1              Poslovni broj Gž Zk-464/2023-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž Zk-464/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Mirjani Rubić u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice K. D. iz M., OIB: ..., zastupana po opunomoćeniku D. R., odvjetniku u S., radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, zemljišnoknjižni odjel pod poslovnim brojem Z-5158/2019 od 6. travnja 2023., dana 8. travnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, zemljišnoknjižni odjel pod poslovnim brojem Z-5158/2019 od 6. travnja 2023.

 

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod Z-25747/2023.

 

Obrazloženje

 

1.Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u k.o. M., Z.U. 142 u odnosu na čest. zgr. 303/1, stojna kuća i čest. zgr. 303/2, stojna kuća; Z.U. 119 u odnosu na čest. zgr. 304, stojna kuća i čest. zgr. 307, stojna kuća; Z.U. 150 u odnosu na čest. zem. 724/7, put, određeno je da se odbijanje prijedloga neće zabilježiti u zemljišnoj knjizi.; određeno je brisanje plombe spisa pod posl. br. Z-5158/19 u Z.U. 142, 119 i 150, k.o. M. te je naloženo zk odjelu provesti citirano rješenje u zemljišnoj knjizi za k.o. M. (sve pod toč. I., II., III. i IV. izreke).

 

2.Protiv te odluke žalbu podnosi predlagateljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalbeni je prijedlog pobijano rješenje ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

2.1.Odgovor na žalbu nije dostavljen.

 

3.Žalba predlagateljice nije osnovana.

 

4.Iako je prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka podnijet sudu 12. veljače 2019. kada je bio na snazi Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013 i 60/2013,60/2013,108/2017 - dalje: ZZK/96), prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je postupak potrebno provesti prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19 i 128/22, dalje:ZZK). To stoga što je  člankom 241. stavak 2. ZZK-a propisano da, iznimno od stavka 1. ovoga članka, u pojedinačnim ispravnim postupcima u kojima su prijedlozi zaprimljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali do njegovog stupanja na snagu nije doneseno rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, što je ovdje slučaj, primjenjivat će se odredbe članaka 208. do 216. ovoga Zakona.

 

5.U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna bitna povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH; 70/19; 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe iz čl. 99. st. 2. ZZK.

 

6.Sukladno odredbi čl. 208. st. 1. i 3. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojemu se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi koji se provodi kad za to postoji opravdani razlog, a opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

 

6.1.Prema odredbi iz čl. 209. st.1. ZZK pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, a prema st. 4. istog članka prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

 

7.Prvostupanjski je sud odbio prijedlog radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u bitnome utvrđujući pregledom zemljišnoknjižnog stanja kako  su na česticama zgrada uspostavljena etažna vlasništva s neodređenim suvlasničkim omjerima glede kojih su osim predlagateljice i po istoj u prijedlogu spomenutih osoba, upisani i drugi u odnosu na koje se u prijedlogu ne navodi tko su i na koji način bi predlagateljica i ostali spomenuti u prijedlogu u odnosu na upisane postali suvlasnici te kako je dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza smrti N. Z. kojim je nasljednicom proglašena O. Z. O. provedeno u zemljišnoj knjizi, na temelju čega je zaključio kako predlagateljica za sebe i ostale spomenute u prijedlogu nije dostavila nijednu ispravu iz koje bi u smislu čl. 209. st. 4. ZZK proizlazila opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno ispravu kojom se dokazuje osnovanost prijedloga.

 

7.1.Glede odluke pod toč. II. prvostupanjski je sud smatrao da se radi o situaciji kada je pravo vlasništva upisano u korist druge osobe, a ne one protiv koje bi se s obzirom na sadržaj isprave trebao provesti upis, radi čega je pozivom na odredbu iz čl. 120. ZZK odredio kako se odbijanje prijedloga neće provesti u zemljišnoj knjizi.

 

8.Nije u pravu predlagateljica kada smatra da ne postoje nikakve zapreke za otvaranje postupka, odnosno da za to postoji opravdani razlog, koji stav ne opravdava ni sudskom praksom županijskih sudova na koju se poziva.

 

8.1.Ovo stoga jer prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja jasno ukazuje da je pregledom zemljišnoknjižnih stanja utvrđen upis brojnih osoba kao suvlasnika, u odnosu na koje predlagateljica povjesnicom prijedloga nije navela niti dostavila ijednu ispravu kojom bi dokazala pravni slijed stjecanja od uknjiženih zemljišnoknjižnih ovlaštenika, što svakako i po ocjeni ovog suda nije uz prijedlog  dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza smrti N. Z. (O-6417/15 UPP/OS-27/16 od 1. rujna 2016. javnog bilježnika D. M. kao povjerenika Općinskog suda u Splitu), čijom nasljednicom je za cijelo proglašena O. Z. O. te u pogledu nekretnina u k.o. M. ostvarila upis u zemljišnim knjigama na svoje ime u ZU 142 čest. zgr. 303/1/2 6. etaža za 1/28; 7. etaža za 1/96 i 8. etaža za 1/32.

 

8.2.Navedeno utvrđenje prvostupanjskog suda predlagateljica žalbom niti ne dovodi u sumnju, već u bitnome smatra da druge isprave nije niti bila dužna dostavljati da bi se po prijedlogu otvorio i proveo ispravni postupak.

 

8.3.Navedeno shvaćanje predlagateljice je pogrešno.

 

8.4.Ovo stoga jer prema ranije navedenom čl. 209. st. 4. ZZK prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga koje nisu dostavljene. Osim toga, u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka moraju se, prema čl. 209. st. 2. ZZK navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.).

 

8.5.No, predlagateljica, ne samo što nije dostavila niti jednu ispravu kojom bi dokazala pravni slijed stjecanja od uknjiženih zemljišnoknjižnih vlasnika, već štoviše, u prijedlogu ne navodi niti jednu osnovu stjecanja od upisanih suvlasnika, osim da su nekretnine dijelom knjižno, a dijelom izvanknjižno vlasništvo predlagatelja, koji se istima koriste, plaćaju porez i ostale obveze te se nalaze u derivativnom i poštenom posjedu preko 50 godina, a njihovi prednici preko 120 godina, na koje okolnosti predlaže saslušanje predlagatelja i svjedoka te očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, a što bi ukazivalo na stjecanje prava vlasništva po osnovi dosjedanja.

 

9.S tim u svezi je navesti kako je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnoća da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

 

10.Zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave, svoje pravo može ostvarivati u parnici, koji stav je zauzeo i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. koji glasi:

"U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.".

 

11.Slijedom svega navedenoga, kako je prvostupanjski sud u zakonito provedenom postupku na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje valjano primijenio i materijalno pravo  što žalbenim navodima nije dovedeno u pitanje na osnovi odredbe čl. 149. st. 3. ZZK valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

 

U Splitu 8. travnja 2024.