Poslovni broj: Kž-584/2023-5

Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Kž-584/2023-5

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Damira Krahuleca, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Rošca i Azre Salitrežić, članova vijeća, uz sudjelovanje Sanje Bunoza, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. I.D., OIB:, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ("NN" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja B.S. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru od 20. listopada 2023., br. K-539/2018-23, u sjednici vijeća održanoj 11. travnja 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

Odbija se žalba privatnog tužitelja B.S. kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

             

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Vukovaru, na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku ("NN“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, br. 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08) oslobođena je od optužbe opt. I.D. da bi djelom opisanim u izreci prvostupanjske presude počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetu iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11.

 

1.1. Na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08, obvezan je privatni tužitelj B.S. da naknadi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u iznosu od 50,00 eura / 376,73 kuna, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, kao i da optuženici I.D. naknadi nužne izdatke i nagradu za zastupanje putem braniteljice N.B., o visini kojih će sud donijeti posebno rešenje.

 

 

 

 

2. Protiv te presude žali se privatni tužitelj B.S. putem opunomoćenice A.M.Ž.H. odvjetnice iz Odvjetničkog društva B.Ž. i partneri d.o.o. Z., P. ul., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, povrede Kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 1. ZKP/08 i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 470. ZKP/08, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se optuženica proglasi krivom i osudi po zakonu, odnosno podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Odgovor na žalbu podnijela je opt. I.D. putem braniteljice N.B., odvj. iz V., s prijedlogom da se žalba privatnog tužitelja odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda u cijelosti.   

 

4.  Žalba nije osnovana.

 

5. Privatni tužitelj žalbom prigovara prvostupanjskom sudu da je pobijanu presudu donio uz bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, kada je u nedostatku dokaza temeljem čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobodio optuženu, a da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su netočni i nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni.  Prigovara da postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih isprava i zapisnika.

 

5.1.  Suprotno takvom žalbenom navodu privatnog tužitelja, prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude dao valjane razloge i o činjenicama i o pravnim pitanjima, koje kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, tako da nije počinjena navedena bitna povreda, a koju privatni tužitelj paušalno ističe, a u osnovi upire na ocjenu dokaza i o razlozima utvrđenja suda o odlučnim spornim činjenicama. Naime, suprotno prigovoru žalitelja, prvostupanjski sud je presudu temeljio na svim dokazima koji su izvedeni na raspravi, te dao ocjenu dokaza i jasne razloge koji proizlaze iz sadržaja iskaza opt. I.D. i ošt. privatnog tužitelja B.S., te sadržaja reprodukcije snimka intervjua emitiranog na RTL televiziji dana 26. siječnja 2018., sadržaja pročitane presude Općinskog suda u Vukovaru br. Pr-323/2016 od 11. studenoga 2016., sadržaja pročitane presude Županijskog suda u Splitu br. Gž R-133/2016 od 14. prosinca 2017., iz sadržaja zapisnika o ispitivanju I.D. u ODO u V., te iz sadržaja navedenog pravilno zaključio da iz cjelokupne analize izvedenih dokaza nije dokazano da bi optužena počinila obilježja kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11, na način kako je to privatni tužitelj istoj stavio na teret.  Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da riječi koje je optužena izgovorila u intervjuu, a imajući u vidu da je navedeni dan nakon pravomoćno okončanog radnog spora koji je vodila protiv poslodavca "B." d.o.o. te da nije nigdje navela niti imenovala privatnog tužitelja B.S., a što je sud utvrdio da je suglasno iskazima optužene danim na raspravi i zapisniku u ODO, da je sve što je izjavila u intervjuu se odnosilo na poslodavca, koji je po izgubljenom sporu na sudu nju morao vratiti na posao i isplatiti zaostale plaće, odnosno kada je izjavila "on", da se to odnosi što je izjavila na tvrtku a ne na privatnog tužitelja koji je izgubio spor i koji joj mora isplatiti zaostale plaće i kada je komentirala odnos poslodavca, da je to suglasno i ostalim izvedenim dokazima.  Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da je i u tom dijelu suglasno iskazu privatnog tužitelja na raspravi kada je izjavio "mi", objasnio da se to odnosi na tvrtku "Boso" d.o.o., te da sa optuženom nikada nije osobno kontaktirao. Stoga, za sporne riječi iz izreke presude prvostupanjski sud je pravilno zaključio da nije dokazano da se odnose na privatnog tužitelja B.S., već su se odnosile po pravilnoj ocjeni suda na poslodavca, gdje je uposlena I.D. Kraj tako utvrđenog stanja stvari, prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu.

 

6.  Privatni tužitelj žali se zbog povrede Kaznenog zakona.  Međutim, žalitelj kroz ovaj osnov u suštini prigovara pravilnosti činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud, predlažući u suštini drugačiju ocjenu izvedenih dokaza, da iz provedenog dokaznog postupka proizlaze sva bitna obilježja kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11, na štetu privatnog tužitelja, odnosno da je optužena u izjavi u intervjuu i na raspravi kada je u svezi nesporno izgovorenih riječi pod "on", u stvari mislila na privatnog tužitelja, a ne na kako prvostupanjski sud pogrešno zaključuje, da se to odnosilo na njenog poslodavca "B." d.o.o.

 

6.1.  Suprotno takvom žalbenom navodu, prvostupanjski sud nije povrijedio Kazneni zakon, kada nije našao dokazanim da je optužena počinila djelo na način kako je to opisano u izreci pobijane presude, jer se Kazneni zakon ima primijeniti na ono činjenično stanje koje je utvrdio sud, a ne na ono koje privatni tužitelj smatra da je trebalo biti utvrđeno.

 

7.  Ovaj drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu, utvrdio je da u istoj nije počinjena druga bitna povreda kaznenog postupka, a niti da je povrijeđen Kazneni zakon, na koje shodno čl. 476. st. 1. ZKP/08 pazi po službenoj dužnosti.

 

8.  Privatni tužitelj žali se i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći da ista povreda proizlazi zbog sumarne i paušalne ocjene dokaza prvostupanjskog suda. Prigovara da je sud pogrešno zaključio da optužena sporne izjave nije iznijela u odnosu na privatnog tužitelja, već da ih je iznijela u odnosu na pravnu osobu - trgovačko društvo "B." d.o.o. Smatra da je time sud izveo pogrešan zaključak iz provedenog dokaznog postupka, te da je i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, kada prvostupanjski sud uopće nije utvrdio jesu li sporne izjave istinite ili neistinite.

 

8.1. Suprotno žalbenom navodu privatnog tužitelja, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi argumentirano, sveobuhvatno i valjano ocijenio dokaze izvedene na raspravi i na temelju kojih je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrdio, te pravilno zaključio, da nije dokazano da bi optužena počinila terećeno kazneno djelo. Prvostupanjski sud je za takav zaključak iznio logične i uvjerljive razloge, koje prihvaća u cijelosti i ovaj sud drugoga stupnja, kada je pravilno analizirao sve izvedene dokaze i pojedinačno ocijenio iskaz optužene i privatnog tužitelja te materijalnu dokumentaciju i snimak s RTL televizije. I sam privatni tužitelj navodi, da smatra da optužena riječi što je izgovorila nije mislila i da ona to ne bi inicirala na takav način, te potvrđuje suglasno iskazu optužene da nikada nije imao neposredni kontakt s optuženom. Stoga, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da na osnovu izvedenih dokaza na raspravi nije s potpunom izvjesnošću utvrđeno, da je optužena počinila kazneno djelo za koje se tereti optužnicom privatnog tužitelja, pa je pravilno shodno čl. 453. toč. 3. ZKP/08 nalazeći da djelo nije dokazano, prvostupanjski sud oslobodio optuženu od optužbe za kazneno djelo iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11.

 

9.   Slijedom navedenog, žalba privatnog tužitelja nije osnovana, pa je valjalo istu odbiti na temelju čl. 482. ZKP/08 i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

Osijek, 11. travnja 2024.

 

Predsjednik vijeća

Damir Krahulec