- 1 -              Revd-1364/2024-2

Broj: Revd-1364/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja A. d.o.o., Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik S. V., odvjetnik u Z., protiv protivnika osiguranja B. Ž. iz Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik D. D., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M., D. & S. d.o.o. Z., radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o prijedlogu predlagatelja osiguranja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1053/2023-2 od 24. listopada 2023., kojim je potvrđeno rješenje pod točkom I. izreke Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-10642/2019-143 od 19. travnja 2023., u sjednici održanoj 10. travnja 2024.,

r i j e š i o   j e :

Prijedlog predlagatelja osiguranja za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1053/2023-2 od 24. listopada 2023., kojim je potvrđeno rješenje pod točkom I. izreke Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-10642/2019-143 od 19. travnja 2023.

2. Prijedlog za dopuštenje revizije je podnesen zbog pitanja koje predlagatelj smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

„1. Da li je propuštanje brisanja založnog prava na nekretnini od strane protivnika osiguranja (pravna radnje propuštanja) , a usprkos znanju predlagatelja osiguranja i nadležnog suda te dokaza da je protivnik osiguranja primio iznos novca koji višestruko nadmašuje iznos tog založnog prava, čini vjerojatnom opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, opteretiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (npr. pustiti upisan teret na nekretnini te umanjiti mogući iznos naplate od prodaje nekretnine)?

2. Da li već prije donošenja odluke o privremenoj mjeri mora biti ostvarena radnja ili propuštanje radnje od strane protivnika osiguranja kojim se umanjuje imovina protivnika osiguranja (npr. otuđenje ili terećenje nekretnine od strane protivnika osiguranja), a kako bi se od strane nadležnog suda smatralo da je vjerojatna opasnost od sprječavanja ili otežavanja naplate tražbine od strane protivnika osiguranja?“

za koja pitanja navodi da pobijana odluka odstupa od ustaljene prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

2.1. U prijedlogu je predlagatelj naveo i da mu je povrijeđeno ustavno pravo na jednakost svih pred sudovima i zakonom.

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Prijedlog nije dopušten.

5. Postupajući po odredbi članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj.

6. Naime, predlagatelj je u odnosu na postavljena pitanja, u prijedlogu propustio određeno navesti razloge zbog kojih smatra da bi navedena pitanja bila važna ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP, tj. zbog čega bi navedena pitanja bila važna i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. U smislu da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tom pitanju (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke) ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisom zbog čega da bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, a što je u konkretnom prijedlogu izostalo.

7. Za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije nije dovoljno samo navesti da pobijana odluka odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda.

8. Prema odredbi članka 385.a stavak 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.

9. Predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja), shvaćanje nižestupanjskih sudova izraženo u pobijanoj odluci te cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije, za zaključiti je, da predlagatelj u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskim rješenjem kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje i kojim je odbijen prijedlog za osiguranje privremenom mjerom.

10. Naime, činjenica da predlagatelj nije uspio u predmetnom sudskom sporu, ne znači da su mu ujedno povrijeđena temeljna prava, a koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Isto tako, to što sud nižeg stupnja zauzima drugačija pravna shvaćanja i različito ocjenjuju dokaze od predlagatelja ne predstavlja povredu temeljnog prava. Slijedom toga, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu članka 385.a stavak 2. ZPP i dopuštenje revizije.

11. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom članka 385.a ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe članka 389.a stavak 3. i 4. ZPP, riješiti kao u izreci.

Zagreb, 10. travnja 2024.