- 1 -              III Kr 41/2024-3

Broj: III Kr 41/2024-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća te Perice Rosandića i dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenika A. H. zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15 i 61/15 – ispravak, dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Čakovcu od 9. travnja 2021. broj K-107/2018-80 i presuda Županijskog suda u Splitu od 9. svibnja 2023. broj Kž-528/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2024.,

p r e s u d i o   j e:

Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenika A. H. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

Obrazloženje

1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Čakovcu od 9. travnja 2021. broj K-107/2018-80 i presuda Županijskog suda u Splitu od 9. svibnja 2023. broj Kž-528/2021-5, osuđenik A. H. proglašen je krivim zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11. i osuđen na kaznu zatvora od sedam mjeseci.

1.1. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19. i 80/22 - dalje: ZKP/08.), osuđenik je u cijelosti oslobođen obveze da naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1., 3. i 6. ZKP/08. te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja te isti padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Osuđenik A. H. je pravovremeno podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog "bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešnog i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona, odluke o kaznenoj sankciji, uskrata prava obrane, ispitivanja svjedoka, povrede Ustava-RH- na moju štetu", s prijedlogom "da me oslobodite krivnje ili predmet vratite na ponovno suđenje pri nepristranim sudom Republike Hrvatske".

3. Prvostupanjski sud je po zaprimanju zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude postupio u skladu s člankom 518. stavkom 4. ZKP/08.

4. Zahtjev nije osnovan.

5. Osuđenik u zahtjevu navodi da mu je prvostupanjski sud "odbio ključne svjedoke i ako mi Ustav Republike Hrvatske jamči pravično i pošteno suđenje a u mom slučaju je to povrijeđeno sve na moju štetu, da je prvostupanjski sud prihvatio svjedoke koje sam naveo zasigurno ne bi došlo do osuđujuće presude s obzirom da se radi o svjedocima koji su bili prisutni tijekom cijelog događaja a ujedno se radi o svjedocima koji žive između M. O. koji me prijavio lažno za prijetnju i mene", čime upućuje na zakonsku osnovu iz članka 517. stavka 1. točke 2. u vezi s člankom 468. stavkom 2. ZKP/08., odnosno na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka koja se sastoji u teškoj povredi prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ta povreda nije ostvarena.

5.1. Pravo na pravično suđenje podrazumijeva vođenje postupka na način da se svakoj stranci omogući zastupati svoje interese i prava pod jednakim uvjetima, odnosno na način da se ne stavlja u bitno nepovoljniji položaj prema protivnoj stranci. U odnosu na navode osuđenika glede odbijenih dokaznih prijedloga obrane za ispitivanjem "ključnih" svjedoka (osuđenik ne navodi koji su to svjedoci) treba reći da je člankom 418. stavkom 1. ZKP/08. propisano da dokazivanje obuhvaća sve činjenice za koje sud i stranke smatraju da su važne za pravilno presuđenje, što drugim riječima znači da sud nije obvezan prihvatiti i provesti sve dokaze koje stranke predlože, već je ovlašten odbiti izvođenje dokaza pod uvjetima iz članka 421. stavka 1. ZKP/08. Stoga je i pitanje potrebe prihvaćanja prijedloga stranaka oko izvođenja nekog dokaza podložno ocjeni suda u svakom pojedinačnom slučaju. Premda je osuđenik u pravu kada tvrdi da su njegovi dokazni prijedlozi za ispitivanje svjedoka odbijeni, ne navodeći doduše koji, iako iz spisa proizlazi da se radi o svjedocima J. O., N. H., M. H., Z. I. i T. O., ta okolnost sama za sebe, bez sagledavanja načina na koji je vođen cjelokupni kazneni postupak, ne znači da je u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo na jednakost oružja kao bitne komponente prava na pravično suđenje.

5.2. Slijedom iznijetoga treba reći da je prvostupanjski sud dao razloge za odbijanje dokaznih prijedloga obrane u točkama 5. i 6. obrazloženja prvostupanjske presude, kao što je i drugostupanjski sud u točki 7.1. obrazloženja drugostupanjske presude jasno i potpuno odgovorio na žalbene navode osuđenika upravo na okolnost odbijanja dokaznih prijedloga za ispitivanje ranije navedenih svjedoka. Osim toga, iz stanja spisa proizlazi da prvostupanjski sud nije odbio sve dokazne prijedloge obrane, već je prihvatio dokazne prijedloge obrane i ispitao svjedoke M. O., R. O., M. I., J. I. i S. O., koje iskaze je u pobijanoj prvostupanjskoj presudi i cijenio iznoseći o tome jasne i potpune razloge. Kada se uz sve iznijeto uzme u obzir da je osuđenik, prema stanju spisa, tijekom postupka imao mogućnost predlagati dokaze, postavljati pitanja svjedocima i stavljati primjedbe na njihov iskaz te poduzimati sve zakonom dopuštene procesne radnje, onda prigovori osuđenika na odluku suda o odbijanju dokaznih prijedloga obrane ne dovode u sumnju pravičnost postupanja.

5.3. Tvrdnjom da prihvaćanjem dokaznog prijedloga za ispitivanjem navedenih svjedoka "zasigurno nebi došlo do osuđujuće presude" osuđenik, također, nastoji dovesti u sumnju  potpunost i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, međutim, iz te osnove se ovaj izvanredni pravni lijek, u smislu odredbe članka 517. ZKP/08., ne može podnositi.

6. Slijedom iznijetoga, trebalo je osuđenikov zahtjev odbiti kao neosnovan i, na temelju članka 519. u svezi s člankom 512. ZKP/08., odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 9. travnja 2024.

Predsjednik vijeća

Damir Kos, v.r.