- 1 -              IV Kr-17/2024-3

Poslovni broj: IV Kr-17/2024-3

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i Maje Štampar Stipić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog S. M. i drugih zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 2. u vezi stavka 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. – dalje: KZ/11.-I), odlučujući o prijedlogu oštećenika kao tužitelja B. Š., od 20. prosinca 2022. za prenošenjem mjesne nadležnosti, u sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2024.,

r i j e š i o   j e

Odbija se prijedlog oštećenika kao tužitelja B. Š. za prenošenje mjesne nadležnosti.

Obrazloženje

1. Oštećenik kao tužitelj B. Š. podnio je 20. prosinca 2022. prijedlog za prenošenje mjesne nadležnosti u predmetu broj Kir-Us-360/2022. za provođenje istrage i dokaznih radnji protiv osumnjičenog S. M., osumnjičenog K. O., osumnjičene V. M. i osumnjičene Z. H. Š. sa Županijskog suda u Zagrebu na neki drugi mjesno nadležni sud u Republici Hrvatskoj prema odabiru Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, a sve kako bi se osiguralo nesmetano vođenje postupka i izbjegla svaka moguća sumnja u nepristranost daljnjeg postupanja.

1.1. Naime, oštećenik kao tužitelj preuzeo je kazneni progon protiv imenovanih osumnjičenika nakon što je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta rješenjem broj KP-US-404/2022 od 8. prosinca 2022. na temelju članka 206. stavka 1. točke 5. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) odbacio kaznenu prijavu na način da je podnio sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu prijedlog za provođenje istrage i provođenje dokaznih radnji ispitivanja oštećenika kao tužitelja te imenovanih osumnjičenika kao i provođenje ostalih predloženih dokaznih radnji.

1.2. U prijedlogu za prenošenje mjesne nadležnosti u bitnome je navedeno kako je oštećenik kao tužitelj B. Š. optuženik u predmetu Županijskog suda u Zagrebu, tzv. H. B. u koji predmet su bili involvirani tužitelji S. M. i K. O. koji su povezani poznanstvom i bliskim odnosima sa sucima istrage Županijskog suda u Zagrebu.

2. Prijedlog nije osnovan.

3. Ponajprije, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske napominje kako institut prenošenja mjesne nadležnosti iz članka 28. stavka 1. ZKP/08. nije ustanovljen zbog pogodovanja bilo kojoj stranki u postupku. Svrhovita delegacija dolazi u obzir ako je očito da će drugi stvarno nadležni sud očito lakše provesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi.

4. Naime, oštećenik kao tužitelj u svom prijedlogu, osim paušalnih i neutemeljenih tvrdnji koje očito predstavljaju izraz nezadovoljstva tijekom kaznenog postupka koji se vodi protiv njega pred Županijskim sudom u Zagrebu pod brojem K-Us-10/13, odnosno neprihvaćanjem prigovora zastare postupka, ne obrazlaže niti konkretizira nikakve razloge koji bi po ocjeni ovog suda bili takvog karaktera da bi spadali u kategoriju onih važnih razloga koji bi u smislu odredbe članka 28. stavka 1. ZKP/08 opravdavali prenošenje mjesne nadležnosti na drugi županijski sud.

5. Osim toga, ovaj sud ističe kako je prijedlog oštećenika kao tužitelja razmatrao i u okviru objektivnog testa nepristranosti. Primjenom tog testa, a imajući na umu dosadašnju praksu Europskog suda za ljudska prava, ocjenjujući pruža li Županijski sud u Zagrebu dovoljna jamstva kako bi se isključila svaka opravdana sumnja glede njegove nepristranosti, utvrđeno je da takva jamstva postoje jer suci sude na temelju Ustava, zakona te pravilno i potpuno utvrđenih činjenica u pojedinom postupku. (ESLJP, Fey protiv Austrije, § 27, 28 i 30; Wettstein protiv Švicarske, § 42). Sudačka dužnost je osobno povjerena određenom sucu. S obzirom da nije dovedena u pitanje nepristranost sudaca Županijskog suda u Zagrebu, ne može se upirati u pristranost suda ''in abstracto.'' Tek ukoliko bi eventualno kod uredujućeg suca postojale druge okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje njegovu nepristranost, taj se problem individualno u odnosu na svakog takvog suca rješava kroz procesni institut izuzeća, odnosno otklona iz članka 32. ZKP/08., a ne kroz institut delegacije.

6. Međutim, u konkretnom slučaju oštećenik kao tužitelj nije naveo niti jedan prihvatljivi razlog koji bi doveo u pitanje sumnju u nepristranost i objektivnost daljnjeg postupanja ovoga suda, kao i povjerenje građana u samu sudbenu vlast i vladavinu prava.

7. Budući da, prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski razlozi iz članka 28. stavka 1. ZKP/08. za prenošenje nadležnosti na drugi stvarno nadležni sud, to je prijedlog trebalo odbiti i odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 10. travnja 2024.