- 1 -

Broj: Ppž- 1239/2023

 

                               

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

    R J E Š E NJ E

                                                                     

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj  predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika-specijalista zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. Z. P., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/2021.), odlučujući o žalbi okr. Z. P. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 9. prosinca 2022., broj: 55 Pp-2980/2021, u sjednici vijeća održanoj 3. travnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Prihvaćanjem žalbe okr. Z. P., a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 10. srpnja 2023., broj: 55 Pp-2980/2021 proglašen je krivim okr. Z. P. da je, na način činjenična opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, na temelju tog zakonskog propisa, primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 500,00 eura, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika kao 79,64 eura novčane kazne, tako da mu preostaje 420,36 eura/3.167,20 kuna[1] novčane kazne, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz obvezu na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka 30,00 eura/226,04 kune.

 

2.              Protiv te presude okr. Z. P. po branitelju odvjetniku K. B. podnio je žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog (prekršajnog) zakona i zbog bitne povrede odredaba kaznenog (prekršajnog) postupka, s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti.

 

5.              Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 9. Prekršajnog zakona i povredu materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 5. Prekršajnog zakona, budući je odlukom o kazni prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu.

 

6.              Naime, čl. 195. st. 1. t. 9. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako je presudom povrijeđena odredba čl. 202. st. 4. toga Zakona, dok je čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona propisano: „Ako je podnesena samo u korist okrivljenika žalba, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu.“ 

 

6.1.              U ovom prekršajnom predmetu je prvostupanjski sud, nakon provedenog postupka, donio presudu od 11. studenog 2020., broj: 11. PpJ-2686/2020-12, ispravljenu rješenjem istog suda od 26. studenog 2020., broj: 11. PpJ-2686/2020-18, koja je rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 20. siječnja 2021., broj Ppž-380/2021 ukinuta i predmet je dostavljen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Navedenom presudom okrivljeniku je za počinjeni prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena kazna zatvora 10 dana, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika kao 2 dana zatvora, tako da mu preostaje 8 dana zatvora i primijenjena je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku 6 mjeseci ne počini novi prekršaj za koji se može izreći ista ili teža kazna od izrečene. U rješenju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske navedeno je u čemu su nedostaci u odnosu na bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava u odnosu na izrečenu zaštitnu mjeru.

 

6.2.              Prvostupanjski sud, nakon što je primio navedeno rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, u ponovnom suđenju, donio je presudu koja je predmet ovog žalbenog postupka, u kojoj je okr. Z. P. za počinjeni prekršaj primjenom propisa o ublažavanju kazne izrekao novčanu kaznu 500,00 eura.    

 

6.3.              Budući da je protiv prvostupanjske presude od 11. studenog 2020., broj: 11. PpJ-2686/2020-12 žalbu podnio samo okr. Z. P., na opisani način je sada pobijanom presudom povrijeđena odredba čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona, jer je podnesena samo u korist okrivljenika žalba, a presuda je na opisani način izmijenjena na njegovu štetu.

 

6.4.              Uvjetna osuda je mjera upozorenja, kojoj je svrha da se počinitelju prekršaja uputi takva vrsta prijekora kojom se omogućava ostvarenje svrhe prekršajnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvršenja, te je, kao mjera upozorenja blaža vrsta prekršajne sankcije od kazne, u konkretnom slučaju novčane kazne, koja je pobijanom presudom izrečena okrivljeniku.

 

6.5.              Na opisani način prvostupanjski je sud, iako je podnesena žalba samo u korist okrivljenika, presudu izmijenio na njegovu štetu, postupajući suprotno odredbi čl. 202. st. 4. i počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 9. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

7.               Iako zbog gore navedenih razloga prvostupanjski sud nije bio ovlašten izreći novčanu kaznu okrivljeniku, napominje se da je izricanjem novčane kazne kao u izreci pobijane presude, počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz čl. 196. t. 5. Prekršajnog zakona.

 

7.1.              Ovo stoga što je za prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je okr. Z. P. proglašen krivim, u vrijeme počinjenja prekršaja bila propisana novčana kazna najmanje 2.000,00 kuna (265,54 eura) ili kazna zatvora do 90 dana, a prvostupanjski je sud okrivljeniku izrekao i to primjenom propisa o ublažavanju kazne novčanu kaznu 500,00 eura (3.767,25 kuna). Na opisani način prvostupanjski je sud odlukom o kazni prekoračio ovlast koju ima po zakonu, a na koju povredu ovaj drugostupanjski sud također pazi po službenoj dužnosti.

 

8.               Osnovano žalitelj ističe proturječnost izreke i obrazloženja pobijane presude, čime očito ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.

 

8.1.               Naime, u izreci pobijane presude navodi se da je okr. Z. P. vikao i vrijeđao oštećenu suprugu riječima “pička ti materina, štraco, razjebala si mi život“, dok se u obrazloženju presude se navodi da ošt. B. S. nije bila u stanu kada je nastala svađa, niti se okrivljenik izgovorenim riječima obraćao njoj, nego njenom ocu Š. S. 

 

8.2.              Slijedom navedenog, izreka pobijane presude proturječna je razlozima presude, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, na koju se, doduše posredno, ukazuje žalbom.

 

8.3.              Ovdje treba napomenuti da prvostupanjski sud ne samo da je ovlašten nego i mora, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto drugo od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret. Takva izmjena, u kojoj se okrivljenik ne proglašava za veći opseg inkriminacije od onog u optužbi ili za neki drugi prekršaj, ne predstavlja prekoračenje optužbe.

 

9.              U pravu je okrivljenik kada u žalbi navodi i da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

 

9.1.              Prvostupanjski sud u obrazloženju presude (t. 7.1.) navodi da za ostvarivanje obilježja utuženog prekršaja nije nužno da su inkriminirane riječi izgovorene izravno oštećenici, već je dovoljno da ih je ona mogla čuti i da su te riječi uznemirile ili povrijedile njezino dostojanstvo. Sud, konačno, zaključuje da je oštećenica te riječi mogla čuti.

 

9.2. Međutim, po ocjeni ovog suda, budući da navedene riječi nisu izgovorene ošt. B. P., nego njenom ocu Š. S. (o sadržaju riječi koje se navode u izreci pobijane presude svjedočio je samo svjedok Z. P., ne i Š. S. ispitan u svojstvu svjedoka), odlučna činjenica je da li je oštećenica te riječi čula, a ne samo da li ih je mogla čuti). Međutim, u prvostupanjskom postupku ispitana je u svojstvu svjedoka ošt. B. P., koja u svom iskazu uopće nije spominjala svađu u stanu između njenog supruga i oca u nazočnosti Z. P. Stoga, ukoliko svjedokinja, pozvana da iznese što joj je o predmetu poznato, nije bila konkretna u izjavama, sud je na temelju ovlaštenja iz čl. 289. st. 1. ZKP/08 svjedokinji trebao postaviti pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja te je posebno i postaviti pitanja o odlučnoj činjenici, da li je čula riječi koje je njezin suprug uputio njenom ocu, a ne kalkulirati u obrazloženju presude o tome da li je ona to mogla čuti ili ne.

             

9.3.               Slijedom navedenog, u pravu je okrivljenik da je i činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

 

10.               Iz navedenih razloga prvostupanjsku presudu je prihvaćanjem žalbe okrivljenika i po službenoj dužnosti trebalo ukinuti i predmet dostaviti na ponovno suđenje, u kojem će prvostupanjski sud ponovno provesti sve već provedene dokaze, otkloniti istaknute bitne povredu prekršajnog postupka, po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

11.              Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

                 Zagreb, 3. travnja 2024.

 

 

Zapisničar:                                                                                  Predsjednica vijeća:                                                                                                            

Robert Završki, v. r.                                                                     Gordana Korotaj, v.r.             

                                          

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.