- 1 -              Rev-523/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev-523/2024-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Republike Hrvatske, OIB…, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli, Građansko-upravni odjel, protiv protustranke Grada P.-P., …, P., OIB …, radi zabilježbe pokrenutog postupka, odlučujući o reviziji predlagateljice protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Zk-48/2023-2 od 9. svibnja 2023., kojom je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-14544/2022 od 16. veljače 2023., u sjednici održanoj 10. travnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

I. Prihvaća se revizija predlagateljice te se slijedom toga preinačava rješenje Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Zk-48/2023-2 od 9. svibnja 2023. i rješava:

 

"I. Prihvaća se žalba predlagateljice i slijedom toga ukida se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-14544/2022 od 16. veljače 2023., i vraća se predmet tom sudu na ponovni postupak.

 

II. Nalaže se upis zabilježbe žalbe u zk. ul. …, …, …, …, … i … sve u k.o. P. pod brojem: Z-4457/2023."

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor predlagateljice te potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj: Z-14544/2022. od 17. studenoga 2022. i naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul…., …, …, …, … i … sve u k.o. P..

2. Rješenjem suda drugog stupnja riješeno je:

 

"I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana, te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, broj: Z-14544/2022., Provedba sa posl. broj: Z-23685/2022. od 16. veljače 2023. potvrđuje.

 

II. Određuje se brisanje zabilježbe žalbe u zk. ul…., …, …, …, … i … sve u k.o. P. pod brojem: Z-4457/2023."

 

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-3290/2023 od 25.listopada 2023. dopušteno je predlagateljici podnijeti reviziju protiv rješenja suda drugog stupnja zbog pitanja koje glasi:

 

"Je li postupak mirnog rješenja spora u nadležnom državnom odvjetništvu, pokrenut podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora iz članka 186.a ZPP glede knjižnog prava, predstavlja postupak pokrenut pred sudom ili upravnim tijelom u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora, u smislu odredbe članka 90. stavka 1. ZZK?".

 

4. Na reviziju nije odgovoreno.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Predmet spora i prijepor u ovoj pravnoj stvari razvidan je i iz pitanja zbog kojeg je dopušteno podnijeti reviziju.

 

7. Iz stanja spisa slijedi da je predlagateljica podnijela zahtjev protustranci za mirno rješenje spora oko prava vlasništva za nekretninie koje u upisane u ko. P..

 

8. Odredba čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19,80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) propisuje:

 

"(1)Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.

 

(2)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka se podnosi nadležnom državnom odvjetništvu, sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu. Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, ono će zahtjev dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu uz obavijest stranci.

 

(3)Podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. zastarijevanje zastaje.

 

(4)Nagodba postignuta između podnositelja zahtjeva i Državnog odvjetništva, po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, ima svojstvo ovršne isprave.

 

(5)Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu.

 

(6)Sud će odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.

 

(7)Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu ili nekom drugom tijelu.

 

(8)Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući način će se primjenjivati i u slučajevima u kojima Republika Hrvatska namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj.

 

(9)Kad osoba iz stavka 8. ovoga članka nagodbom preuzima obvezu prema Republici Hrvatskoj, takva nagodba je ovršna isprava kada dužnik ovjeri svoj potpis. Kada Republika Hrvatska nagodbom preuzima obvezu prema drugoj stranci, takva je nagodba ovršna isprava kada je potpiše ovlaštena osoba u nadležnom državnom odvjetništvu i kada se njezin potpis ovjeri pečatom toga državnog odvjetništva.

 

(10)Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka mogu nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora zatražiti od suda da, primjenjujući na odgovarajući način odredbe ovog Zakona za osiguranje dokaza, izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora. Te dokaze može izvesti i sudski savjetnik, a imaju isto značenje kao dokazi izvedeni u postupku osiguranja dokaza."

 

9. Dakle, procesna pretpostavka a vođenje parnice protiv Republike Hrvatske (ovdje predlagateljice) je pokušaj mirnog rješenja spora postupanjem sukladno st. 1. čl. 186.a ZPP-a.

 

10. Isto vrijedi i za Republiku Hrvatsku koja sukladno st. 8. istog čl. ("Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući način će se primjenjivati i u slučajevima u kojima Republika Hrvatska namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj") što znači da je i za predlagateljicu procesna pretpostavka dopustivosti podnošenja tužbe prethodno postupanje sukladno st. 1. čl. 186.a.

 

11. Člankom 90. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 - dalje ZZK ) propisano je:

 

"(1) Zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora.

 

(2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka dopustit će se na temelju prijedloga stranke uz koji je priložen dokaz da je postupak pokrenut. Upis zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka može narediti po službenoj dužnosti i drugi sud ili tijelo pred kojim je postupak pokrenut.

 

(3) Zabilježba pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao u zemljišnoknjižni sud.

 

(4) Kad je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka.

 

(5) Na brisanje zabilježbe pokrenutog postupka primjenjuju se odredbe članaka 88. i 89. ovoga Zakona."

 

12. Dakle, prema ovoj odredbi ZZK sud će dopustiti upis zabilježbe pokretanja postupka ako je:

 

- pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige,

 

- a za koji se ne može upisati zabilježba spora,

 

- postoji prijedlog stranke,

 

- priložen je dokaz da je postupak pokrenut.

 

13. Po ocjeni ovog suda imajući u vidu da je podnošenje zahtjeva suprotnoj stranci za mirno rješenje spora procesna pretpostavka da bi se kasnije pokrenuo parnični postupak koji bi mogao rezultirati upisom u zemljišne knjige, slijedom čega činjenicu poduzimanja te procesne radnje predviđene čl. 186.a. ZPP-a treba smatrati aktom kojim se pokreće postupak pred sudom, jer bez te procesne radnje niti ne može doći do vođenja parnice, pa se mora smatrati njenim sastavnim dijelom, ovaj sud izražava pravno shvaćanje da i pokretanje postupka za mirno rješenje spora ulazi u okvir podnesaka kojima se pokreće postupak pred sudom, zbog čega bi, ako su ispunjene sve ostale pretpostavke za upis zabilježbe predviđene čl. 90. ZZK upis pokretanja postupka za mirno rješenje spora zemljišnoknjižni sud trebao dozvoliti.

 

14. Time je i odgovoreno na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena.

 

15. Kako je sud drugog stupnja svoju odluku temeljio na drugačijem pravnom shvaćanju, zauzimajući kruto formalno tumačenje odredbe čl. 90. ZZK to je trebalo odlučiti kao u izreci sukladno odredbi čl. 391. st. 7. ZZK.

 

16. Sud prvog stupnja će u ponovo ocijeniti postoje li ostali elementi potrebni da se dopusti zabilježba prijedloga predlagateljice, koje sud zbog pogrešnog pravnog stava nije utvrđivao, i potom donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.

 

Zagreb, 10. travnja 2024.

 

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina, v. r.