1

Broj: Ppž-2958/2023

 

                                  

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika-specijalista zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. R. R., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 30. prosinca 2022., broj: 98. Pp-6563/2022, u sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2024.,

 

 

  p r e s u d i o    j e

 

 

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijske postaje, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda na načina da se izriče:

 

            Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona  („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. R. R. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

 

OSLOBAĐA  SE   OPTUŽBE

 

da bi :

 

1. prosinca 2022. u 12:30 u Z., ulica E. K. x, ispred i unutar stana počinio psihičko i ekonomsko nasilje prema svom bratu D. R., na način da je u alkoholiziranom stanju (utvrđena koncentracija alkohola u organizmu 0,98 g/kg) verbalno napao svog brata vičući riječima: „Neću ti otključati, spavaj na ulici klošaru, jebem ti mater“ te bi navedene i slične riječi vičući ponavljao sve do dolaska policijskih službenika,

 

- čime bi počinio nasilje u obitelji iz čl. 10. t. 3. i 5., kažnjivo kao prekršaj iz čl. 22. st.1 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

 

              II. Uslijed odluke iz točke I. žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar je bespredmetna.

 

              III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

Obrazloženje

 

 

              1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 30. prosinca 2022., broj: 98. Pp-6563/2022 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18.)  okr. R. R. oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava. 

 

2.              Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje  i okrivljenik proglasi krivim i kazni po zakonu.

 

              3.              Žalba je bespredmetna.  

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju  čl.  202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje je okr. R. R. oslobođen optužbe u nedostatku dokaza, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.

 

5.              Naime, okr. R. R. je oslobođen optužbe da bi počinio nasilje u obitelji na štetu svog brata. Prema činjeničnom opisu radnji, a tako je navedeno i u obrazloženju pobijane presude, kao i u pravnoj oznaci prekršaja, okrivljeniku se stavlja na teret da bi počinio psihičko nasilje i ekonomsko nasilje.

 

6.              Međutim, odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u t. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

 

6.1.              Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je, prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.

 

6.2.              Nadalje, čl. 10. t. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je ekonomsko nasilje, između ostalog, kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine.

 

7.              Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi ponašanje okrivljenika prouzročilo kod njegovog brata bilo koju zakonom propisanu posljedicu psihičkog nasilja (povredu dostojanstva ili uznemirenost), odnosno nije naznačen bilo koji oblik ekonomskog nasilja ( zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine) slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja za koji je okr. R. R. oslobođen optužbe. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

 

8.               Treba navesti da je u činjeničnom opisu optužnog prijedloga tužitelja PP Zadar od 2. prosinca 2022., broj: 211-07/22-5/32867 jasno navedeno da je okrivljeni svojim ponašanjem kod svog brata D. R. izazvao osjećaj straha, povrede dostojanstva i uznemirenost te mu onemogućio korištenje zajedničke imovine. Stoga je  prvostupanjski sud povrijedio odredbu čl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona, zanemarivši da se okrivljenik može osloboditi od optužbe samo za ono što je i kako je optuženo, bez ikakvih izmjena i dopuna, ni u činjeničnom opisu, ni u pravnoj oznaci djela. Kod donošenja osuđujuće odluke, prvostupanjski sud je ovlašten, prema rezultatima dokaznog postupka, mijenjati činjenični opis i pravnu oznaku prekršaja, pazeći pritom da ne prekorači optužni prijedlog i da u potpunosti riješi predmet optužbe. Međutim, kod donošenja oslobađajuće odluke, što je u ovom predmetu, mora postojati potpuni identitet činjeničnog i pravnog opisa između optužbe i presude, a prvostupanjski je sud u oslobađajućoj presudi izostavio konstitutivne elemente prekršaja koji se okr. R. R. stavlja na teret. 

 

8.1.     Međutim, iako je protiv prvostupanjske presude žalbu podnio tužitelj, ovaj drugostupanjski sud nije ovlašten ispraviti navedene pogreške prvostupanjskog suda jer je iz sadržaja žalbe razvidno da se žalitelj nije žalio u tom pravcu.

 

9.              Slijedom navedenog, djelo za koje je okr. R. R. oslobođen optužbe u nedostatku dokaza, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okr. R. R. za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo navedeno u činjeničnom opisu pobijane presude, po propisu nije prekršaj, kako je to i navedeno u toč. I.  izreke ove drugostupanjske presude.

 

10.              Uslijed takve odluke, žalba tužitelja je postala bespredmetna, dok je o troškovima prekršajnog postupka odlučeno u skladu sa čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

 

11.               Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 10. travnja 2024. 

 

 

Zapisničar:                                                                                  Predsjednica vijeća:                                                                                                            

Robert Završki, v. r.                                                                     Gordana Korotaj, v.r.             

                                          

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenika i tužitelja.