Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: 3 P-170/2019-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, po sucu pojedincu Gordani Njari, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Zagreb, Mihanovićeva 3 OIB 84397956623 protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, (ranije Jadransko osiguranje d.d. Zagreb) Listopadska 2, Zagreb, OIB 94472454976 kojeg zastupa punomoćnik Bojan Nikolić odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri Zagreb, Pisarnica Osijek, radi naknade štete u iznosu od 14.142,05 kn, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 10. studenog 2020. u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu sudske odluke održanom dana 18. prosinca 2020.

p r e s u d i o  j e

I Tuženik ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska 2 Zagreb, OIB 94472454976 je dužan tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Zagreb OIB 84397956623 platiti iznos od 9.899,43 kn (slovima: devettisućaosamstodevedesetdevetkuna i četrdesettrilipe) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 6,54 % godišnje od 5. lipnja 2019 do 30. lipnja 2019., po stopi od 6,30% godišnje od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019.,po stopi od 6,11% godišnje od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. i po stopi od 5,89% godišnje od 1. srpnja 2020. do isplate, odnosno u slučaju promjene po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 4.242,62 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. lipnja 2019. do isplate.

III Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.075,00 kn u roku od 8 dana.

IV Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 3.250,00 kn.

Obrazloženje

Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi isplate naknade štete u iznosu od 14.142,05 kn .

U tužbi navodi da je osiguranik tužitelja Mato Nikolić, zadobio teške tjelesne povrede u prometnoj nesreći koja se je dogodila 18. ožujka 2020. u Osijeku, na križanju Srijemske i Banjalučke ulice kao putnik na mopedu reg. oznake i broja OS 410-HM kojim je upravljao Petar Suško, a navedeno vozilo je bilo obvezno osigurano kod tuženika temeljem police osiguranja broj 068300367556.

Dodaje da je protiv Petra Suško vođen kazneni postupak pred Općinskim sudom u Osijeku pod brojem Ksm-106/10. te je isti proglašen krivim za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa.

Navodi da je za tužitelja nastala šteta u vidu isplate invalidske mirovine navedenom osiguraniku zbog djelomičnog gubitka sposobnosti za rad po osnovu ozljede izvan rada za razdoblje od 18. siječnja 2018. do 31. svibnja 2019. u iznosu od 14.142,05 kn. Predlaže da sud obveže tuženika na isplatu naknade štete u navedenom iznosu sukladno odredbi čl. čl. 161. i čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim činjenicu nastanka prometne nesreće dana 18. ožujka 2010. u kojoj je sudjelovalo motorno vozilo reg. oznake OS 410-HM koje je bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, ali ističe prigovor podijeljene odgovornosti osiguranika tužitelja Mate Nikolića nastanku štete zbog pristanka na vožnju s pijanim vozačem mopeda i zbog nenošenja zaštitne kacige na glavi.

Navodi da iz kaznene presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ksm-106/10- 17 od 17. rujna 2010. proizlazi da je vozač mopeda Petar Suško u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola u koncentraciji apsolutnog alkohola u krvi od 2,13 g/kg, te da je uslijed alkoholne opijenosti i time prouzročene nesposobnosti za sigurnu vožnju izgubio nadzor nad upravljačem mopeda te je prednjim kotačem udario u uzdignuti ivičnjak uslijed čega je došlo do pada i ozljeđivanja kako vozača mopeda Petra Suška tako i osiguranika tužitelja Mate Nikolića.

Također navodi da prema podacima iz spisa ali i medicinske dokumentacije osiguranika tužitelja Mate Nikolića proizlazi da je i sam osiguranik tužitelja u trenutku nezgode bio pod utjecajem alkohola jer je kod njega utvrđena koncentracija alkohola 2,34 g/kg u krvi i 2,48 g/kg u mokraći.

Iz navedenog razloga tuženik ističe da razmjerno stupnju suodgovornosti osiguranika tužitelja nastanku štetnih posljedica treba umanjiti i eventualnu obvezu tuženika za 70%.

Osim toga osporava i visinu štete jer tužitelj u svom zahtjevu nije računao razmjerni iznos mirovine sukladno odredbi čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, te osporava postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i umirovljenja osiguranika tužitelja.

U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu koju čine: rješenje HZMO od 19. srpnja 2018. i ispis podataka o plaći, osnovicama osiguranja, naknadi i vrijednosnih bodova po godini, nalaz i mišljenje vještaka o radnoj sposobnosti osiguranika Mato Nikolić od 5. veljače 2018., mišljenje vještaka – revizora od 9.ožujka 2018. o nalazu i mišljenju od 5. veljače 2018., obavijest o prometnoj nesreći od 25. ožujka 2010., obračun isplaćene invalidske mirovine u iznosu od 14.142,05 kn za razdoblje od 18. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. sa ispisom iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja, nalaz Centra Ivan Vučetić o analizi alkohola u krvi i mokraći Petra Suška uz mišljenje o stupanju alkoholiziranosti od 26. ožujka 2010. i otpusno pismo od 27. travnja 2010.

Osim toga izvršen je uvid u kazneni spis Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ksm-106/10 te je provedeno kombinirano prometno medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Darko Konjević dipl. ing. cestovnog prometa iz Brod promet d.o.o. Sl. Brod i Marcel Marcikić dr.med. specijalist neurokirurgije iz Sl. Broda.

Nije sporno da je osiguranik tužitelja Mato Nikolić ozlijeđen u prometnoj nesreći koju je prouzročio Petar Suško koji je upravljao mopedom reg. oznake KOS 410-HM koje je u vrijeme navedene nezgode bilo osigurano kod tuženika te je protiv istoga vođen kazneni postupak kod Općinskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Ksm-106/10.

U navedenom kaznenom postupku Petar Suško je proglašen krivim za izazivanje predmetne prometne nesreće presudom Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ksm-106/10- 17 od 17. rujna 2010. koja je postala pravomoćna dana 11. listopad 2010. a što je sud utvrdio uvidom u navedeni kazneni predmet.

Iz preslike nalaza Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 26. ožujka 2010. je razvidno da je Suško Petar u trenutku prometne nesreće bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bile bitno smanjene obzirom da je koncentracija alkohola bila najmanje 2,13 g/kg, a iz preslike otpusnog pisma za osiguranika tužitelja Mate Nikolića je razvidno da je isti također bio pod utjecajem alkohola 2,34 g/lit. serum odnosno 2,48 g/lit. u urinu. (list spisa 26-27)

Nesporno je da je tužitelj svom osiguraniku Mato Nikolić priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog 100% ozljede izvan rada zbog koje je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti rješenjem HZMO Područna služba u Osijeku Klasa: UP/I- 141-02/18- 01/03434346689, Ur. broj: 341-12-05/3-18-19379 od 19. srpnja 2018. (list spisa 3-5)

Tužitelj je uz tužbu priložio nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o radnoj sposobnosti od 5. veljače 2018., te nalaz i mišljenje vještaka revizora Mladenke Ljubičić, dr. med. od 9.ožujka 2018. a na temelju kojeg nalaza je osiguraniku tužitelja utvrđeno postojanje djelomičnog gubitka radne sposobnosti. (list spisa 6-8)

Sud je na prijedlog tuženika proveo kombinirano prometno-tehničko vještačenje i medicinsko vještačenje na okolnost postojanja uzročno- posljedične veze između ozljeda koje je pretrpio osiguranik tužitelja Mato Nikolić i prometne nesreće odnosno na okolnost da li bi isti zadobio te ozljede da je imao zaštitnu kacigu i da nije bio pod utjecajem alkohola.

Vještaci prometne struke Darko Konjević dipl. ing. cestovnog prometa iz Brod promet d.o.o. Sl. Brod i medicinske struke Marcel Marcikić dr.med. specijalist neurokirurgije u zaključku zajedničkog nalaza i mišljenja od 6. lipnja 2020. navode da Petar Šuško upravljajući mopedom "KYMCO Cobra" reg. oznake OS 410-HM na kojem se kao putnik nalazio Mato Nikolić nije za kretanje koristio sredinu obilježene prometne trake te je promjenom smjera pružanja ceste izvršio nedovoljnu korekciju smjera te ostvario kontakt kotačem sa vanjskim betonskim ivičnjakom uz posljedični pad desnim bokom na kolnik,a sudsko-medicinski je izvjesno da je osiguranik tužitelja Mato Nikolić nosio kacigu jer je zadobio ozljede u vidu udarca glave o unutrašnjost kacige koja je od siline udarca pukla. Nije nastala ozljeda kože u vidu rasjekotine, koja bi nastala udarom u tvrdu podlogu da nije nosio kacigu, nego je nastao nagnječeni otisak na koži udarom o unutrašnjost. Sila udara se prenosila preko zakrivljenosti kacige na čeonu kost i desnu stranu lica, donekle se amortizirala, ali je sila bila tolika da su tako nastali prijelom kosti i krvarenje u mozgu. Da nije nosio kacigu zasigurno bi prilikom kotrljanja nakon pada, zadobio još ozljeda kože po licu u vidu strugotina, oguljotina i slično, sa znakovima prljavštine.

Dodaje da kako je isti zadobio i prijelom jagodične kosti lica, a u kojoj regiji nema ozljede kože, to je sigurniji zaključak da je nosio kacigu. U ovom slučaju kaciga nije puno pomogla, osim što je donekle ublažila ionako tešku ozljedu mozga, da nije nastupio smrtni ishod. Radi se o kacigi za koju nije poznato da li je homologizirana, tako da ova kaciga podliježe kritičkom promišljanju o zaštiti glave u predmetnoj nesreći.

Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, a tuženik je naveo da načelno nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, ali je naveo da vještaci nisu u cijelosti postupili sukladno nalogu suda iz rješenja poslovni broj P-170/19-10 od 21. svibnja 2020. te je predložio da vještaci dopune nalaz i mišljenje na način da se očituju o pitanjima: da li je koncentracija alkohola u krvi kod vozača mopeda Petar Suško od 2,2 g/kg i mokraći 2,71 g/kg se smatra pijanim stanjem, te da li su osobe sa takvom koncentracijom alkohola sposobne ili nesposobne za vožnju motornog vozila i zbog čega; koja koncentracija alkohola se smatra pragom apsolutne nesposobnosti vozača za sigurno upravljanje motornim vozilom i sigurno sudjelovanje u prometu; obzirom da je vozač mopeda Petar Suško u vrijeme štetnog događaja imao koncentraciju alkohola u krvi od 2,02 g/kg i mokraći 2,71 g/kg te da je stručno mišljenje da je koncentracija u krvi kod njega u trenutku nezgode bila najmanje 2,13 g/kg alkohola, da li postoji uzročna veza između njegove alkoholiziranosti i nastanka štetnog događaja i obzirom da je i osiguranik tužitelja Mato Nikolić kao putnik na mopedu bio alkoholiziran (koncentracija alkohola u krvi od 2,34 g/kg i mokraći 2,48 g/kg) da li su i njegove psihofizičke sposobnosti bile smanjene za prijevoz na mopedu u svojstvu putnika, te da li su mogle biti od utjecaja na nastanak štete u smislu destabilizacije vozača mopeda, teži i neprirodni pad s mopeda i sl.

Očitujući se na pitanja tuženika vještaci su u očitovanju od 11. listopada 2020. naveli da koncentracija alkohola u krvi od 2,13 ‰ u trenutku prometne nesreće kod vozača mopeda Petra Suško je koncentracija koja podrazumijeva da je osoba pijana, a prema podacima iz literature, prag koncentracije alkohola u krvi pri kojem osobu smatramo apsolutno nesposobnom za upravljanje vozilom je 1,5 ‰, dok se kod raspona od 1,3 – 1,5 ‰ smatra da je osoba relativno nesposobna za upravljanje vozilom što se naknadno utvrđuje u sudskom postupku analizom ponašanja i postupaka u vožnji i samom nastanku prometne nesreće, a obzirom na utvrđenu koncentraciju alkohola u krvi kod vozača mopeda Petra Suško koja podrazumijeva pijano stanje, apsolutno je točno da je ova opijenost alkoholom u uzročno - posljedičnoj svezi s nastankom prometne nesreće.

Nadalje, navodi da se ne može se sa sigurnošću potvrditi da je Mato Nikolić destabilizirao moped, ali se može pretpostaviti da je pri vožnji i prije udarca u ivičnjak, vozač pokušao izbjeći taj udarac naginjanjem ili drugim manevrom, ali tada tijelo Mate Nikolića ne reagira istovremeno, pa je moglo doći do destabilizacije i utjecaja na pad s mopeda, te da je činjenica da je tijekom vožnje ravnom cestom, Mato Nikolić uredno sjedio na stražnjem sjedištu držeći se rukama, što sugerira da je ipak bio psihofizički sposoban voziti se na mopedu, a tek je iznenadna reakcija vozača mogla dovesti do njegova pada s mopeda i pri npr. izbjegavanju rupe na cesti.

Zaključno navode da se ne može se tvrditi da je u ovakvom stanju Mato Nikolić doprinio svojem ozljeđivanju jer nitko ne može predvidjeti i pretpostaviti o kakvom se padu radilo te na koji će način netko pasti s motocikla jer za to ne postoji pravilo. Tužitelj i tuženik nisu imali primjedbi na dodatno očitovanje vještaka, a tuženik je ostao kod navoda da ne može biti u cijelosti odgovoran za nastalu štetu jer je osiguranik tužitelja pristajući na vožnju s teško pijanim vozačem mopeda pristao i na moguće posljedice, te je smanjio istaknuti stupanj doprinosa na način da sada smatra kako je doprinos osiguranika tužitelja nastanku štete 50% te je predložio sudu u tom omjeru umanjiti štetu tužitelja.

Tuženik je i dalje ostao kod navoda da tužitelj ima pravo na naknadu stvarne štete sukladno odredbi čl. 27. st. 3 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te kod predloženog financijsko-knjigovodstveno vještačenja radi utvrđivanja visine štete.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prometne i medicinske struke jer su isti nalaz sačinili stručno, temeljito i objektivno i u skladu s postavljenim zadatkom.

Tužitelj se je protivio prijedlogu tuženika da se odredi doprinos osiguranika tužitelja u visini od 50% smatrajući da je previsoko postavljen, te je naveo da eventualno pristaje na doprinos u visini od 30%.

Budući je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je vozač mopeda Petar Suško bio u teško alkoholiziranom stanju zbog kojeg je njegova sposobnost upravljanja vozilom bila bitno smanjena, a osiguranik tužitelja je pristao na vožnju sa tako alkoholiziranom osobom, isti je doprinio nastanku štete.

Međutim, sud je ocijenio da je postotak doprinosa u omjeru 50% previsok. Ovo iz razloga što je osiguranik tužitelja Mato Nikolić u trenutku prometne nesreće nosio kacigu, a prema nalazu i mišljenju vještaka Marcela Marcikića isti je nosio kacigu propisno na glavi, koja je najlošije kvalitete ali zakon podrobno ne propisuje kvalitetu kacige.

Također prema nalazu i mišljenju navedenog vještaka alkoholiziranost osiguranika tužitelja Mate Nikolića nije u svezi sa stradavanjem u prometnoj nesreći.

Iz navedenog slijedi da je je jedini doprinos osiguranika tužitelja nastanku štete u tome što je isti pristao na vožnju s osobom u teško alkoholiziranom stanju pa je sud ocijenio da je njegov doprinos nastanku štete 30%, a s kojim doprinosom se je suglasio i tužitelj. Između stranaka je sporna i primjena materijalnog prava, odnosno da li se u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 161. i čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13. 151/14., 33/15, 93/15, 120/16.) temeljem kojih odredbi Zavod ima pravo zahtijevati naknadu stvarne štete izravno od društva za osiguranje kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu koja obuhvaća novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu ili odredbe čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14.) U konkretnom slučaju je za tužitelja nastala šteta isplatom punog iznosa invalidske mirovine osiguraniku Mati Nikoliću u razdoblju od 18. siječnja 2018. do 31. svibnja 2019. pa se na isti imaju primijeniti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.

Zbog navedenog razloga sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se na okolnost visine razmjernog iznosa isplaćene mirovine provede financijsko-knjigovodstveno vještačenje.

Također, sud je ocijenio neosnovanim navode tuženika da dokumentacija koju je dostavio tužitelj uz tužbu se ne može smatrati javnom ispravom jer obračuni isplaćene invalidske mirovine imaju značenje javne isprave u smislu čl. 159 st. 1 i 2. Zakona o općem i upravnom postupku (NN broj 47/09.) i kao takvi dokazuju istinitost onoga što se u njima potvrđuje ili određuje sukladno čl. 230. st. 1. ZPP-a.

Osim navedenog, tužitelj je uz obračun isplaćene invalidske mirovine dostavio i ispis banke podataka doznačenih mirovinskih primanja iz kojeg su razvidni mjesečni iznosi isplaćene invalidske mirovine osiguraniku Mati Nikoliću za utuženo razdoblje. (list spisa 11- 18)

Slijedom svega navedenog, ocjenom provedenih dokaza, svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno sud je došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan za iznos od 9.899,43 kn koji čini 70% punog iznosa isplaćene invalidske mirovine u utuženom razdoblju a s obzirom na utvrđeni doprinos osiguranika tužitelja u omjeru 30% pa je presudio kao u izreci presude sukladno čl. 161 i čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 29. st. 1 i 2 i čl. 1054. st. 1 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 78/15. i 29/18. u daljnjem tekstu ZOO-a)

Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. l54. st. 2 a u svezi s čl. l55. ZPP-a pa je tuženiku dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od 3.075,00 kn.

Naime, da je tuženik u cijelosti uspio u sporu imao bi pravo na trošak parničnog postupka u iznosu od 10.250,00 kn na ime troškova zastupanja po punomoćniku – odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14 i 118/14.) Tbr. 8. t. 1, Tbr. 9. t. 1 i Tbr. 42 – za sastav odgovora na tužbu. – 1.250,00 kn s PDV- om, za pristup na ročište od 4. veljače 2020. - 1.250,00 kn s PDV-om sastav podneska od 2. rujna 2020. – 1.250,00 kn s PDV-om, pristup na ročište 6. listopada 2020. – 1.250,00 kn s PDV-om, pristup na ročište od 10. studenog 2020. – 1.250,00 kn s PDV-om, kao i trošak vještačenja u iznosu od 4.000,00 kn.

Budući je tuženik u sporu uspio sa 30%, a tužitelj nije potraživao trošak postupka, pripada mu pravo na trošak parničnog postupka u iznosu od 3.075,00 kn. Sud nije tuženiku priznao trošak sastava podneska od 27. listopada 2020 u iznosu od 1.250,00 kn s PDV-om budući da isti nije bio potreban za vođenje postupka jer je tuženik u navedenom podnesku samo ponovio ranije istaknute navode vezane za primjenu materijalnog prava.

Isto tako, sud nije tuženiku priznao trošak vještačenja u iznosu od 6.000,00 kn budući je trošak vještačenja u konkretnom slučaju iznosio 4.000,00 kn (2.000,00 kn za prometno vještačenje i 2.000,00 kn za medicinsko vještačenje)

Slijedom navedenog sud je u točki IV izreke presude odbio zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 3.250,00 kn.

U Osijeku 18. prosinca 2020.

ZAPISNIČAR

S U D A C

Sanja Ban

Gordana Njari

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude može nezadovoljna stranka izjaviti žalbu Visokom Trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku od 8 dana pismeno u 2 primjerka putem ovog suda. Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467a. ZPP-a)

Broj zapisa: eb2f4-f5994

Kontrolni broj: 087c5-050d8-f1757

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=GORDANA NJARI, L=OSIJEK, O=TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Osijeku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.