52), 13. MUP RH PUZ, IV PP broj:511-19-30/3-K-1445/22, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za okrivljenog VO, [adresa] od 18. prosinca 2022. od 13,08 do 14,00 sati 0,00 g/ kg apsolutnog alkohola (list 53), 14. Nastavni zavod za hitnu medicinu Zagreb; Heinzelova 88, br. 6302911, vrijeme početka 18. prosinca, 2022. na ime okr. V (list 54), 15. Zapisnik o ispitivanju okrivljenog VO od 19. prosinca 2022. pri ŽDO Zagreb sa pripadajućim CD-om (list 66 - 70), 16. MUP; PUZ, IV PP br: 77585, službena zabilješka o dojavi (list 83 i 99 ), 17. MUP; PUZ, IV PP br: 77587, službena zabilješka o dojavi (list 84 i 101), 18. MUP RH; PUZ, Sektor kriminalističke policije br. 511-19-15/1-30-K-1445/22 od 18. prosinca 2022. ( ist 129-131), 19. MUP RH; PUZ Sektor kriminalističke policije, kriminalističko -tehničko izvješće br: 511-19-15/1-30-K-1445/22 od 18.prosinca 2022. (list 132), 20. MUP RH PUZ Sektor krim. policije br. 511-19-15/1-30-K-1445/22 od 18. prosinca 2022. (list 134-136), 21. MUP RH PUZ Sektor krim. policije, krim. -tehničko izvješće br. 511-19-15/1-30-K-1445/22 od 18.12. 2022. (list 137), 22. Potvrda o oduzimanju predmeta na ime okr. VO (list 139), 23. Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 140), 24. Zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve VOF sastavljen pri Županijskom sudu u Zagrebu 28. veljače 2023. t Kir- 278/2023 sa pripadajućim CD-om (list 165), 25. Zapisnik o ispitivanju svjedoka MO **.**.2023. (171 - 175), 26. Zapisnik o ispitivanju svjedoka BO **.**.2023. (176 - 180), 27. Fotografije lica okrivljenika dostavljene po žrtvi (list 183 - 185), 28. MUP RH PUZ Sektor krim. policije Služba za očevide i krim. tehniku, fotodokumentacija u odnosu na predmet br. 511-19-15/1-30-K-1445/22 u odnosu na očevid [adresa] izvršen 19. prosinca 2022. (list 192 do 205), 29. Fotodokumentacija očevida MUP RH PUZ Sektor kriminalističke policije Služba za očevid i kriminalističku tehniku br. K-1445/22 u odnosu na povrede nad žrtvom MOF i nad okrivljenim VO od 18. prosinca 2022. ( list 207 - 211), 30. MUP RH; PUZ IV, PP br. K-1445/22 zapisnik o ispitivanju svjedoka SO (list 214 – 215), 31. MUP RH; PUZ IV, PP br. K-1445/22 zapisnik o ispitivanju svjedoka AO (list 216), 32. MUP RH; PUZ, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Klasa: NK - 235 - 01/23-02/3579 od 15. studenog 2023. (219 -224), 33. MUP RH; PUZ, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Kl: NK-235-01/23- 02/3579 u odnosu na dopunu biološkog vještačenja od dana 29. prosinca 2023. (231 - 235 ), 34. Zapisnik o ispitivanju okr. VO od 18. siječnja 2024., dopuna obrane sa pripadajućim CD (list 237 -239), 35. Zapisnik o ispitivanju svjedoka HO od 23. siječnja 2024. (list 240 – 242 ), 36. Zapisnik o ispitivanju svjedoka IO od 23. siječnja 2024. 243-245), 37. Zapisnik o ispitivanju sudsko- medicinskog vještaka dr. med. Petra Škavića dana 24. siječnja 2024. (list 246 - 250) i 38. Službena zabilješka o dovršetku istrage (list 251).
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni VO, po braniteljici, odvjetnici Višnji Drenški Lasan zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08.), te članka 468. stavka 2. ZKP/08. i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. ZKP/08., s prijedlogom da "Visoki kazneni sud Republike Hrvatske uvaži navode ove žalbe i ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.''
3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza pobliže specificiranih u točki 1. obrazloženja ovog rješenja.
6. Žalitelj iz razloga ekonomičnosti upućuje drugostupanjski sud, na argumentaciju koju je iznio u odgovoru na optužnicu, vezano uz prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza, uz zamolbu da se ista pri odlučivanju o žalbi uzme u obzir. Naime, tamo je izneseno da su svi dokazi na kojima se temelj optužnica nezakoniti dokazi zato što su svi pribavljeni po državnom odvjetniku koji je provodio istragu, a isti ne zadovoljava kriterije neovisnosti i nepristranosti "druge zakonom ovlaštene službene osobe" iz članka 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/190., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 05/14. – dalje: Ustav) i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17., - dalje: Konvencija) - tj. zato što su pribavljeni povredom Ustavom i međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane iz članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. Nadodaje da je odredbama ZKP/08. naš zakonodavac dao državnom odvjetniku pravo na provođenje prethodnog postupka - istragu, no isti ne zadovoljava kriterije neovisne i nepristrane "druge zakonom ovlaštene službene osobe" iz razloga što u mnogim okolnostima na odluke državnog odvjetnika može utjecati izvršno tijelo, te zato što u kasnijoj fazi on postaje stranka u postupku i zato što vrijedi načelo subordinacije pa viši državni odvjetnik daje obvezne upute za rješavanje predmeta nižem državnom odvjetniku, a sam državni odvjetnik provodi dužnosti ministarstva pravosuđa.
6.1. Prije svega, ovdje valja skrenuti pozornost žalitelju na njegovo inzistiranje da je došlo do povrede članka 6. Konvencije, da je upravo tim člankom propisano da o optužbi odlučuje sud, te se istom sudu i on u postupku obraća podnošenjem pravih lijekova na radnje poduzete po državnom odvjetniku.
6.2. Osim toga, protivno tvrdnji žalitelja, valja skrenuti pozornost na odredbu članka 125. Ustava na temelju koje se u skladu sa zahtjevima Suda Europske unije pri definiranju pojma "neovisnog pravosudnog tijela" (vidi: presuda od 27. svibnja 2019., OG i PI spojeni predmeti C-508/18 i C-82/19 PPU ECLI:EU:C:2019:456) oživotvoruju pravila koja uređuju položaj i ustrojstvo državnog odvjetništva koja jamče da to tijelo nije izloženo nikakvom riziku podređenosti, osobito, pojedinačnim uputama izvršne vlasti, čime je osigurana nepristranost i neovisnost u odnosu na izvršnu vlast. Naime, kada zakonodavac ustanovljava, ustrojava i određuje djelokrug i nadležnost državnog odvjetništva, onda to, sukladno Ustavu čini zakonom, i to primarno Zakonom o državnom odvjetništvu ("Narodne novine" broj: 67/18., 21/22., dalje: ZoDO). Pritom nije od značaja što okrivljenik problematizira subordinaciju u državnom odvjetništvu, te što pogrešno tvrdi da sam državni odvjetnik provodi dužnosti ministarstva pravosuđa. Naime, radi se o organizaciji rada unutar državnog odvjetništva koja je utemeljena na zakonu, pa prema tome i lišena svake proizvoljnosti, a u tu organizaciju rada potpada i davanje uputa nižem državnom odvjetniku od strane višeg. Također, iz odredbama ZoDO-a (članak 74. stavak 3. i članak 91. stavak 4.) proizlazi da Glavni državi odvjetnik Republike Hrvatske na zahtjev ministra pravosuđa dostavlja izvješće o pojedinim vrstama kaznenih postupaka te da ministar pravosuđa može tražiti da se pojedinoj vrsti predmeta da prvenstvo u rješavanju. Naime, već i sadržaja tih odredbi jasno i nedvosmisleno proizlazi da je riječ o ovlastima ministra pravosuđa koji su organizacijske prirode u cilju urednog i pravodobnog djelovanja pravosudnih tijela, a ne o utjecaju izvršne vlasti na postupke i odluke državnog odvjetnika u konkretnim predmetima.
6.3. Također, nije razvidno niti kako je to, prema tvrdnji žalitelja, povrijeđeno pravo obrane u smislu članka 29. stavka 2. alineje 6. Ustava. To tim više, što žalitelj čak sam ističe da je u konkretnom predmetu državni odvjetnik pozivao i okrivljenika i branitelja na ispitivanje svjedoka, te im aktivno dozvolio da sudjeluju u dokaznim radnjama. Međutim, ovdje valja istaći da i u suprotnim okolnostima, odnosno sve i da državni odvjetnik nije pozivao okrivljenika i branitelja na provođenje dokaznih radnji ispitivanja svjedoka, time opet ne bi bilo povrijeđeno pravo obrane, jer je provođenje istrage, u kojem stadiju dominira tzv. inkvizitorno načelo, povjereno državnom odvjetniku kao samostalnom i neovisnom pravosudnom tijelu te u tom stadiju ne postoji obveza obavještavanja i pozivanja okrivljenika i branitelja o provođenju dokaznih radnji ispitivanja svjedoka, pogotovo što se radi o svjedocima čije je ispitivanje predložio državni odvjetnik, a u smislu članka 234. stavka 3. ZKP/08.
6.4. Slijedom izloženoga, osim što su tvrdnje okrivljenika pogrešne, iste nije moguće podvesti niti pod jedan od razloga nezakonitosti dokaza iz odredbe članka 10. stavka 2. ZKP/08.
6.5. Nadalje, nejasno je na što upućuje žalitelj kada tvrdi da su dokazi na kojima se temelji optužnica pribavljeni povredom Ustavom i međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane iz članka 10. stavka 2. točke 1. ZKP/08. Naime, odredbom članka 10. stavak 2. točke 1. ZKP/08. propisano je da su nezakoniti oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, s obzirom da kršenje te konkretne odredbe žalitelj u ovom konkretnom slučaju niti obrazlaže, niti potkrjepljuje konkretnim dokazima, već se žalba svodi na povredu Ustavom ili zakonom zajamčenih prava obrane.
7. Nadalje, nije osnovan žalbeni prigovor okrivljenog VO kako je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva jer ne sadrži zakonsku osnovu odlučivanja pa da bi time bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Naime, suprotno istaknutom navodu prvostupanjski sud je postupao sukladno svojim zakonskim ovlaštenjima u fazi ispitivanja optužnice i donio zakonitu i pravilnu odluku koju je valjano i dostatno obrazložio, te stoga promašeno ističe žalitelj da se izreka ne može ispitati.
7.1. Žalitelj nadalje tvrdi da samo rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, te da je posljedica da je isto arbitrarno, a koje pravično suđenje uključuje u sebi i pravo na obrazloženu sudsku odluku. Međutim, prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijanog rješenja, dao jasne i određene, iako šture, razloge o svim odlučnim činjenicama o kojima ovisi odluka o zakonitosti dokaza čije je izdvajanje predloženo jer je prvostupanjski sud postupao sukladno svojim zakonskim ovlaštenjima u fazi ispitivanja optužnice i donio zakonitu i pravilnu odluku koju je valjano obrazložio u odnosu na cjelokupno izdvajanje dokaza na kojima se temelji optužnica.
7.2. Doista je pravo na obrazloženu sudsku odluku neizostavan aspekt prava na pravično suđenje zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava i člankom 6. stavkom 1. Konvencije. Ono podrazumijeva obvezu suda na obrazlaganje odluke i pažljivog ispitivanja navoda stranke, što ima osobitu važnost i to ne samo kad je u pitanju korištenje prava na djelotvoran pravni lijek, već i iz razloga što predstavlja povredu časti i dostojanstva osoba o čijim se pravima i obvezama odlučuje. Budući da niti jedna okolnost iz prvostupanjskog rješenja ne upućuje na takvu povredu, jer su njime, kao što je već istaknuto, izneseni jasni, određeni i valjani pravni razlozi, to nisu osnovani žalbeni navodi kojima okrivljeni VO upire na citirane odredbe.
7.3. Osporavajući da bi u konkretnom slučaju bilo tako, okrivljenik se poziva na odluke Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda i na Preporuku CM/Rec (2010) 12 Vijeća ministara Vijeća Europe zemljama članicama, međutim prema ocjeni drugostupanjskog suda u ovom konkretnom slučaju potpuno pogrešno, jer je preporuci udovoljeno ("suci trebaju dati objašnjenje jasnim i razumljivim jezikom"), dok se pozivanje na pojedinu presudu Ustavnog suda Republike Hrvatske, zapravo svodi samo na iznošenje pojedinih načelnih stavova izraženih u istoj, no takovim pukim navođenjem žalitelj zapravo ne dovodi u konkretnu vezu sadržaj pobijanog rješenja i stav izražen u navedenoj presudi, posebice stoga što žalitelj, evidentno smatra da je riječ o sličnim situacijama, te mu se skreće pozornost da se svaka odluka o izdvajanju nezakonitih dokaza procjenjuje zasebno i sa svojim specifičnostima pa činjenični argumenti iz drugog predmeta ne mogu biti relevantni za odluku u ovom predmetu.
8. Nije u pravu žalitelj niti kada osporava i drugi vid povrede iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08., (osim izreke) koji se odnosi na obrazloženje pobijanog rješenja, ističući da su razlozi izneseni u obrazloženju pobijanog rješenja potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, a iz razloga jer nije prvostupanjski sud netočno naveo da je „državni odvjetnik ispitao svjedoke bez prisutnosti okrivljenika i njegove braniteljice", jer da je njemu i braniteljici bilo dozvoljeno da aktivno sudjeluju u dokaznim radnjama. Međutim, ovime nije počinjenja bitna povreda i pobijano rješenje se može ispitati.
9. Također, neosnovano tvrdi žalitelj da je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju pogrešno utvrđeno činjeničnog satna iz članka 470. ZKP/08., jer da pogrešno zaključuje prvostupanjski sud da su dokazi zakoniti, te da je obrazloženje na kojem se temelji takav zaključak arbitrarno. Pritom, žalitelj svoju tvrdnju argumentira ponavljanjem već iznesene teze ponavljanjem istih onih navoda koje je ispusti u prvom dijelu žalbe jer su sadržani u odgovoru na optužnicu, pa s obzirom da je drugostupanjski sud na iste u ovom rješenju već odgovorio, to se nije ponovno upuštao u njihovo razmatranje.
9.1. Naime, žalitelj tvrdnju da se optužnica zasniva na nezakonitim dokazima, a da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje zaključujući suprotno, zapravo kako sam ističe temelji na analizi zakonodavnog okvira kroz koji smatra da je pokazao da državni odvjetnik ne zadovoljava kriterije neovisne i nepristrane "druge zakonom ovlaštene službene osobe", međutim drugostupanjski sud nalazi valjanom ocjenu prvostupanjskog suda da žalitelj nije ničim konkretizirao što je to što ukazuje na činjenicu da državni odvjetnik koji je provodio istragu nije neovisan i nepristran.
10. S navedenim u vezi, žalbeni navodi da državni odvjetnik ne nastupa kao neovisno tijelo jer da sigurnosnu provjeru svakih pet godina provodi SOA, koja je nesporno tijelo izvršne vlasti, su irelevantni jer nisu predmet odlučivanja prilikom ocjene o nezakonitosti dokaza.
11. S obzirom da žalbom okrivljenika nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost pobijanog rješenja, a niti njegovim ispitivanjem sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena neka od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 25. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Juriša